Tri su banke najavile da od Nove godine smanjuju kamate na postojeće kredite i premda to smanjenje nije veliko, ipak će značiti dužnicima. Tako će Zagrebačka banka kamate na postojeće kunske i eurske kredite smanjiti od 0,04 do 0,06 postotnih bodova, piše Slobodna Dalmacija.
Malo po malo smanjenja kamata vezanih uz nacionalnu referentnu stopu koju kao prosječni trošak financiranja bankarskog sektora izračunava Hrvatska narodna banka (HNB) i nakupi se toga ili, kako navode iz Zabe, od prosinca 2012. i prve objave nacionalne referentne stope do danas, bilo je 16 sniženja zaredom ukupno teških između 1,95 i 2,26 postotna boda za kune te od 3,07 do 3,13 postotna boda za eure. Toliko su od tada do danas smanjene promjenjive kamate vezane uz nacionalnu referentnu stopu u Zagrebačkoj banci.
Erste banka od 1. siječnja snižava kamate na postojeće kredite s promjenjivom kamatom ugovorene prije 9. siječnja 2013., a snižena kamata bit će vidljiva na anuitetima koji dospijevaju u veljači. Smanjenje se ovisno o valuti kredita, kreće od 0,14 do 0,37 postotnih bodova.
Tako će dužniku koji je 2010. godine podigao 100.000 eura stambenog kredita na 28 godina otplate te trenutno plaća anuitet 508,92 eura, novi anuitet iznositi 495,24 eura, odnosno 13,68 eura manje. Klijentima koji su kredite podigli nakon 9. siječnja 2013. promjenjive kamate su se također smanjile u proteklih sedam godina od 1,03 postotna boda do 3,09 postotnih bodova, piše Slobodna Dalmacija.
Nova godina donosi manji iznos anuiteta dužnicima Hrvatske poštanske banke koja tada snižava promjenjive kamate na postojeće kredite u skladu s padom nacionalnih referentnih stopa. Kamata na kunske kredite past će 0,06 postotnih poena i 0,05 bodova na eurske. Uz smanjenje iz srpnja ove godine, s tim će siječanjskim smanjenjem kamate pasti 0,14 postotnih bodova za kredite u kunama i 0,11 postotnih bodova za kredite vezane uz euro. Od 2013. godine smanjenje iznosi 2,30 postotnih bodova za kredite u kunama i 3,09 bodova za kredite u eurima.
Građani su u studeni ušli sa 136 milijardi kuna kredita u bankama, što je 4,6 milijardi kuna više nego prije godinu dana, a u tom su razdoblju povećali samo zaduženja za stambene, nenamjenske i hipotekarne kredite, dok su ostala dugovanja smanjili, a najviše minuse po tekućim računima koje su od listopada prošle do listopada ove godine srezali za 188 milijuna kuna na 6,8 milijardi kuna… Kako su proteklih nekoliko godina nenamjenski gotovinski krediti bili gorivo rasta kredita stanovništvu koje je u danima korone smanjilo podizanje tih kredita, sada taj posao obavljaju subvencionirani stambeni krediti.
Iz Hrvatske narodne banke kažu da se u prvih deset mjeseci kreditiranje stanovništva usporilo, uglavnom zbog smanjenja gotovinskih nenamjenskih kredita, a nakon snažnog rasta u prvom kvartalu, od travnja do listopada je bila prigušena kreditna aktivnost usmjerena poduzećima.
– Usporen je rast gotovinskih nenamjenskih kredita s 0,9 posto na 0,3 posto kao i stambenih kredita s 8,4 posto na 7,7 posto, kod kojih je vidljiv učinak baznog razdoblja, budući da je u listopadu prošle godine bio vidljiv utjecaj programa subvencioniranja stambenih kredita, čija je provedba ove godine pomaknuta prema kraju godine – konstatiraju u središnjoj banci.
Poticani stambeni krediti su adut na koji tipuju analitičari Raiffeisenbanke.
– U godini pred nama očekujemo nastavak rasta kredita sektoru stanovništva koje će kao i u ovoj godini biti podržani nastavkom subvencioniranih stambenih kredita, u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine, dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresu ove godine – vele analitičari Raiffeisenbank.
(slobodnadalmacija.hr)