Pčelari iz cijele Hrvatske u lipnju dolaze na virovitičku Bilogoru zbog lipe kakvu ima malo tko u Europi

Ako ovih dana šetnjom po virovitičkoj Bilogori čujete pojačano zujanje pčela, to je zato što su pčelari iz cijele sjeverne Hrvatske svoje košnice dovezli na ispašu u naš kraj. Kamioni s košnicama svakodnevno pristižu zbog naše lipe, a koja je zbog svoje kvalitete i specifičnosti danas među rijetkima u Europi.

Šume lipe pokrivaju površinu od 781 hektar kojim gospodari Šumarija Virovitica u okviru Uprave šuma Podružnica Slatina. Lipa je među najzastupljenijim vrstama na području šumarije Virovitica, kaže upravitelj Mario Kutija.

– Uz hrast kitnjak i lužnjak te bukvu i grab, lipa je među pet najzastupljenijih vrsta na području naše Šumarije te u omjeru smjese zauzima oko 19 posto od svih vrsta. Riječ je zapravo o vrsti koja se na ovom području proširila iza Drugog svjetskog rata, zbog velikih sječa šuma oko Virovitice te blizine velikih pilana u samom gradu – ističe M. Kutija.

IMG 20210618 102614

MEKA I AKUSTIČNA

Slikovito objašnjava kako je lipa, a koja raste znatno brže u odnosu na hrast i bukvu, tada „uskočila” zbog povećanih sječa i potrebe za drvnom masom uslijed intenzivne obnove iza rata. Ako gledamo dužinu gospodarenja (šumarski – ophodnja) za ove dvije vrste, dvije i pol generacije lipe (50 godina) stasaju, a hrasta samo jedna (120 godina).
Lipa u prosjeku živi oko 100 godina izvan šuma (iako u svijetu ima primjeraka starih i do 2000 godina, a u Hrvatskoj ni Gupčeva ni Belina lipa nisu baš u cvijetu mladosti), pa se dvije generacije lipe u jednoj šumi u prosjeku izmjene dok jedan hrast ne doživi punu zrelost. No, ne služi lipa samo za to. Ima brojne druge funkcije.

– Sadašnji ciljevi gospodarenja lipom su općekorisna funkcija šuma (ljekovitost, rehabilitacija, pčelarenje) i očuvanje biološke raznolikosti, ali i proizvodnja visokokvalitetnih drvnih sortimenata koji postižu zavidne cijene po kubiku drvne mase zbog svoje rijetkosti i same vrhunske kvalitete drveta – kaže M. Kutija.

Uz hlad, cvijet od kojeg se radi čaj, prirodnu aromaterapiju, zbog specifičnog, prekrasnog mirisa dok cvjeta, lipa je i drvoprerađivački važna. Drvo je mekano i lako se obrađuje, prepoznatljive je svijetle boje, pa se danas uz proizvodnju komoda, spavaćih soba, kuhinja, gazišta, zidnih obloga, stolova i stolica koristi i za izradu instrumenata jer osigurava dobra akustička svojstva.

SUME LIPA 3

Nekada stablo pod kojim uživamo u hladu ili mirisu cvjetova koji se osušeni koriste za čaj, lipa postaje tako nova gitara, dječji stol ili novi noćni ormarić.

Mogućnosti koje lipa nudi ima dosta, a aktualna je ona u kojoj će pčelari lipu koja cvjeta iskoristiti za med. Ovo drvo, koje je u prošlosti narod štovao kao sveto, danas na našem području povezuje šumare, pčelare i lovce. Šumari već znaju koje su lokacije najpovoljnije za parkirati kamion s košnicama pa pčelarima ostavljaju otvorene rampe u šumama, a pčelari su zahvalni šumarima i lovcima koji im omogućavaju da košnice s vrijednim pčelama parkiraju u blizini hranilišta za divlje životinje.

VAŽNA SURADNJA

Suradnja je važna, kaže M. Kutija, budući da je riječ o prirodnom blagu od kojeg svi imaju koristi, pogotovo u periodu u kojem klimatske promjene znatno utječu na vegetaciju.
Slaže se i Dubravko Milanović, predsjednik virovitičke Udruge pčelara, koji kaže kako je lipa svojevrsna posljednja nada pčelarima, jer je ove godine bagrem znatno podbacio. Na Bilogoru ovih dana pristižu pčelari iz Varaždina, Zagorja, Osijeka…

Uz bagrem našim je pčelarima lipa broj jedan, kaže, ali i ona se uslijed promjene klime mijenja.

SUME LIPA 2

– I sama lipa u posljednjih 10 godina je slabija zbog visokih temperatura. Neki pčelari nisu ni vrcali med jer im je bagrem podbacio, a u sjevernim županijama je smrznuo. Ljudi su onda krenuli na amorfu, pa je sada red na lipi. Ona ove godine dolazi kasnije, kao i sve, oko dva tjedna u odnosu na prije. Sada, kada je i krenula, temperature su iznad 30 stupnjeva i rijeko koja biljka daje nektar – o ozbiljnoj situaciji u kojoj je svaki dan važan priča D. Milanović.

Virovitički pčelari sretni su što lipu imaju „doma“ i što su među rijetkima koji ne moraju seliti pčele na čak dvije ispaše. Uz njenu pomoć pokušat će spasiti što se može ove godine, s obzirom da je već sada po nekim pokazateljima i gora nego lani, a prošlu su, kaže D. Milanović, Slovenci proglasili najgorom u posljednjih 100 godina.

(www.icv.hr, promo)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content