Na današnji dan, 20. travnja 1871. godine, Viroviticu je zadesio veliki požar. U ulici Ljubljani (sadašnji početak ulice Pavla Radića), nastao je požar koji se proširio u južni i istočni dio grada. U požaru je izgorjelo 856 kuća u sedam ulica, a 450 obitelji ostalo je bez krova nad glavom.
Požar su skrivila djeca koja su se igrala u sjeniku, a kako je vrijeme bilo vjetrovito vatra se brzo proširila. Iz Ljubljane vatra je zahvatila današnju Gajevu, zatim Suvaru ili današnju Ulicu Stjepana Radića i širila se prema dvorcu, kojeg je zahvatila i čije je krovište izgorjelo. Crkva i samostan te zapadni i sjeverni dio grada bili su očuvani.
Osječke novine „Die Drau“ objavile su o tom događaju članak nepoznatog autora:
– U Virovitici se 20. travnja 1871. porodio požar koji je u sedam ulica spalio 856 zgrada pa je bez krova nad glavom ostalo 450 obitelji. Vatra se porodila u ulici Ljubljani, gdje su se djeca igrala u nekom sjeniku. Požar se rasprostranio toliko užasnom brzinom, da se vatri na put stati ni onda, kada spasujuća sredstva nebi bila tako kukavna kao što jesu. U koliko se do sada nesreća može sagledati šteta je izvanredno velika i to tim teža, što je samo neznatan dio pogorelaca bio osiguran. Posve su izgorile ulice Suvara i Ljubljana. Grad se djelomično srušio, pa treba zahvaliti samo izvrsnom načinu kojim je građen da nije danas razvalina: uostalom gori u njemu još i ovaj čas. Nadalje su posve izgorjeli: stan ravnatelja vlastelinstva Höckera, pa stara škola i cijela ulica u kojoj je škola bila. Svega skupa izgorjelo je od prilike 400 kuća, dakle više nego polovica trgovišta. Ne da se opisati nevolja, koja sada u Virovitici vlada. Nesreća je najviše zadesila poljodijelce, jer su većinom bili na poslu u vinogradu. Kada su se vratili iz vinograda nisu više mogli ni ući u ulice gdje su stajale njihove kuće“. O požaru u Virovitici telegramom je obavještena Kraljevska zemaljska vlada u Zagrebu, dobivena je pomoć od 7000 forinti. Pod predsjedavanjem kotarskog suca Dragutina Gvozdenovića formiran je Opskrbni odbor virovitičkih pogorjelaca kojemu kraljevska zemaljska vlada šalje dodatnih 23.000 forinti. Preko velikog župana županije virovitičke Miroslava Kraljevića, car Franjo Josip šalje (24. travnja) 3000 forinti iz osobnog vlasništva. No još uvijek nedostaju znatna sredstva, pa Kraljevska zemaljska vlada izdaje naredbu (26. travnja) kojom obavezuje sve županije i gradske municipije da na svom području organiziraju prikupljanje novca i proizvoda za Virovitičane. Od Zemaljske vlade Opskrbni je odbor ishodio oprost od kuluka i obvezu za sve posjednike zaprega da pomognu u dovozu građe i potrebnog materijala, s područja virovitičkog i voćinskog kotara. Da bi se što bolje pomoglo stradalim obiteljima u gradu se slijedeće godine osniva “Virovitička štediona“.
(www.icv.hr, danijel.info, D. Sabolić)