Vrhunac toplinskog vala očekujemo tijekom četvrtka. Za sutra su kolege iz DHMZ-a izdale najviši stupanj (crveno) upozorenja za nadolazeće „paklene vrućine“. Tako da upozorenje shvatite ozbiljno. Iz nas je treća topla ili tropska noć. Također u danima pred nama nastavljamo „pakleno“.

Prolazno će tijekom petka biti mjestimičnih nestabilnosti u vidu grmljavinskih pljuskova koji mogu biti izraženiji i praćeni tučom. 

Dok ovo pišem (12:00h) Virovitičko-podravska županija se „kuha“ na temperaturama od 30°C do 33°C, što je za stupanj do dva toplije u odnosu na jučer u isto vrijeme. Najviši dnevni hod danas bi trebao biti od 35°C do 37°C.

Inače apsolutni maksimum temperature zraka tijekom lipnja na području Virovitice izmjeren je 27.06.1965. godine i iznosio je 39.2°C. Tijekom četvrtka (sutra) bi se mogli približiti, možda i zapisati novi temperaturni rekord!

Očekivane najviše dnevne vrijednosti sutra su za područje Virovitičko-podravske županije od 36°C do 39°C. Na području istočne Slavonije, Posavine, Podravine te Srijema i Baranje „paklenih“ 40°C ili koji stupanj više! Znajte i da je temperatura zraka na direktnom suncu veća za 10°C do 15°C nego u hladu meteorološke kućice. Ili, da temperatura zraka u unutrašnjosti parkiranog automobila, koji je na suncu, za svega desetak minuta može porasti na čak 70°C.

UV-indeks visok i vrlo visok. Za desetak minuta kod najosjetljivijih ljudi i djece može doći do crvenila. Prolazno osvježenje, ali blago, očekujemo tijekom subote. A, onda povratak na staro. Tjedan pred nama će obilježiti vrućina i sparina. U dane vikenda trenutni prognostički izračuni signaliziraju mogućnost grmljavinskih pljuskova koji će ponovno donijeti više štete nego koristi. Uživajte u ljetu.

U danima pred nama pridržavajte se uputa HZJZ-a

Preporuke HZJZ-a za borbu protiv vrućine:

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu-dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.) Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge, i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan kuće, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka. Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.

Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće tzv. „smoothie“ ili pripremite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one okrenute prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.

Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi). Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomozite drugima

Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati vašu pomoć tijekom vrućih dana. Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.

Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme

Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku). Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka. Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu.

Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć. Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe dulje traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

(www.icv.hr, kp)