Papuk je u nedjelju prošao sva četiri godišnja doba, a biti ondje nakon 17 sati značilo je proći kroz gustu kišu i snažnu snježnu mećavu u kojoj je vidljivost, laički rečeno, bila tek malo više od „prsta pred nosom“. Snijeg je počeo već iza 17 sati, a mećava, koja je sa oborinama i snažnim vjetrom divljala od 21 sat navečer do 2 sata ujutro na ponedjeljak, pokazala je svu opasnu snagu Papuka, planine koju mnogi uzimaju zdravo za gotovo.
Ispričao nam je to Kristijan Paljar, naš suradnik, meteorolog i planinarski vodič HPD-a Papuk, koji je baš nedjelju proveo na obroncima ove planine. Igrom slučaja, prošao je isti put, cestom od Velike prema vrhu Papuka, trasu na kojoj su u ponedjeljak pronađena tijela dvojice nesretnih muškaraca u snijegu, žitelja Požeško-slavonske županije.
Danas (srijeda) se očekuju rezultati obdukcije tijela koje su članovi obitelji prepoznali kao ujaka i nećaka. Obdukcija bi trebala pokazati jesu li umrli od smrzavanja, što je prva sumnja na smrt ili je riječ o nekom drugom uzroku. Pitanja na koja će biti teško odgovoriti su ona koja zanimaju javnost: zašto su muškarci na Papuk krenuli samo u tankoj odjeći i tenisicama (činjenice zbog kojih se isprva sumnjalo na migrante), kako su došli na Papuk (istraga će utvrditi imaju li s tim kakve veze dva bicikla koja su pronađena desetak kilometara od mjesta pronalaska tijela) te, zašto su se, ako su došli zajedno, odvojili, budući da su njihova smrznuta tijela pronađena na udaljenosti od oko četiri kilometara jedno od drugoga. Je li jedan od njih pokušao pokrenuti radni stroj (bager), pokraj kojega je pronađen, da se u mećavi spasi ili krene prema drugome, ostaje još samo jedno pitanje na koje nema odgovora i koje su muškarci vjerojatno zauvijek ponijeli sa sobom.
No ono što je sigurno jest da su dvojica nesretnih muškaraca upali u tešku oluju, i to nakon relativno toplog prijepodneva. Dolazili su na Papuk iz Velike, mjesta na granici Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije. Mjesto je to poznato po tome da je u odnosu na ostatak Papuka, nekad svijet za sebe. Nalazi se na južnoj strani, što će značiti da kada je na jednom dijelu Papuka snijeg, ondje temperature variraju i do desetak stupnjeva razlike.
TEŠKI I OPASNI UVJETI
– U nedjelju je bilo tamo relativno toplo, sunčano i temperature su bile iznad deset stupnjeva Celzijevih. Ljudi su se lako mogli prošetati i u laganoj jakni i obući. No desetak kilometara dalje, u Papuku, već iza podneva, vrijeme se promijenilo, iz proljeća u jesen. Mi smo oko 14.30 sati bili na cesti. Počela je rominjati neka lagana kiša. Na Papuku je taj dan bilo dosta izletnika, kao i inače, a kad smo išli prema vrhu, vidjeli smo i neke izletnike da roštiljaju. U šumi je mrak već oko 16 sati pa su ljudi polako spremali stvari i pa gotovo nikog nije bilo kada smo se oko 17 sati i mi počeli cestom spuštati prema Slatinskom Drenovcu. U tom trenu kiša je bila toliko jaka da nismo vidjeli ni 10 metara ispred sebe – o situaciji nakon koje Papuk zapada u mrkli mrak govori K. Paljar.
Nevrijeme je dolazilo sa svakim satom. Oko 21 sat snažan vjetar i gusti snijeg na visini od 600 metara, gdje su se u tom trenu nalazili muškarci, stvarao je ozbiljne probleme. Mećava poput one u nedjelju u samo sat vremena može stvoriti pokrivač od 10 centimetara snijega. Snažan vjetar, iako je vani temperatura oko četiri stupnja ispod ništice, na tijelu stvara osjet znatno teži, pa se čini kako je i -10 stupnjeva. Ovu mećavu, kaže naš sugovornik, može usporediti sa sličnom u kojoj se našao prije nekoliko godina.
No, on je tada, kao i uvijek, imao punu zimsku opremu – zimsku jaknu, termo hlače, šal, kapu, skijaške rukavice. I s profesionalnom opremom, „zaradio“ je pothlađenost prstiju zbog kojih je dva tjedna imao problema. Iskustvo je to koje, kaže, nikad ne želi ponoviti.
– U tom trenu, kad vas šiba vjetar, kada od snijega gotovo ništa ne vidite, jako se teško snaći. Čini vam se kako je svakog trena sve hladnije, a šuma izgleda isto. Oko vas je mrkli mrak i ako nemate opremu, kao što su svjetiljka, topla odjeća i obuća, rukavice, ako ne znate kamo idete, a na mobitelu nemate signala, nažalost, nalazite se u jako opasnoj situaciji – kaže K. Paljar.
IZLETNICI PAPUK SHVAĆAJU OLAKO
Kao planinarski vodič vidio je brojne situacije u kojima su izletnici za prvog toplijeg dana na Papuk došli u samo u gornjim dijelovima trenirki i platnenim tenisicama.
– Na Velebitu znamo susresti ljude koji dolaze u majici i sandalama pa na žalost ni Papuk ne shvaćaju ozbiljno – kaže iz iskustva K. Paljar koji ističe kako u slučaju Papuka ništa ne treba ostaviti slučajnosti. Kao što nedjelja najbolje pokazuje, od sunčanog i toplog jutra, do slijedećeg dana, na tom su se području izmijenili i kiša, snijeg, snažan vjetar koji je srušio dva stara stabla na glavnu cestu. I danas, tri dana kasnije, ondje je još uvijek između 30 i 50 centrimetara snijega, a temperature su u odnosu na, npr. Viroviticu, niže i do pet, šest stupnjeva tijekom dana. Noću je razlika još izraženija.
– Na Papuku vlada mirkoklima, zbog koje uvijek treba biti na oprezu i ići u adekvatnoj opremi. Radili smo istraživanje: jedne godine smo kretali od Jankovca u Veliku, u veljači. Na Velikoj su već cvjetali jaglaci, na vrhu Papuka bilo je 40 cm snijega, a na Jankovcu je snijeg baš padao. Govorimo o prostoru koji se prođe na nekih šest sati hoda, ali donosi nekoliko godišnjih doba – ističe K. Paljar.
– Ujedno, Papuk je prekrasan pod snijegom i ledom, ali ići na izlet nedugo nakon oluje također je opasno. Krošnje su pune snijega, ceste su neprohodne, ako je vjetar, opasna je i grana koja pada s male visine. Savjet je, dakle, kontaktirati Park prirode Papuk i pitati kakvo je vrijeme, prije odlaska na put – kaže Paljar.
Planinarima i izletnicima dobro bi došle i kamere, po uzoru na PP Medvedenicu, Risnjak i Sj. Velebit, koje prikazuju realne vremenske uvjete na tom mjestu, kao i javno dostupne meteorološke postaje. Izbjegle bi se tako situacije u kojima se vrijeme iz ugodnog pretvori u opasan izlet, zaključuje naš sugovornik.
(www.icv.hr, mlo)