Sveprisutni i svakodnevni vrući afrički zrak ne ostavlja prostora nadi da će pasti kiša koja je poljoprivrednicima prijeko potrebna. Oborina koja je mjestimično padala nije bila ni približno dovoljna za biljke s kratkim korijenovim sustavom, a prognoza koja slijedi ne predviđa, barem za sada, veće količine oborina.
Da stvar bude gora, u tlu je vode sve manje pa neke kulture trpe i od njezina nedostatka. Zbog svega što je bilo i što će biti, jedini spas za poljoprivrednika je svakodnevno navodnjavanje i tu dolazimo do onoga na što je struka odavno počela upozoravati.
O tome kako je prošla žetva pšenice i kako ovo vrijeme utječe na biljke općenito pitali smo višeg stručnog savjetnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede Sinišu Hrgovića.
– Ono što je trenutno glavna tema je žetva pšenice, a u Hrvatskoj je ovršeno više od milijun tona te žitarice, što je iznadprosječno dobro. Prinosi su ponegdje iznosili i 8 tona po hektaru, a vrlo dobra je i kvaliteta zrna. Procjenjujem da su ti podaci na razini prošlogodišnjih, a ono što se razlikuje od prošle godine je otkupna cijena pšenice koja je veća i iznosi 1,25 kuna po hektaru. Pretpostavlja se da su tu cijenu koja je veća i na globalnom tržištu podigli upravo ekstremni uvjeti, poput tuča, poplava, mraza i suše. Iako je ratarima drago što je otkupna cijena te najznačajnije žitarice otišla gore, bojim se da im neće puno pomoći jer su gore otišli i inputi, tako da o nekoj velikoj zaradi nema govora – rekao je Siniša Hrgović te se potom osvrnuo i na ovu dugotrajnu sušu koja je uzela maha, a kod mnogih će uzeti i danak.
– Proljetne kulture trpe veliki nedostatak vode i ne treba čuditi što ponegdje na poljima vidimo slab urod. Jer, prisjetimo se, u početku je bilo hladno, a time je automatski došlo do blokiranja vegetacije, usjevi nisu ušli spremni u ljetno razdoblje kada su krenule visoke temperature i naravno da će tu biti velike redukcije i prinosa i kvalitete, a zbog tog je i proglašena elementarna nepogoda. Ono malo kiše uspjelo je ponešto spasiti, ali vrlo malo – napomenuo je Siniša Hrgović, koji je i ovom prigodom naglasio važnost navodnjavanja kao nužnu mjeru u poljoprivredi.
– Sasvim je sigurno da su oni koji su se spremali za navodnjavanje i to u konačnici i realizirali puno toga mogli spasiti i zasigurno će imati puno veće i kvalitetnije prinose. To se dobro može uočiti na pojedinim kulturama naših poljoprivrednika koji su poslušali savjete i riješili si sustav navodnjavanja. S obzirom na to da smo svjedoci značajne razlike u vremenu prije i sada, ne preostaje nam ništa drugo nego da se tome prilagodimo. Naravno da to često iziskuje i velike troškove, no da bi se bavili poljoprivredom i imali prinose, ništa im drugo ne preostaje – zaključio je viši stručni savjetnik Siniša Hrgović.
A mogućnost priključivanja na sustav navodnjavanja brojnim poljoprivrednicima s područja Virovitičko-podravske županije omogućen je trima sustavima navodnjavanja koje je do sada izgradila Županija uz pomoć EU sredstava. Riječ je o sustavima Kapinci – Vaška, Đolta i Novi Gradac – Detkovac koji se prostiru na oko 3000 hektara. Uz njih, kao i Kapinci – Vaška II., kojim će se natapati dodatnih 568 hektara, u planu su i još tri sustava navodnjavanja, Čađavica, Zdenci i Čačinci – Crnac koji će se rasprostirati na ukupno 6200 hektara.
– Sustavi navodnjavanja su nužno potrebni onima koji se bave poljoprivredom, posebno u vremenima neizvjesnih klimatskih prilika. Priroda i klimatske promjene nas uče da moramo biti spremni za nove uvjete, ali i kako imati bolje prinose. Budući da imamo idealne uvjete uz rijeku Dravu, zašto ne natapati polja kako za trenutne, tako i za buduće generacije, posebno ako se pritom dobiju bespovratna sredstva. Sve što radimo danas ostat će budućim naraštajima – rekao je župan Igor Andrović.
(www.icv.hr, bs)