POLIGONI SMRTI U ŠUMAMA Krivolovci na Bilogori postavljaju zamke i omče u kojima životinje danima umiru u agoniji

blank

Virovitička Bilogora – za mnoge izletnike i planinare mjesto odmora, bijega od svakodnevnice i područje mira, ima i svoju mračnu stranu. Ona uključuje zamke, omče i hvatilišta (kaveze), odnosno onaj dio šume koji nelegalno prisvajaju krivolovci i lovokradice, a koji uz životinje zbog opasnih načina dolaženja do mesa predstavljaju rizik i za svakog čovjeka.

PU virovitičko-podravska dovršila je novi slučaj vezan upravo uz krivolov na Bilogori, a koji je prijavio Janko Đebro, dugogodišnji lovac, lovoovlaštenik, predsjednik Lovačke udruge Mozart HUNT i zakupac čak 11.200 hektara otvorenog državnog lovišta Suhopoljske Bilogore X/11.

U šumi, koja je i izletište i lovište, lovci i lovočuvari koji bdiju nad ovim velikim područjem, otkrili su da je nepoznati počinitelj (ili više njih) napravio prave poligone smrti namijenjene nezakonitom lovu divljači, a koji uključuju opasne zamke, omče, hvatilišta i drugo čemu je cilj namamiti, uhvatiti i onesposobiti, pa i ubiti nesretnu životinju.

Nakon prijave policiji, koja je odmah reagirala, lovci, lovočuvari i policijski službenici „pročešljali“ su šumu i lovište. Otkriveno je, između ostalog, na desetke zamki, više od 20 hranilišta, uređena solišta, kamere za kontrolu divljači koju je nepoznata osoba ili više njih nezakonito postavila u lovištu, odnosno šumi, a pomoću kojih je pratio kretanje divljači i držao ih pod kontrolom.

ZAMKE SU OKU GOTOVO NEVIDLJIVE

– Ono što je tamo postavljeno, pokazuje pravi organizirani kriminal i predstavlja opasnost za svakoga: i životinju, i čovjeka. Zamke i omče postavljene su tako da ozlijede i ubiju životinju, no što bi se dogodilo da je, ne daj Bože, na nju naišlo dijete, planinar, biciklist? Riječ je o rubnom području šume koje okuplja i izletnike, a neke od zamki oku su gotovo nevidljive – zgroženo ističe J. Đebro.

krivolov 2

Opisuje kako jedna od zamki funkcionira po principu žice i lanca, omotanog oko debla.

-Kad se životinja uhvati u zamku, npr. vepar, žica se steže pri svakom pokretu, oko vrata, njuške, trbuha, a životinja se sama guši u mukama, dok se pokušava izvući. Druga zamka je pak postavljena u travi, u formi u kojoj ju je teško izbjeći. Kada uhvati dio životinje (nogu, vrat i slično), podiže je u zrak, gdje ostaje visjeti.

Sad zamislite da je na nju naletio prolaznik ili dijete. Što bi se tada dogodilo, da je podigla čovjeka ili dijete na tri, četiri metra visine, a nitko ga ne može spasiti ? – ogorčeno priča J. Đebro koji kaže kako je krivolov bolna točka cijele Hrvatske, a ne samo Suhopoljske Bilogore, inače najvećeg lovišta u Virovitičko-podravskoj županiji.

Više no ikad potrebno je uvesti ozbiljne sankcije za krivolovce i lovokradice, već dugo vremena upozoravaju lovci i brojne lovačke udruge, kao i Hrvatske šume, koje gospodare određenim lovištima. Tim više što se bez kažnjavanja ovih zlodjela krivolovcima ostavlja mogućnost da djeluju još krvoločnije i opasnije.

Jer, sve ono što država kroz zakone propisuje za lov i zbog čega će lovce i lovačke udruge uredno kazniti, za krivolovce i lovokradice često ne vrijedi, iako su šume pune leševa životinja koji govore o strašnom hororu koji su pretrpjeli od njihove ruke i sredstava kojima ih love.

Ne pridržavaju se niti jednog pravila, ne mareći pritom o šteti koju stvaraju ne samo prema fondu divljači, starosnoj dobi, spolu (a koja je u vlasništvu države), već i prema prirodi. Posljedično, i prema svima koji će nogom kročiti u šumu.

DUGA I TEŠKA SMRT

Samo jedan od primjera je način na koji i kada love. Lovci su u šupljim deblima drveća pronašli brojne stare puške i drugo, odnosno PVC cijevi koje se koriste kao spremište za oružje, dok su pod zemljom pokriveni. Bilo je tu i prenamijenjenog oružja za lov, koje životinji neće osigurati brzu smrt, već mučenje.

– Krivolovci koriste malokalibarsko oružje, zračne puške, puške s prigušivačima, a znali smo pronaći i dijelove strijela u mesu divljih svinja, što znači da kao oružje koriste i samostrele. Riječ je o oružju i municiji koja nema dovoljnu snagu brzo usmrtiti životinju, što je glavna obveza lovca u svakom lovu, već će joj osigurati samo bol i patnju, budući da joj metak tada razbija čeljust, oko, odbija ud itd…

Na životinje ne pucaju iz čeke, već s bilo koje lokacije, ne mareći o dobu dana i ima li u šumi ljudi. Važno je i pitanje o odgovornosti zbog zalutalog metka koji može usmrtiti prolaznika, a koji ne može čuti da u tom trenu krivolovac i lovokradica puca na divlju svinju jer koristi pušku s prigušivačem. Ujedno, na životinje pucaju i iz automobila – kaže J. Đebro koji ističe kako su posljedice takvog postupanja prema životinjama vidljive po šumi diljem Bilogore, a i šire.

krivolov 7 e1621354688132
Nesretnu životinju krivolovac je upucao u čeljust, ali ne i ubio. Danima je lutala šumom u agoniji prije nego je umrla od gladi i žeđi. Foto: privatni arhiv

Lovci su tako pronašli leš jelena kojemu je krivolovac propucao njušku, pa je sirota životinja danima umirala u mukama – jezik mu je bio gotovo odsječen, nije mogao jesti, piti, žvakati. Pronašli su i bređu krmaču s kojom je umrlo cijelo jedno leglo – nije ga stigla donijeti na svijet. Šume govore i o tome da kad krivolovac i usmrti životinju, od nje uzme samo ono što može naplatiti, a ostatke ostavi u prirodi, riskirajući opasnost od zaraze.

Meso nelegalno ubijene životinje nema ni adekvatnu dokumentaciju o zdravstvenoj ispravnosti i uglavnom ga ne nose na analizu za trihinelu i druge bolesti. Postavlja se pitanje jesu li građani i kupci koji kupuju meso divljači bez papira svjesni da ono može biti bolesno ili da je možda tri dana ležalo u šumi, na vrućini i u zamci, prije negoli je krivolovac došao po njega i prodao ga nekome za kobasice?

LOVOČUVARI BEZ VELIKIH OVLASTI

Postavlja se i pitanje – je li državi stalo naplatiti štetu za svaku nelegalno ubijenu divlju svinju, jelena, srnu, koja je bila metom krivolova u državnom lovištu? Lovci, koji svaki korak lova moraju evidentirati i za ubijenu životinju, ovisno o dobi, vrsti i kvaliteti, platiti (turisti plaćaju od 500 do čak 15.000 eura po izlovljenoj životinji), upozoravaju kako je, kada je riječ o krivolovu, zapravo riječ o zločinu bez kazne.

krivolov 4
Krivolovci postavljaju kamere i hrane životinje kako bi ih lakše kontrolirali. Foto: čitatelj

Paradoks leži u tome, kažu, što s jedne strane država ulaže u lovstvo, pomaganje životinjama, hranjenje, održavanju fonda, zdravstvenoj njezi životinja, a onda, kada 10.000 eura vrijedan primjerak jelena krivolovac odstrijeli, ostavi da umre u mukama, uzme samo ono što mu treba i to naplati na crnom tržištu – država mu sve to oprosti, ako ga na vrijeme ne sankcionira.

Ujedno, lovočuvar koji zatekne krivolovca ili lovokradicu na samom djelu, čak i sa svježom krvlju životinje na rukama, nema gotovo nikakve ovlasti zaustaviti ga i sankcionirati zbog kršenja zakona. Može ga upozoriti da je to što čini protuzakonito i to je sve. Eventualno će tada riskirati i da sam bude metom metka ako se krivolovcu upućeno „upozorenje“ ne svidi.

O KRIVOLOVCIMA TREBAJU BRINUTI LOVOČUVARI

O konkretnom slučaju u Suhopoljskoj Bilogori, upit smo poslali i Državnom odvjetništvu. Pitali smo hoće li netko odgovarati za postavljene zamke, omče, hvatišta, kamere, koje nisu smjele biti u šumi i koje su uz životinju, mogle ozlijediti i ubiti i čovjeka? Njihov odgovor možete pročitati ovdje.

-Teško da će osoba koja je to učinila odgovarati kazneno – kaže Miroslav Buneta, predsjednik Lovačkog saveza Virovitičko-podravske županije, upoznat s ovim, ali i drugim slučajevima na našem području. Govoreći iz iskustva i suradnje s drugim udrugama i društvima, kaže kako u slučaju kada lovočuvar pronađe zamke, omče i druga sredstva za lov, a bez žrtve, konkretne životinje koja je uhvaćena u njih, počinitelj će u većini slučajeva biti kažnjen za prekršaj, ne i kazneno djelo.

-Za počinitelja i prekršajna prijava može imati veće i teže sankcije nego kazneno djelo pa smo sigurni kako će počinitelj, kad se utvrdi tko je on, sigurno biti sankcioniran.  Lovačke udruge imaju svoje lovočuvarske službe i sami su odgovorni za svoja lovišta, znaju kolike obveze imaju, kao što su članarina, radovi u lovištu i ostalo pa si sigurno neće dozvoliti da im netko još krivolovi i nezakonito lovi – smatra M. Buneta.

Lovočuvari zasad vrlo uspješno surađuju i s policijom na rješavanju ovog problema koji će se uvijek moći samo svesti na minimum, ali ne i iskorijeniti, smatra M. Buneta.

-Naravno da ne možemo biti zadovoljni dok god postoji krivolov i nezakoniti lov, ali u posljednjih nekoliko godina broj takvih slučajeva na području naše županije ipak se znatno smanjio, čak i sveo na neki minimum. No moraju svi poduzeti ono što se od njih očekuje u rješavanju ovog problema u svakom slučaju – smatra M. Buneta.

krivolov 5
Ovako izgleda kada nesretna životinja upadne u omču krivolovca. Danima može umirati u agoniji, dok se pokušava osloboditi. Fotografiju iz jednog lovišta na području VPŽ ustupio je čitatelj.

IZLETNICIMA NIJE UTJEHA

Za izletnike (a sigurni smo i za nesretne životinje) koji će se ovih dana naći na Bilogori nije neka utjeha da je potrebno da se prvo netko ulovi u zamku, pa da tek onda počinitelj odgovara. Postoji i Zakon o lovstvu (članak 66.), te Kazneni zakon (čl. 204.), koji definira što podrazumijeva lov, a što ne.

Ne krene li se s ozbiljnijim sankcijama krivolova i prije samih žrtava, lovačke udruge upozoravaju da se situacija neće mijenjati. Nakon što im policija ukloni jedne, krivolovci će samo napraviti nove zamke te njih i sva druga sredstva za lov premjestiti u drugi dio šume, gdje će čekati novu priliku.

Ne mareći koga će u zamku uhvatiti ili tko će im se pritom naći na nišanu. (www.icv.hr, mlo, foto: privatni album)

Napomena: U galeriji se nalaze fotografije koje su nam za potrebe članka ustupili čitatelji. Neke od njih su uznemirujuće, a koristimo ih isključivo kako bismo na konkretnim primjerima pokazali kako izgleda horor koji prolaze nesretne životinje od ruke ili zamki krivolovaca u našim šumama. 

[g-gallery gid=”632011″]