Nakon intenzivnog ulaganja u infrastrukturu kako bi se stvorili što bolji uvjeti za studiranje i rad nastavnog osoblja, došlo je vrijeme za ulaganje u prepoznatljivosti stručnog, znanstvenog, istraživačkog i projektnog rada na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Svojevrstan je to „rad u košnici“, znakovit za samo Veleučilište kojeg osnivači, ali i svi zaposlenici vide kao rasadnik znanja, a u kojem se očekuje znatan broj znanstvenih i stručnih radova te projektno-istraživačkih zadataka mladih doktora znanosti koji su tu titulu stekli u posljednjih nekoliko godina, kao i od onih koji su na početku tog puta.
Prodekan Veleučilišta u Virovitici doc. dr. sc. Dejan Tubić objašnjava kako je u 13 godina postojanja prvo Visoke škole, a onda Veleučilišta, statusa koji je dobiven tek nedavno, ostvarena sva potrebna infrastruktura, visoki standardi te uvjeti rada.
MLADI DOKTORI ZNANOSTI
Uz nastavni proces sada je na redu intenzivniji razvitak struke i znanosti, na „van“ ne toliko vidljiv, ali svakako, u današnje vrijeme, prijeko potreban. A taj zadatak pao je i na sedam doktora znanosti koji dolaze iz tehničkih i društvenih znanosti, konkretno ekonomije, sa specijalnošću vezanom uz turizam, financije, poduzetništvo i marketing. Odnosno, iz svih područja koje kroz preddiplomski studij (menadžment, poduzetništvo, računarstvo, elektrotehnika) te diplomski studiji (smjerovi Destinacijski menadžment i Menadžment malih i srednjih poduzeća) danas izvodi Veleučilište.
– Ponosni smo na naše nove, mlade doktore znanosti, ali i svjesni da im je ta titula tek ulazna karta. Početak je to prave karijere, odnosno znanstvenog razmišljanja i promišljanja, kroz istraživačke i znanstvene radove, što predstavlja svojevrsno vraćanje duga društvu. Želimo da se kroz te radove ostvari kvalitetnije gospodarstvo, bolji život na ovom području i da se Veleučilište još više razvija kao pravi stručno-znanstveni centar i rasadnik novih kvalitetnih kadrova – ističe doc. dr. sc. Dejan Tubić.
– Vrijedno je istaknuti kako do kraja ove kalendarske godine očekujemo još dva doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, čime uistinu malim, ali sigurnim koracima idemo k realizaciji naših razvojnih ciljeva – dodaje.
Priznato Veleučilište u Virovitici danas surađuje s drugim akademskim ustanovama, istraživačkim centrima, ali i poduzetnicima, gospodarstvenicima, lokalnom samoupravom. Programima želi isporučiti kvalitetan kadar tržištu rada koji je spreman odoljeti izazovima 21. stoljeća, ali i ponuditi neka od stručnih rješenja za probleme gospodarstva, turizma, poduzetništva.
Gledajući sve smjerove, računarstvo se već sada može nazvati punim pogotkom.
– Što se tiče tehničkih znanosti, analiza zapošljivosti pokazala je kako od 14 završenih studenata iz računarstva imamo gotovo 100-postotnu zapošljivost. Nakon završetka Veleučilišta dio njih zaposlio se ne samo u Fini, koja mladima nudi stipendije za vrijeme studija, već i u privatnom sektoru. Danas imamo studente i u Velikoj Britaniji i Austriji, a ono što je vrlo važno istaknuti, oni rade u struci. Svaki student ili studentica koji se zaposli odmah nakon obrazovanja za nas je potvrda uloženog rada i sretni smo i ponosni na svakoga od njih – ističe doc. dr. sc. Dejan Tubić.
Od osnutka do danas Veleučilište je usavršavanjem smjerova pratilo potrebe tržišta, a posljednja vizija kojoj se posvećuju je ona iz područja trajno rastućeg ICT sektora.
ČOVJEK KAO MOTIVACIJA ZA NAPREDAK UMJETNE INTELIGENCIJE
Virovitica tako danas ima stručnjake koji rade s umjetnom inteligencijom. Veleučilište je kupilo vrijednu opremu s kojom predavači i studenti rade na umjetnoj inteligenciji i IoT-u (Internet of things, odnosno „Internetom stvari“) u laboratorijima koji će svoje mjesto naći u novom Tehnološko-inovacijskom centru.
Osoba koja jako dobro poznaje neuronske mreže, diferencijalne jednadžbe, numeričku matematiku, algoritme i još puno toga je mladi doktorand matematike Marko Hajba. Na trećoj je godini doktorskog studija matematike na PMF-u u Zagrebu i danas je voditelj Centra za istraživanje i razvoj Veleučilišta u Virovitici te predavač na studijima računarstva, smjer programsko inženjerstvo i elektrotehnike, smjer telekomunikacije i informatika.
U okviru Centra on, kolege i studenti bave se razvojem aplikacija koje doprinose kvaliteti same ustanove i istraživanjima koje za cilj imaju napraviti nove produkte za gospodarstvo, ali i ostvariti suradnju i razmjenu u predavanjima i iskustvima s drugima.
Nakon aplikacija kojom su rad svih djelatnika i studenata, statističke podatke, pravilnike, obrasce, odnosno cijeli digitalni život Veleučilišta prenijeli u baze koje se lako pretražuju i omogućavaju jednostavniju i detaljniju analizu, odlučili su se za novi korak – umjetnu inteligenciju, specifično duboko učenje.
Omogućit će im to nova radna stanica za umjetnu inteligenciju AIME A.I. Workstation koja će svoju vrijednost pokazati u vremenu koje tek dolazi, kaže doktorand Marko Hajba. Ovo je inače njegovo područje: u siječnju ove godine bio je koautor znanstvenog članka „Deep Neural Network Model for Approximating Eigenmodes Localized by a Confining Potential“, koji je objavljen u časopisu Entropy visokog faktora odjeka 2.494. Početak je to istraživanja i primjene dubokih neuronskih mreža u problemima viših dimenzija i kreiranju inovativnih kriterija zaustavljanja procesa treniranja neuronskih mreža.
NEURONSKE MREŽE
Znanja nastoji prenijeti i na studente, koji pokazuju sve veći interes za povezivanjem programiranja i numeričke matematike te neuronskih mreža. Prošle godine je sa studenticom D. Fabijanić bio autor stručnog rada „Duboka konvolucijska neuronska mreža kao klasifikator namještaja“, u kojem su u sferi dubokih mreža „naučili“ računalo prepoznati pet različitih vrsta namještaja direktno s fotografije s točnošću od približno 94 posto, koristeći malu bazu slika.
– Ljudima je to lako, ali računala nemaju prethodno iskustvo, niti znaju išta o tim objektima. Ona na temelju algoritama i danih digitaliziranih slika prvo uče što su ti objekti, a zatim su ih u stanju identificirati na slikama koje do tada nisu „vidjele“. Kada razmislimo, čovjek prvo mora učiti npr. hodati, pisati i čitati, iako kad odraste, to uzima zdravo za gotovo.
S iskustvom raste njegova sposobnost snalaženja u raznim situacijama, a takva je slična situacija i u umjetnoj inteligenciji. Upravo istraživanja kako ljudi mogu nešto učiniti daje inspiraciju mnogim područjima umjetne inteligencije. Npr., činjenica da čovjek ima dva uha nije samo zbog simetrije ili estetike, to ima duboke posljedice na mogućnosti primanja i razdvajanja zvukova. Zamislite da ste na zabavi, puno je ljudi, postoje grupe ljudi koji međusobno glasno pričaju, u pozadini je glasna muzika, možda ima još drugih glasnih zvukova, ali vi ste u stanju i dalje pričati sa svojim sugovornicima. To ne bi bilo moguće kada bismo imali jedan „prijamnik“ zvuka – ističe Marko Hajba.
Zvukovi bi, kaže, bili izmiješani i bilo bi teško raspoznati jedne od drugih. Korištenje više „prijamnika“ koji primaju zvuk s različitih mjesta je ono što omogućava da čovjek raspoznaje zvukove i koncentrira se na razgovor s jednim ili više sugovornika.
– To otkriće je omogućilo da i računala i/ili roboti mogu napraviti slično, ugradnjom više prijamnika zvuka koji su udaljeni. Ljudi imaju prirodno u sebi mnoge sofisticirane algoritme koje koristimo svakodnevno, a da toga nismo svjesni. Neku osobu prepoznamo i prije nego što je vidimo, npr. po glasu, neku osobu prepoznamo po hodu, prije nego joj vidimo lice ili po nekoj drugoj specifičnosti koju većina drugih ljudi nema. To u matematici ima naziv dekompozicija na singularne vrijednosti, koja je jedna od najvažnijih dekompozicija matrica u teoriji i primjeni. Ima puno drugih sličnih primjera – poručuje Marko Hajba.
PROBLEM RIJEŠE U NEKOLIKO SATI
Područje njegovog profesionalnog interesa i teme doktorske disertacije su upravo neuronske mreže – tip umjetne inteligencije koji uči poput ljudskog mozga. Računalne neuronske mreže razvojem hardvera i softvera sve brže „uče“ obrasce na temelju danih podataka i mogu predvidjeti i riješiti probleme za skup podataka koji prije nisu ‘vidjele’, prepoznajući u njima obrasce. Omogućavaju tako korisnicima ne samo znatno brži pristup konkretnoj informaciji, nego i priliku za kvalitetnu analizu ili istraživanje. Predavaču Hajbi, koji sa studentima radi i u području numeričke matematike, nova radna stanica za umjetnu inteligenciju i znanstveno računanje koje je nabavilo Veleučilište nešto je što planira iskoristiti za nove spoznaje i učenje.
– Ova radna stanica je opremljena s hardverskom opremom koja bi trebala omogućiti da možemo efikasnije rješavati probleme koji su u visokim dimenzijama i koji zahtijevaju procesuiranje velikog broja podataka, a što zahtijeva puno resursa koji su pri tome potrebni. Dvije grafičke kartice, brz procesor i puno RAM memorije omogućit će nam da rješavamo neke probleme za koje bi nam na „običnom“ računalu trebali dani ili tjedni, ako bismo ih uopće mogli i pokrenuti, a mi ćemo ih sada moći riješiti za svega nekoliko sati. Stoga je brzina jedna od glavnih prednosti nove radne stanice, s obzirom da je potrebno testirati i eksperimentalno pronaći pogodne hiperparametre prilikom treniranja neuronskih mreža. Dakle, veći broj eksperimenata trebao bi dovesti do preciznijih i boljih modela, a to nam je cilj. Omogućit će i drugim kolegama iz informacijsko-komunikacijskih tehnologija istraživanja u svojim područjima, npr. u astrofizici, elektrotehnici, računarstvu, IoT-u (Internet of things). Vjerujem da ćemo svi efikasno iskoristiti ovu stanicu u godinama koje slijede – poručuje Marko Hajba.
PAMETNI SATOVI, TITLOVI U FILMOVIMA, NEŽELJENA POŠTA
AI je već među nama
Područje kojim se bavi za mnoge je i danas nešto na što gledaju kao na pojam iz znanstvene fantastike, iako je umjetna inteligencija već dugo „među nama“. Ako sumnjate, bacite pogled na svoj pametni sat i pročitajte koliko ste dubokog sna ostvarili noćas.
Zavirite u katalog omiljenog branda koji vam je „slučajno“ iskočio u novostima na stranici društvene mreže. Umjetnu inteligenciju koristite i kad provjeravate je li vam pošta koju očekujete slučajno otišla u „spam“, odnosno „neželjenu poštu“ – filtriraju je specijalizirani algoritmi. Ujedno, ako ćete večeras pogledati film s prijevodom na hrvatski jezik putem interneta, i tu ćete umjetnu inteligenciju „pozvati“ u svoj život putem računala, tableta ili mobitela.
A da ne govorimo o medicini, u kojoj se naveliko koristi za prepoznavanje npr. tumora ili pri operacijskim zahvatima, u proizvodnji lijekova, automobila, pametnih uređaja, robotici. Umjetna inteligencija danas može biti presudan čimbenik i pri odluci hoćete li dobiti radno mjesto ili je netko drugi kvalificiraniji. Algoritmi mogu iz vašeg životopisa izvući neke parametre po kojima mogu izabrati najboljeg kandidata, neovisno kakav dojam ostavili na razgovoru za posao.
Brzina, mogućnost analize tisuća dokumenata u kratkom roku, paralelizacija obrade podataka i gledanje na informacije na drugačiji način od onoga kako ih percipira ljudski mozak – umjetna inteligencija danas je koristan alat ne samo akademskim ustanovama već i gospodarstvu, pa i jedinicama lokalne samouprave.
Koja općina zaista daje najviše novca za novorođeno dijete s obzirom na broj stanovnika, koliki je omjer cijene struje i vode u Virovitici u odnosu na, primjerice, Crnac i koja je realna isplativost besplatnih vrtića na području cijele županija – na ta i brojna druga pitanja u skoroj budućnosti možda će uskoro i sa samo nekoliko klikova mišem moći ponuditi upravo nova radna stanica u Veleučilištu Virovitica.
Ako se pita stručnjake koji s njom rade, u umjetnoj inteligenciji prepoznali su važnog partnera na kojeg itekako računaju, dok on sam uči kako prepoznati i analizirati baze podataka.
– Primijenjena znanstvena i stručna istraživanja uz pomoć umjetne inteligencije i nama će biti od velike koristi na području svih naših smjerova, kao i cijeloj zajednici – poručuje M. Hajba.
(www.icv.hr, mlo, Foto: mr, ml, Veleučilište)