-Izrazito hladno vrijeme praćeno snijegom, mrazom i hladnim vjetrom nanijelo je prilične štete na nasadima voćnjaka u Virovitičko-podravskoj županiji – rekao nam je predsjednik Udruge voćara VPŽ Davor Krznarić, te napomenuo da se još uvijek obilazi teren radi utvrđivanja točne štete koju je učinilo izrazito loše vrijeme unazad nekoliko dana.
– Još uvijek obilazimo, ali već sad mogu slobodno zaključiti da će štete od lošeg vremena, ovisno o voćnjacima biti 50 posto na više. Stradalo je i koštičavo i jezgričavo voće, jer scenarij unazad nekoliko dana bio je lošiji nego smo očekivali. Jutarnje temperature zraka, ovisno o terenu, spuštale su se i na – 5 Celzijevih stupnjeva, padao je i snijeg, a o vrlo hladnom vjetru da i ne govorimo. Katastrofa, što drugo da kažem – sa opravdanom je zabrinutošću zaključio Krznarić.
Istaknuo je da će se ovakvo stanje u voćnjacima odraziti i na voćare i na potrošače.
– Najviše nam je žao naših potrošača koji neće imati dovoljan izbor i količinu domaćeg voća, a pretpostavka je da će cijene voćnih vrsta u slučaju velike štete poskupjeti. O nama voćarima da i ne govorim, ne znam kako ćemo. Pokazuje se da je bojazan od ovakvih vremenskih prilika bila osnovana, a šanse da se što više nasada spasi nikakve. U slučaju takvih hladnoća u travnju kada je voće krenulo s cvatnjom, potrebne su sve moguće i nemoguće mjere zaštite poput Anti-frost sustava. No takvih sustava ima svega desetak u Hrvatskoj, a većina voćara nastoji grijati voćnjake, no koliko ih god grijali, velika hladnoća čini svoje i tu smo na žalost bespomoćni – rekao je Krznarić.
Napomenuo je da loše može biti još i gore, posebice kada se radi o naknadi štete od osiguravajućih kuća.
– Dogodilo se upravo ono čega smo se bojali jer s obzirom da je došlo do velikih promjena kod osiguravajućih kuća, spasiti nas je moglo samo lijepo vrijeme. No sada će biti gadno. Naime opet ću ponoviti da su se na žalost nas poljoprivrednika promijenile visine same premije police osiguranja, uzimajući u obzir da je došlo do povećanja visine odbitne franšize. Znamo da je odbitna franšiza udio osiguranika u šteti, pa ukoliko ste ugovorili osiguranje s franšizom, osiguravatelj u slučaju štete, koja premašuje iznos franšize, plaća samo iznos iznad iznosa franšize. Na primjer, zbog štete od mraza odbitna franšiza je od 25 do 40 posto, ovisno o osiguravajućoj kući. Dakle ako voćari plaćaju 30 do 40 posto premije od osigurane svote i ako imate osiguranu franšizu, recimo 35 do 40 posto i ako vam od totalne štete odbiju berbu 10 do 20 posto, onda je u konačnici upitna isplativost osiguranja. Pojednostavljeno rečeno, ako vam je šteta u vinogradu manja od sto posto, u svakom ste slučaju u velikom gubitku. Još ću jednom ponoviti da nismo isključivi i razumijemo da i te osiguravajuće kuće moraju opstati u ovoj teškoj situaciji, no vjerujemo da modeli postoje i novca ima dovoljno za sve, a i ukupni iznos raspoloživih sredstava sa donedavnih 100 milijuna kuna, od 1. travnja povećao na 146 milijuna i 630 tisuća kuna – podsjetio je Davor Krznarić.
– Virovitičko-podravska županija prva je kada treba pomoći svojim poljoprivrednicima, a činjenica je da ovakve vremenske nepogode najčešće osjete upravo povrtlari i voćari – rekao nam je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu VPŽ Bojan Mijok istaknuvši da je u ovakvim slučajevima svaka pomoć poljoprivrednicima i više nego dobro došla.
– Poznata mi je situacija sa osiguravajućim kućama, ali smatram da, s obzirom da iste raspolažu s velikim količinama novca, nema razloga da se poljoprivrednicima dostatno ne isplati novac za štetu. U ovom slučaju poljoprivrednik osigura svoj usjev i recimo ima štetu od nekih 70 posto, a na kraju dobije toliko novca da samo uspije pokriti policu osiguranja, a njemu ne ostaje ništa. Na žalost ostaje nam samo da vjerujemo da će se ta situacija promijeniti, a do tada ćemo kao VPŽ pomagati koliko god možemo. Dakle ako se procjeni velika šteta na voćnjacima, župan Igor Andrović proglasit će elementarnu nepogodu za pogođena područja. Uz to, želimo zajedno s poljoprivrednicima pronaći neke modele koji bi im pomogli u ovako teškim situacijama – zaključio je Bojan Mijok.
(www.icv.hr, bs)