Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković čestitao Virovitičko-podravskoj županiji na inovativnim rješenjima cijepljenja stanovništva protiv bolesti COVID-19

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sastao se u utorak sa svim županima među kojima je bio i virovitičko-podravski, Igor Andrović, gradonačelnikom Grada Zagreba, predstavnicima Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Hrvatske zajednice općina. Razgovaralo se o okviru za nastavak partnerstva i suradnje Vlade s jedinicama lokalne i područne samouprave, prioritetima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te novom Višegodišnjem financijskom okviru kao i o daljnjoj dinamici procesa cijepljenja te pripremi za turističku sezonu.

– Ovo partnerstvo smatramo jednim od glavnih postignuća naše prve vlade i uvjeren sam da će to biti praksa od koje nitko u budućnosti neće odustati – rekao je predsjednik Vlade, podsjetivši da je dosad ovim načinom suradnje osigurano kvalitetno višerazinsko upravljanje Hrvatskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa...

– Pridonosimo realizaciji lokalnih razvojnih projekata u sinergiji rada Vlade, županija, gradova i općina, prepoznajemo potrebe građana po načelu supsidijarnosti, načelu koje je za sve vas posebno važno, jer vi ste ti koji ste najbliže građanima i znate koju vrstu odluka treba donositi na razini izvršne vlasti ili predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave – kazao je Plenković te naveo četiri načela na kojima se temelji navedena suradnja. To su stalan i sustavan dijalog, provođenje načela funkcionalne decentralizacije, fiskalna decentralizacija i projektna suradnja.

Podsjetio je i na realizaciju projekta spajanja ureda državne uprave sa županijama, koji su godinama zagovarali Zajednica županija, Udruge gradova i Zajednice općina, a čime je osnažena razina lokalne vlasti u Hrvatskoj.

Osvrnuo se i na izmjenu Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave čime su prihodi tih jedinica u 2017. godini, u odnosu na razdoblje prije toga, povećani za 3,3 milijarde kuna.

– Sva četiri načela uklapaju se u cilj: politika ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske i ono što nam je svima zajedničko, a to je demografska revitalizacija zemlje – kazao je predsjednik Vlade.

U nastavku izlaganja naveo je nekoliko temeljnih točaka postavljenih u programu Vlade nakon prošlih parlamentarnih izbora.

– Prvi element je socijalna sigurnost. To smo učinili u COVID-krizi, isplativši skoro 11 milijardi kuna za plaće 700 tisuća radnika, premoštavanje krize za više od 120.000 poslodavaca. Drugo je perspektivna budućnost. To znači ići ukorak s četvrtom industrijskom revolucijom, digitalizacijom, zelenom transformacijom. Treći element je ekonomska suverenost. To znači da i u vremenima krize moramo gledati koji su to elementi od samodostatnosti u poljoprivredi do snaženja pojedinih grana industrije do mogućnosti da Hrvatska osigura sebe u trenucima kada globalni trgovinski tijekovi ili opskrba dolaze u problem. Četvrto je osnažena državnost. Tu mislimo na izgradnju snažnije, demokratski stabilnih i otpornih institucija koje su servis hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu. Peti cilj je globalna prepoznatljivost. Međunarodno pozicioniranje olakšava nam rješavanje pojedinih domaćih pitanja i tema – nabrojao je Plenković.

Osvrnuo se, nadalje, na proteklu 2020. godinu, kako je rekao, godinu krize bez presedana.

– Ona je do sada stajala Hrvatsku preko 32 mlrd kuna. Kroz različite mjere pomoći 19 milijardi i 13 milijardi manjih prihoda kroz različite porezne olakšice – kazao je, napomenuvši da je to 20 posto državnog proračuna.

Spomenuo je i dva razorna potresa.

– Procijenjena šteta zajednička, potresa u Zagrebu i na Banovini, je 128 mlrd kuna. To je četiri puta više nego šteta od COVID-a – istaknuo je Plenković, dodavši da je obnova od potresa jedna od najvažnijih zadaća.

Govoreći o pandemiji, predsjednik Vlade zamolio je prisutne za pomoć, preko županijskih zavoda za javno zdravstvo i primarne zdravstvene zaštite za ubrzavanje procesa cijepljenja.

– Tko god se može, neka se cijepi. Cjepiva ima dovoljno. Na nama je da potaknemo naše sugrađane da se cijepe, što prije steknemo kolektivni imunitet lakše ćemo živjeti, raditi, razvijati se, voditi računa o poslovima, o gospodarstvu. Bit ćemo privlačni svima onima koji ove godine žele doći u Hrvatsku – rekao je premijer, dodavši da smo nastojali balansirati sve naše mjere koje su se odnosile na borbu protiv epidemije.

– Nismo, za razliku od mnogi država, pribjegavali policijskom satu niti kompletnom zatvaranju društvenih aktivnosti, gospodarstva, prometa, smatrajući da to nije dobro niti bi bilo prihvatljivo većini naših sugrađana – kazao je.

Izrazio je žaljenje za svima onima koji su preminuli od COVID-a ili s COVID-om, a takvih je bilo više od 8.000, apeliravši na sve da se procjepljivanje nastavi.

Prikazavši statistiku cijepljenja po županijama iz koje se vidi da je u gradu Zagrebu cijepljeno najviše, a u Šibensko-kninskoj županiji najmanje ljudi, premijer je kazao da bi bilo dobro da se te razlike izjednače.

– Mi smo izrazili ambiciju da do 30. lipnja dođemo između 50 i 55 posto cijepljenih prvom dozom. Mislim da je to realno, a podrazumijeva cijepljenje još oko 300.000 ljudi, što je dohvatljivo – rekao je.

Nazočnima se na ovom sastanku obratio i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, koji je govorio o cijepljenju na području Virovitičko-podravske županije.

– Na području Virovitičko-podravske županije prema podacima od 6. lipnja, prvom dozom je procijepljeno 36,3 posto, a drugom dozom 17,3 posto odraslog stanovništva Virovitičko-podravske županije. Ukupno je „potpuno cijepljeno“, 17,3 posto odraslog stanovništva VPŽ (dvije doze nekog od cjepiva – Pfizer, Moderna, AstraZeneca ili jedna doza Johnsonom nap.a.). Od ponedjeljka 7. lipnja, krenuli smo s cijepljenjem putem „javnog poziva“, gdje se na cijepni punkt u Vtc, kao i u Slatinu može doći cijepiti tko želi, bez prethodne najave. Početkom svibnja smo oformili cijepni punkt u Virovitici na području Viroexpo-a s mogućnošću “drive-in” cijepljenja, jednako kao i u Slatini, za one koji se odluče cijepiti, jer im je to epidemiološki sigurnije i komfornije. Od ponedjeljka 14. lipnja krećemo s cijepljenjem po manjim seoskim sredinama diljem županije putem tzv. „COVID busa“, gdje ćemo u unaprijed dogovoreno vrijeme i mjesto boraviti po sat vremena u velikom autobusu i cijepiti sve zainteresirane koji će obveznih 15 minuta nakon cijepljenja provesti unutar autobusa. U isto vrijeme, i dalje će biti aktivni cijepni punktovi u Virovitici i Slatini. Na području Orahovice, Pitomače, a od danas i na području Voćina u funkciji su tzv. mini cijepni punktovi u okviru prostora Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije. Na sve naprijed opisane načine želimo pridobiti naše stanovnike da se lakše odluče i dođu cijepiti kako bismo postigli očekivani postotak od najmanje 50% procijepljenog odraslog stanovništva – kazao je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ovom prigodom je čestitao Virovitičko-podravskoj županiji na inovativnim rješenjima cijepljenja stanovništva protiv bolesti COVID-19.

Nakon tematskog dijela o cijepljenju, premijer Plenković je govorio o četiri kapitalne teme koje će obilježiti sljedeće tri godine. Najavio je da će ministar financija reći nešto o proračunu koji je sutra na dnevnom redu Hrvatskog sabora, a svoje je izlaganje nastavio govoreći o budućim ciljevima.

– Mi ćemo ostvariti četiri stvari u iduće tri godine, koje će uz procese koji se tiču obnove, gospodarskog rasta, razvoja, provedbe Nacionalne razvojne strategije, provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira, za dugo ostati zajednička stečevina Hrvatske – rekao je premijer.

– U ovo doba dogodine bit će otvoren Pelješki most sa svim pristupnim cestama. Taj most ostat će kao dokaz povezivanja Hrvatske i članstva Hrvatske u EU kao i partnerstva s Kinom čiji su inženjeri i radnici u ovako kratkom roku u stanju sagraditi takav most. Drugo, očekujemo članstvo u šengenskom području u prvoj polovici 2022. Tako rješavamo pitanje svojevrsne unutarnje sigurnosti na razini Europske unije. Znamo kolike su prednosti slobode kretanja bez ikakve kontrole unutar članica šengenskog prostora. Nadalje, izrazito važno je članstvo Hrvatske u europodručju – kazao je, podsjetivši da je strategija hrvatskog članstva u europodručju usvojena u svibnju 2018. i da se na tome i dalje sustavno radi.

Sljedeći cilj je nabava višenamjenskih borbenih aviona koja predstavlja osiguranje naše sigurnosti u vanjskom smislu.

– To su četiri kapitalne teme koje će obilježiti sljedeće tri godine, vjerujem da će svatko od vas dati svoj doprinos ostvarenju ta četiri ključna, temeljna postignuća koja će ostati. Želio bih da bi na tom tragu vodimo naš dijalog i naše partnerstvo kao što je to bilo i do sada – zaključio je svoje uvodno izlaganje predsjednik Vlade Plenković. (vlada.gov.hr, Fotografije: vlada.gov.hr, Facebook, Hrvatska zajednica županija)