U Hrvatskoj raste broj zaraženih. Danas imamo 1.112 novih slučajeva zaraze. Stožer apelira na građane da se drže mjera, održavaju socijalnu distancu i izbjegavaju okupljanja. Britanski soj je dominantan u Hrvatskoj kao i u ostalim zemljama EU. Niti situacija u našem okruženju nije dobra, posebno u BiH i Srbiji koje bilježe veliki skok novozaraženih, piše Večernji.hr.
Ravnatelj HZJZ-a
Krunoslav Capak izvijestio je o epidemiološkoj situaciji. U odnosu na prošli tjedan imamo porast novooboljelih od 45 posto. Incidencija nam je 248,5. Najviša je u Primorsko-goranskoj županiji. Na ljestvici zemalja EU smo na 8. mjestu po incidenciji. Po smrtnosti smo na 19. mjestu ljestvice zemalja EU.
HALMED je zaprimio 1862 prijave nuspojava, 701 je na AstraZenecu.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljević Alemka Markotić kazala je da se bilježi porast novooboljelih i veći broj hospitaliziranih u Europi.
– Što se tiče varijanti, potpunu dominaciju preuzima britanski soj. Južnoafrička varijanta bilježi porast, zabilježena su i lokalna žarišta. Počeo se širiti i u zdravstvenim ustanovama među kroničnim bolesnicima. Brazilski soj nije značajnije raširen iako se bilježe pojedinačni slučajevi – kazala je Markotić.
Mjere u Hrvatskoj
– Iz ovih napomena koje su rečene, činjenica je da smo dugo odolijevali negativnim trendovima. Preljeva se još jedan ciklus u Hrvatsku. Sudeći prema iskustvima iz okruženju i u Hrvatskoj počinje dominacija novih varijanti virusa i to nas stavlja pred ozbiljne zadaće. Stožer je donio dvije upute kojima se od svih Stožera na lokalnim razinama traži da pojačaju nadzor pridržavanja mjera, što uključuje i dosljednije sankcioniranje, te kontinuirano razmatranja situacije i predlaganje. Tu se radi o važnim uputama – kazao je ministar Davor Božinović.
Kazne nakon otvaranja terasa
– Mislim da sam vidio popis 30 i nešto subjekata iz područja ugostiteljstva. Ono što je činjenica, a mislim da upravo vijeće HZZ-a ima uskoro sjednicu na kojoj će razraditi dodatno uvjete za naknade koje se isplaćuju vezao za smanjeno poslovanje pojedinih sektora zbog mjera – kazao je.
– Sigurno je da oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju. S jedne strane dobivaš naknadu a s druge strane se ne pridržavaš mjera. Pozivaju se svi da provode taj dio zakona – dodao je.
– To bi trebalo biti samo po sebi razumljivo, no hajdemo to prepustiti institucijama. Mi podržavamo takav pristup. Bilo je razgovora oko toga. Ono što je nama najvažnije je da se ta poruka o nužnosti pridržavanja mjera uhvati svuda i što šire. Mi smo i u prvom i drugom valu ukazivali na to da nam je zadnja opcija sankcioniranje. Govorili smo koliko je štetno ne pridržavati se mjera ne samo zbog sebe, time se ugrožavaju i poslovi i djelatnosti. Ako to bude masovnija pojava, kako se konstatira posljednjih dana s dolaskom boljeg vremena, onda smo zapravo svi skupa žrtve takvog ponašanja. Ja sam uvjeren da je to manji dio. Mi smo im govorili da kada se zatvore te plastične stijene i da kada se griju da to nema više veze s otvorenim terasama. Međutim kada se to događa svi oni koji to rade riskiraju poslovanje svih svojih kolega, pogotovo onih koji se pridržavaju. Što se tiče konkretnih mjera s lokalnih razina, njih ima – dodao je Božinović.
Smiju li se pozivati mlađi ako stariji odbijaju AstraZenecu
– Mi smo dali preporuku da se posebno vodi briga da se na područja gdje je više starijih uputi više cjepiva. No, ako zaprime liječnici veću količinu, oni trebaju i moraju iskoristiti to cjepivo da ne propadne ako osobe iz druge skupine odbiju cjepivo – kazao je Capak.
– Mi smo imali jednu sumnju kod jednog 33-godišnjeg muškarca koji je 12 dana nakon cijepljenja nažalost umro. Kako postoje određeni prijepori između uputne dijagnoze u odnosu na kliničku sliku iz KBC-a Rebra i liječnika obiteljske medicine, čekamo obdukciju – kazao je Capak.
Nuspojave kod Pfizera
– Tromboembolijskih događaja je bilo i uz druga cjepiva. Riječ je o 12 događaja na 20 milijuna stanovnika. Kod drugih cjepiva je zabilježeno manje. Imali smo jedan poslije cijepljenja Pfizerom – kazao je Capak.
Godina dana od lockdowna
Capak je kazao da i danas imamo puno nepoznanica oko virusa.
– Prvo je podatak oko imunosti i koliko ona traje što je zapravo ključni podatak za sve planove. Ne znamo ni koliko će trajati zaštita nakon cijepljenja te nemamo znanstveno potvrđeno kakva je transmisija nakon cijepljenja. Mi smo prvi koji smo počeli komunicirati o higijeni, distanci, imali smo konferencije za tisak i bili smo jedna od prvih zemalja koja je uvela lockdown. Naše brojke nisu prelazile 100 u prvom valu što je jako zemalja uspjelo. Danas je to puno teže. Gospodarske posljedice su ogromne. Mi u Hrvatskoj pažljivo razmatramo svaku mjeru koju donosimo. Rekli smo da nećemo uvoditi policijske satove iako smo imali tešku situaciju. Nadamo se da ćemo našom dnevnom procjenom držati epidemiju pod kontrolu. Mi opet stojimo jako dobro ako se usporedimo s drugim zemljama i time trebamo biti zadovoljni – kazao je Capak.
(vecernji.hr)