Profesor Danijel Jug: Tradicionalno oranje štetno je za tlo, no 50 posto hrvatskih poljoprivrednika još uvijek tako obrađuje zemlju

blank

Cijela Europa i svijet imaju probleme s tlom, a primjena konzervacijskih sustava obrade tla među najjačim je čimbenicima koji mogu pomoći u revitalizaciji tala, odnosno u sprječavanju njihove daljnje degradacije, istaknuto je na dvodnevnoj međunarodnoj radionici pod nazivom “Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla” održanoj prošlog tjedna u prostoru osječkog Fazosa.
Radi se o drugoj međunarodnoj radionici takvog karaktera, ali prvoj u svijetu održanoj u organizaciji ISTRO-a – Međunarodne organizacije za proučavanje obrade tla i u suorganizaciji HDPOT-a – Hrvatskog društva za proučavanje obrade tala.

Prema riječima voditelja projekta, profesora Danijela Juga s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, cilj istraživanja je utvrditi razinu degradacije odabranih sastavnica fizikalnog, kemijskog i biološkog kompleksa tla međusobnom usporedbom konvencionalnih i konzervacijskih sustava njegove obrade.

blank

– Prvi dan na fakultetu raspravljali smo o temama vezanima uz konzervacijsku obradu tla, a sljedeći dan proveli smo na poljoprivrednoj eksperimentalnoj površini u Čačincima na OPG-u Knežević koju još od 2009. godine držimo pod određenim sustavima konzervacijske obrade tla. Posebno je važno to što možemo prezentirati projekt Hrvatske zaklade za znanost o različitim sustavima obrade tla i kondicionerima koje koristimo u uzgoju naših najznačajnijih ratarskih kultura – rekao je za medije predsjednik Hrvatskog društva za proučavanje obrade tala i voditelj projekta Danijel Jug.

OPASNA KISELOST TLA

Uz zbijenost tla, ležanje vode, isušenost i niske prinose, kiselost tla također je vrebajuća opasnost, no sve ovisi o daljnjoj obradi koju će primjenjivati ratari, tvrde stručnjaci.

– Niz je degradirajućih procesa koji zahvaćaju tla, ne samo u Hrvatskoj nego svugdje u svijetu. Ovaj sustav, ovo o čemu smo na skupu raspravljali je upravo jedan od važnijih sustava koji se bavi smanjivanjem degradacije, zaustavljanjem i laganim početkom oporavljanja tala. Tlo se jednostavno može degradirati, ali popraviti ga iznova, podići njegovu kvalitetu zahtijeva puno truda i vremena. A pitanje je koliko imamo vremena?! Nažalost oranje je sustav koji u Hrvatskoj još uvijek egzistira, što je jedan ogroman degradirajući element vezan za kvalitetu i stanje tla.

Premda je prije 20-ak godina obrada bila nezamisliva bez pluga, sada se prepolovila, pa se oko 50 posto površina obrađuje oranjem, ovisno o kojoj se kulturi radi, ali taj će se postotak u budućnosti značajno smanjivati. Posebice ako uzmemo u obzir da Zeleni plan (New green deal) koji je donijela EU podrazumijeva izostavljanje oranja i primjenu drugih sustava, a daje se naglasak upravo na ovo što mi istražujemo, na konzervacijsku obradu tla – istaknuo je Jug.

Domaći i svjetski znanstvenici razmatrali su i probleme obrade tla u izmijenjenim klimatskim uvjetima koji se događaju posljednjih desetljeća.

DRUGAČIJI SUSTAVI

– Najveći problem je što je naša poljoprivreda tvornica bez krova, pa su samim time posljedice klimatskih promjena najizraženije u poljoprivredi. Primjerice, zbog ovogodišnjeg sušnog razdoblja cijene poljoprivrednih proizvoda enormno su porasle jer su prinosi manji. Na skupu u Osijeku pokušali smo dati smjernice na koji način prilagoditi i što mijenjati u obradi tla kako bismo u što većoj mogućoj mjeri ublažili posljedice emisije stakleničkih plinova koju uzrokuju klimatske promjene – rekao je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić.

Okupljenim domaćim stručnjacima, kao i gostima iz Francuske, Poljske i Češke predstavljeni su rezultati višegodišnjih istraživanja na pokusnom polju u Čačincima.

– Na šest otvorenih profila u različitim sustavima i tretmanima, među kojima su bili i oni s Geo2 pripravkom francuske tvrtke Olmix, demonstrirali smo kako se nakon tri godine kontinuirane primjene vide značajne razlike u strukturi tla, proliferaciji korijena, njegovoj distribuciji pa čak i samom nadzemnom dijelu, iako je godina iznimno loša, posebice na ovom području za kukuruz. Razlike se najbolje uočavaju, a najbolji su se pokazali, ili će se tek pokazati, prinosi na sustavima koji su konzervacijski uz dodatak poboljšivača tla – istaknuo je profesor Jug.

Još jednom je naglasio kako velika razlika postoji u načinu primjene odgovarajućih oruđa, odnosno pluga.

– Teško je govoriti o tome kada će se i drugih 50 posto poljoprivrednika odreći oranja, ali cijela poljoprivredna znanost zajedno s poljoprivrednicima i uz potporu Ministarstva trebala bi se prilagoditi što brže takvim prelascima. Neki su ratari već spremni, neki duži niz godina primjenjuju konzervacijske sustave, a ima još i početnika. Možda plug neće nikada izumrijeti, ali iskreno se nadam da hoće jer i europski Zeleni plan (New green deal) promovira zakretanja na sasvim drugačije sustave.

Od 2030. do 2050. godine vrijeme je kada bi poljoprivredna proizvodnja trebala biti ravna nuli što se tiče onečišćenja okoliša – kaže Jug, te ističe kako značajnu ulogu treba odigrati resorno Ministarstvo raznim programima, potprogramima podrške kako bi proizvođačima pomogli u nadilaženju problema.

– Iako se često kaže kako je mehanizacija glavni problem, nije samo ona. Puno je u svijesti ljudi da promijene ono što rade tradicionalno, generacijski. No, ima mladih ljudi, stručnjaka, imamo iznimno kvalitetne kadrove koji svoje znanje prenose na svoja gospodarstva i moram izraziti zadovoljstvo načinom kako primjenjuju ta stečena znanja – naglasio je Jug.

blank

DOBRI PRINOSI UNATOČ SUŠI

A jedan od onih koji je primijenio znanje o „novom“ sustavu obrade tla je i diplomirani inženjer agronomije Antun Grgić iz Brđana, u općini Rešetari.

– Obrađujem 100 hektara zemlje, uzgajam pšenicu, kukuruz, soju i uljanu repicu. Prije 12 godina započeo sam ozbiljnu proizvodnju na svim površinama upravo s takvim sustavom obrade tla. Na taj nekonvencionalni način obrade odlučio sam se jer je tlo koje sam natječajem dobio na obradu bilo jako zbijeno, imali smo problem s mikrodepresijama, nije prošla drenaža, a problem je predstavljalo i “ležanje” voda, što mi je nanosilo štete oko 30 posto. Tada sam uzgajao šećernu repu, a primjenom nove tehnologije dobio sam jednak prinos, uz manje rada. Ljudima je teško prihvatiti novine, ali cijene umjetnih gnojiva rastu, prinosi su loši, a tlo se uništava. Mogu slobodno reći da zbog primjene “nove” obrade neću imati nikakve posljedice od ovogodišnje suše na svojim prinosima – istaknuo je Grgić.

(www.icv.hr, tj)