NAJBOLJI MUZEJ U HRVATSKOJ! M. Kulej: Priča novog stalnog postava “Drveno doba“ potpuno je drugačija od drugih muzeja

Gradski muzej Virovitica proglašen je najboljim muzejom u Hrvatskoj! Prestižan naslov dodijelila mu je struka, konkretno Hrvatsko muzejsko društvo i to godišnju nagradu u najznačajnijoj kategoriji – novi stalni postav za „Drveno doba“. Proglašenje je bilo 16. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a u povodu nagrade dan kasnije je u Gradskom muzeju Virovitica održana konferencija za novinare na kojoj su nagradu i njenu važnost prezentirali ravnateljica Mihaela Kulej i gradonačelnik Ivica Kirin. Čestitkama su se pridružili i zamjenica gradonačelnika Vlasta Honjek-Golinac, voditeljica projekta obnove dvorca i parka, ujedno i pročelnica Ureda gradonačelnika Đurđa Aragović te pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Virovitice Alen Bjelica.

Virovitički Gradski muzej nagrađen je zbog realizacije svog novog postava, ali i iskoraka koji su učinili u njegovom scenariju. Ravnateljica Mihaela Kulej istaknula je kako je ponosna što ova vrijedna titula dolazi upravo od struke i što im je donijela veliko zadovoljstvo i nagradu za rad, ali i puno više. Što ova nagrada znači djelatnicima Muzeja, ali i cijeloj struci, po čemu je točno virovitički Muzej drugačiji od ostalih u Hrvatskoj i koje su „korona-izazove“ uspješno prebrodili te što sve pripremaju za budućnost, otkrila nam je u razgovoru.

 

Kao prvo, čestitke. Biti najbolji muzej u Hrvatskoj velika je čast. Što ovo priznanje znači Vama, ali i svim kolegama koji su u njemu sudjelovali?

Mi smo tu vijest znali mjesec dana prije dodjele same nagrade, jer nam je Hrvatsko muzejsko društvo javilo da ćemo dobiti nagradu, ali su nas zamolili da ne dijelimo tu informaciju s javnosti budući da su htjeli da promociju laureata oni prvi plasiraju u javnost. Kada smo saznali da ćemo baš mi dobiti nagradu, osjetilo se zadovoljstvo i ushit među djelatnicima prije svega zbog stručnosti i posla koji je uložen u ostvarenje stalnog postava, a onda naravno jer nas je za to nagradila upravo struka. Ovaj postav jest veliki iskorak, iako prosječan posjetitelj toga možda nije svjestan.

Cijela naša priča u novom stalnom postavu „Drveno doba“ potpuno je drugačija od ostalih muzeja zavičajnog tipa. Kolege u Zagrebu ocijenili su da smo po tome jedinstveni muzej u Hrvatskoj. Ja bih iskoristila ovu priliku i zahvalila svima koji su pridonijeli toj priči, prije svega svojim kolegama u Muzeju i Gradu Virovitici na čelu s gradonačelnikom Ivicom Kirinom, zatim našim stručnim suradnicima Nataliji Bajs i Javieru Luriju iz tvrtke Krear, pa Marku Dizdaru i Ivi Ceraj, Lei Bakić i Maji Mlinarić, zatim Muzeju za umjetnost i obrt iz Zagreba i Muzeju likovnih umjetnosti iz Osijeka koji su nam posudili građu za salon Pejačević i naravno svim tvrtkama koje su sudjelovale na muzeografskom opremanju i realizaciji postava.

Što je točno taj iskorak koji čini razliku između virovitičkog Gradskog muzeja i drugih muzeja u Hrvatskoj?

Kao prvo, to je interdisciplinarni pristup našim zbirkama, građi koju čuvamo kroz krovnu temu – drvo. Muzeji, kao što znate, obično nude scenarij stalnog postava kao priču kojom vas vode kroz svoje zbirke. Svaki muzej tako ima određene zbirke koje odgovaraju njegovom području djelovanja. Muzeji zavičajnog tipa su obično opći muzeji; pokrivaju dakle arheološku, ali i etnološku, kulturno-povijesnu te likovnu ili umjetničku baštinu svog kraja. Sve to čuva i obrađuje i Gradski muzej Virovitica.

No, mi smo novi stalni postav odlučili prezentirati kroz materijalnu i nematerijalnu građu koja jest odlika našega kraja, ali može funkcionirati i na višoj (općoj, ali i ekološkoj) razini. Mogli smo građu predstaviti na tradicionalan način, što je, svakako, uobičajenija praksa. No, umjesto toga odlučili smo se na interdisciplinarni pristup u kojem vodimo korisnika kroz scenarij objedinjen temom drvo, a paralelno gradimo priču o životu na ovom prostoru, ali i sveopće, kroz sve naše zbirke.

U vidu baštinskog ne posjedujemo građu koju bismo vezali za grofovsku obitelj Pejačević, poput namještaja, likovnosti ili uporabnih predmeta, da bismo mogli oko tog punkta graditi priču postava. No, imamo prekrasan dvorac (kao prvi i najuočljiviji izložak Muzeja) te je izazov bio projicirati univerzalnu priču o sveprisutnom materijalu kroz sve vrijeme ljudskog postojanja, a koja je usko vezana uz povijest Virovitice i život ljudi s ovoga kraja.

Kada govorite o interdisciplinarnosti, onda je važno reći i da je novi stalni postav promijenio navike posjetitelja. Više nisu samo pasivni promatrači, već i aktivni istraživači zbirki. U čemu je sve promjena u odnosu na stari muzej?

Budući da radimo u Muzeju, vidimo koliko je svaki posjetitelj društveno uvjetovan. I sama sam odgajana po principu – kad dođeš u neku ustanovu, ništa ne diraj i lijepo se obuci. Htjeli smo tu društvenu percepciju kulturnih ustanova malo pomaknuti iz njene osi i pozvati posjetitelje da se aktivno uključe kada razgledaju zbirke.

To ne znači da pozivamo posjetitelje da diraju i koriste izloženu građu, nego smo kroz cijeli postav napravili niz interaktivnih punktova, što multimedije, što auditivnih i taktilnih elemenata, koji pozivaju posjetitelje svih dobi: probaj me, poslušaj me, poigraj se! U samom procesu nastajanja javio se i strah hoćemo li pretjerati s multimedijom i ostalim elementima jer nismo htjeli muzej pretvoriti u Disneyland, u igralište u kojem se gubi struka, edukacija i svrha. Kolege su nam potvrdile da smo uspjeli u tome, da muzej ostane muzej, a opet ponudi posjetiteljima novi, istraživački pristup.

U svakoj prostoriji postava postoji interaktivan trenutak koji poziva na aktivnost posjetitelja i dobro je, ako smijem primijetiti, što su raznolikog tipa. Može se, na primjer, pokušati uloviti buba pod lišćem na podu šume, isprobati pila na deblima razne čvrstoće, istražiti Bernarda Bernardija ili čuti stari mikeški govor, budući da je uz materijalnu, za muzej izuzetno bitna i nematerijalna baština. Ujedno, moderan interaktivan sadržaj omogućuje posjetiteljima da si neke materijale, poput vlastite fotografije u grofičinom ruhu ili neki tradicijski recept ovoga kraja pošalju na elektroničku poštu, što kasnije dijele i na društvenim mrežama. Sve je to pokazatelj da su posjetitelji prepoznali poziv na aktivno sudjelovanje, što i jest ispunjenje naše svrhe.

Omogućili ste posjetiteljima da tijekom posjeta Gradskom muzeju Virovitica u trajanju od tri sata prođu dalek put od prapovijesti do gotovo današnjice. Koja je poveznica između jednog zuba mamuta i bliskije povijesti, Do movinskog rata? Sve je to, naime, dio nove muzejske priče.

Krenimo redom. Ideja kronološkog predstavljanja zaživjela je u podrumskom dijelu, u posebnom segmentu postava koji se zove Povijest grada i dvorca. Uz pomoć multimedije povijest Virovitice, ali i Dvorca i Muzeja prikazuje se na vizualan, interaktivan i lako pamtljiv način. I prije grada, odnosno srednjovjekovne utvrde, na ovom je području postojao život. Krenuli smo upravo stoga s najstarijim izloškom – zubom vunastog mamuta.

Kroz kronološku priču u tom dijelu postava nastavljamo predstavljati razvoj života u Virovitici; preko Kelta, svih arheoloških kultura kao što je Virovitička kultura žarenih polja, Rimljana, Bjelobrdske kulture, srednjovjekovne utvrde i Osmanlija koji su ovdje bili 132 godine, pa Dvorca i plemićkih obitelji, sve do 20. stoljeća, uključujući i Domovinski rat, koji je od izuzetnog značaja za naš kraj. Taj dio postava završava zanimljivom maketa grada Virovitica koja prema vlastitom nahođenju posjetitelja pruža pamtljivo prezentirane značajne događaje za naš grad, a u kojoj jednako uživaju i djeca i odrasli.

GRADONAČELNIK IVICA KIRIN UPUTIO ČESTITKE
Muzej nam je danas svima na ponos

Do prije samo nekoliko godina Virovitica nije mogla ući ni u krug kandidata za nagrade poput ovih. Danas se, osim s titulom grada koji ima najbolju glazbenu školu u Hrvatskoj, može podičiti i titulom najboljeg hrvatskog muzeja. Ponosan je i gradonačelnik Ivica Kirin, koji je čestitao svima koji su svojim znanjem, trudom i idejama pridonijeli da Gradski muzej danas bude prepoznat kao najbolji u Hrvatskoj i to ispred drugih, većih i poznatijih.

– Ponosni smo na svu ekipu koja je zaslužna za ovu nagradu: od ravnateljice Mihaele Kulej, svih djelatnika Muzeja, svu stručnu ekipu koja je radila, na svu pomoć koju su dobivali od Grada, Ministarstva kulture, konzervatorskog odjela, do svih onih koji su vodili projekte u Gradskoj upravi itd. Da nije bilo te volje, ovaj projekt, koji je star 14 godina i čiji je naziv simboličan, „5 do 12 za Dvorac“, nikada ne bi zaživio, a danas imamo tu čast da imamo najbolji muzej u Hrvatskoj. Sada možemo pozvati sve zainteresirane u Viroviticu, da vide što se u Slavoniji napravilo. Svaki put vidjet će nešto novo – rekao je Kirin.

Zadatak svih uključenih u rad Gradskog muzeja ostaje, kaže, osmisliti nove sadržaje kako bi svake godine ponudili nešto novo posjetiteljima i tako opravdali ovu vrijednu investiciju koja je danas primjer ulaganja u kulturni turizam u kontinentalnoj Hrvatskoj.

MUZEJ U DOBA KORONE
Radimo sukladno mjerama, dio aktivnosti preseljen u virtualnu stvarnost

Muzej je otvoren u prosincu prošle godine i uskoro će proslaviti prvu godišnjicu. Nakon velikog interesa i broja posjetitelja, stigla je pandemija koronavirusa. Kako je ona utjecala na rad Muzeja, broj posjetitelja, ali i aktivnosti? Kako Muzej danas radi?

Istina, korona nas je dosta zaustavila, ali uspjeli smo naći modus unutar kojeg radimo pridržavajući se svih važećih uputa, mjera i preporuka. Nakon otvaranja imali smo izniman broj posjetitelja koji su dolazili iz cijele Hrvatske. Kada su u veljači krenule mjere zaštite od pandemije, radili smo od kuće ili u organiziranim timovima, a Muzej je bio zatvoren za posjetitelje. Otvorili smo ga tijekom svibnja i od tada radimo u skladu sa svim epidemiološkim preporukama.

Nažalost, od veljače nema školskih ni organiziranih grupnih posjeta, a neki događaji bili su otkazani. Neke od njih preselili smo u virtualnu stvarnost. No, i dalje radimo, sukladno svim epidemiološkim mjerama. Pozivamo i posjetitelje da se pridržavaju preporuka istaknutih na ulazu u Muzej prilikom posjeta i da nas svakako prate na mrežnoj stranici Muzeja i svim društvenim medijima.

Spomenuli ste da ste dio rada prenijeli u virtualnu stvarnost. Nedavno je otvorena virtualna izložba u suradnji s Muzejom policije koja je izvrsno odjeknula u javnosti. Imate li još planova na tom području?

Svakako, muzeji u Hrvatskoj danas već nude široku lepezu digitalnog sadržaja, od izložbi i virtualnih šetnji. I mi želimo u budućnosti omogućiti našim posjetiteljima da ponajprije sve događaje prate „uživo“ – putem izravnog prijenosa preko interneta (streaminga), a zatim i da se virtualno prošeću i razgledaju naš Muzej, izložbe i zbirke. Naš Muzej je i tijekom prvog zatvaranja ponudio zanimljive i raznolike sadržaje za sve dobi naših korisnika, od radionica, prezentacije građe, postava pa čak i virtualnu verziju escape rooma. Plan je i dalje djelovati u virtualnom svijetu kroz aplikacije, virtualne izložbe, a djelomično i stalni postav. Naravno, i dalje nam je cilj da ga posjetitelji dožive osobno, kroz posjet Muzeju, pa ih pozivamo da dođu i otkriju koje sve priče čuva naše „Drveno doba“. (www.icv.hr, mlo; foto: Gradski muzej Virovitica, K. Toplak)