ISKUSTVO DEGAL TEHNIKE Poduzeća sve više zainteresirana za vlastite solarne elektrane, uloženo im se brzo vrati

Poduzeća diljem Hrvatske pokazuju sve veći interes za vlastitim solarnim elektranama. Riječ je o investicijama koje im se u prosjeku isplate u roku od sedam godina i zbog kojih ušteda na troškovima za električnu energiju može iznositi i nekoliko milijuna kuna godišnje. Konkretne rezultate ušteda i vlastite proizvodnje mogu vidjeti već u prvom mjesecu od postavljanja, a proizvodnju u svakom trenu mogu pratiti na digitalnim platformama, odnosno putem aplikacije. Pokazuje to iskustvo virovitičke tvrtke DEGAL tehnika, koja na hrvatskom tržištu djeluje već jedanaestu godinu i za čiju je djelatnost, ugradnju fotonaponskih elektrana, sve veća potražnja. Do sada su instalirali preko 5,5 MV elektrana integriranih u sustav raznih firmi: hotel Slavonka Našice, Drvo trgovina u Slatini, Pan Parket u Orahovici, Marinadu Slatina, tvrtku Javorović u Virovitici, Energanu Županja… Ovih dana s radom kreće i fotonaponska elektrana u virovitičkom Tvinu, snage 1,887 megavata. To će, kada bude puštena u rad, biti zasad najveća fotonaponska elektrana koju ima jedno poduzeće u Hrvatskoj.

-Tvrtke se odlučuju za postavljanje solarnih elektrana jer se ti projekti izuzetno brzo otplate i ne zahtijevaju posebne benefit cijene. Mi za tvrtku odradimo sve, od idejnog rješenja, projekta, dozvole, nabavljamo opremu, postavljamo solarne panele i drugu opremu te smo s tvrtkom do puštanja u rad. Za svaku tvrtku radi se idejno rješenje za njima optimalnu elektranu, sukladno željama, troškovima i planovima proizvodnje. Puštanje u pogon je za određene elektrane većih snaga dosta komplicirano, ali mi to rješavamo putem punomoći za krajnjeg korisnika, tako da se krajnji korisnik ne mora previše izlagati prema institucijama od kojih treba dobiti dozvole. Sama investicija isplati se već u roku od 7 godina, po ESCO modelu, dok je vijek trajanja jedne fotonaponske elektrane oko 25 godina, što je za tvrtku samo korist – ističu iz DEGAL tehnike koja je sve traženija zbog principa “ključ u ruke” po kojem rade.

JEFTINIJI, LAKO SE ODRŽAVAJU I RADE DO KRAJA

Tvrtka se, osim ugradnjom fotonaponskih eletrana bavi i radovima u građevini te drobljenju kamena. Hrvatskoj javnosti možda je poznatija po specifičnim projektima poput vidikovca „Nebeska šetnica – Skywalk“ na Biokovu i sportske dvorane Zeleni brijeg u Sisku. Vezano uz Zeleni brijeg, valjda istaknuti kako su za potrebe izgradnje dvorane na licu mjesta radili impozantne betonske grede dugačke 45 metara, visoke 4 metra i teške 145 tona, koje su putem dizalica montirane kao osnova nosača za krov. Svaki projekt im je i izazov i iskorak u podizanje standarda i kalitete rada.

Uz solarnih elektrana na krovu, na hrvatskom tržištu bave se i razvijanjem velikih samostalnih projekata solarnih elektrana na zemlji. Interes kod poduzeća za solarne elektrane sve je veći, samim tim što je, kažu iz tvrtke, cijena električne energije probila imaginarnu cijenu od 1 kune po kilovatu. Troškovi proizvodnje zbog togas sve su veći pa se traže modeli uštede koji će omogućiti brzi povrat investicije. Obnovljivi izvori energije dobra su baza za to – implementirane solarne elektrane poduzeću mogu pokriti do 40 posto potrebe za električnom energijom, a višak proizvedene energije prodaju HEP-u. Iz tvtke DEGAL tehnika objašnjavaju kako su solarne elektrane danas najjeftinije vrste elektrana koje su dostupne širokom spektru poduzeća, ali i fizičkim osobama, jer o njima razmišljaju i obitelji. Ovi pogoni imaju još jednu prednost – zamišljene su da se s njima što manje manipulira, niski su troškovi održavanja, a rok garancije relativno je visok – za jedan inverter iznosi 10 godina, za panele je 12 godina na tehnička svojstva i 25 godina na linearno smanjenje snage. Životni vijek od 25 godina panel će završiti s 85 posto svojih kapaciteta, što je zadovoljavajuće i opravdava ovu višegodišnju investiciju, smatraju u virovitičkom poduzeću u kojem danas radi 48 djelatnika.

UŠTEDAMA PLAĆAJU MJESEČNU RATU Pogotovo kad se financira putem ESCO modela, gdje se ovakve investicije, usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje troškova za pogon i održavanje isplaćuju iz postignutih ušteda. Konkretno, proizvede li tvrtka u prvih mjesec dana vlastitu električnu energiju u iznosu od 100.000 kuna, toliko će platiti mjesečnu ratu za otplatu investicije. Nakon što poduzeće otplati investiciju, uštede mu ostaju. -Imamo cijeli niz tvrtki koje smo obišli i koje su spremne za takve projekte. Tražimo načine financiranja, hoće li to biti vlastita sredstva, kreditne linije ili neki drugi načini. Interes je zaista velik jer svi žele smanjiti cijenu energije – smatraju u DEGAL tehnici. Tvrtke koje žele manje fotonaponske elektrane projekt mogu zgotoviti već za nekoliko mjeseci. HEP je, naime, uvjetovao različita pravila za elektrane do i iznad 500 kW. Praksa u Hrvatskoj zasad pokazuje kako je, što je elektrana veća, dokumentacija i papirologija kompliciranija za samu provedbu, a kasnije i za puštanje u pogon.

TVINU ĆE STRUJA BITI JEFTINIJA ZA 2 MILIJUNA KUNA GODIŠNJE 

Među ovim potonjim nalazi se i virovitički Tvin. Degal tehnika ondje je postavila zasad najveću fotonaponsku elektranu za jedno poduzeće u Hrvatskoj, snage 1,887 megavata. Budući da je riječ o velikom projektu, od ideje do realizacije trebalo je proći gotovo dvije godine. U Tvinu, kad za koji dan počnu proizvoditi vlastitu električnu energiju, očekuju uštede od oko 2 milijuna kuna na godišnjoj razini, doznajemo od Berislava Malčeca, voditelj razvoja tehnologija i investicija u ovom poduzeću. -Mi smo sad u završnoj fazi izrade, vrše se posljednja mjerenja. Riječ je o fotonaponskoj centrali od 1887 kilovata, čini ju 5720 panela na 10 tisuća kvadrata površine, na krovu. Cijela investicija vrijedna je 14 milijuna kuna, a povrat očekujemo za sedam godina. Proizvodit će nešto malo više od dva gigavat sata električne energije na godišnjoj razini, što je oko 25 posto naše ukupne potrošnje. Pogonit će sve proizvodne pogone, elektromotore, rasvjetu. Od proizvedene električne energije 85 posto ćemo koristiti za vlastitu potrošnju, a preostalih 15 posto i ono što se proizvede u neradne dane, npr. nedjeljom i praznicima, prodavat ćemo HEP-u. Projektom smo ujedno obuhvatili i konstrukciju rasvjete u četiri naša najveća proizvodna pogona, gdje smo umjesto stare fluorescentne rasvjete stavili novu LED tehnologiju, kako bismo postigli dodatne uštede i smanjili emisiju CO2 za oko 105 tona. Na godišnjoj razini u Tvinu ovom investicijom očekujemo oko 2 milijuna kuna ušteda na električnoj energiji – objašnjava B. Malčec. Tvin je u investiciju ušao putem ESCO modela, pri čemu, kaže B. Malčec, HEP ESCO financira cijeli projekt. -Kad pustimo fotonaponsku elektranu u trajni pogon, HEP ESCO-u ćemo otplaćivati investiciju kroz anuitete koji su približno jednaki uštedama koje ćemo ostvarivati na mjesečnoj bazi. Prvih sedam godina tako nećemo imati nekakav veliki benefit jer će sve otići na otplatu, no postići ćemo značajne uštede u rasvjeti koju smo zamijenili. Nakon sedam godina u potpunosti će se isplatiti sve uštede iz centrale i sva proizvedena električna energija – kaže B. Malčec. Sigurnost im daje iskustvo virovitičke tvrtke DEGAL tehnika koja ih prati od ideje do puštanja u pogon, kaže, kao i garantni rok te male potrebe za održavanjem samog pogona. Nakon Sunčeve energije, dodatne uštede planiraju postići i drugim obnovljivim izvorom kojeg imaju pri ruci, a to je biomasa i to putem kogeneracijskog postrojenja, najavili su. (www.icv.h, mlo, foto: M. Lovrenc, privatni arhiv)