U drugom smo tjednu provedbe popisa stanovništva. U tijeku je prva faza koja traje do 26. rujna, do kada građani mogu samostalno popisati sebe i sve članove svoga kućanstva na portalu e-Građani. Pravilo samopopisivanja jest jedna vjerodajnica – jedno kućanstvo, što znači da ako se i više članova u kućanstvu koristi sustavom e-Građani, samo jedan član kućanstva popisuje ostale članove kućanstva, kućanstvo i stan.
Takav način samopopisivanja omogućuje sigurnu i naprednu digitalnu komunikaciju s građanima u vrijeme kada im to najviše odgovara.
– Više od 650 tisuća osoba se samopopisalo, što smatramo da je izniman uspjeh, ali ima još do kraja i nadamo se da će biti još i veća ta brojka – kazala je u studiju Večernjeg lista ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidiju Brković, dodajući da se nada da će se samopopisati više od milijun građana.
Druga faza kreće 27. rujna
Od 27. rujna do 17. listopada kreće terensko popisivanje kada će popisivači popisati sve koji to nisu samostalno učinili.
Što građane najviše zbunjuje?
– Najviše ih zbunjuje ukoliko ne žive na istoj adresi koja im piše na osobnoj. Ono što mi naglašavamo cijelo vrijeme je da popisujemo onu adresu na kojoj doista žive. Mi ne provjeravamo prebivališta, ni istinitost podataka koje nam daju. Naš popis temelji se na izjavi – kaže Brković.
Može li se dogoditi da, primjerice, MUP koristi te podatke kasnije protiv građana?
– Svi naši podaci su tajni, niti jedna institucija nema pristup njima. Nitko nema pravo kontrolirati izvještajne jedinice na temelju naših podataka – ističe Brković.
Zašto će ponovno ljudima pokucati popisivači i nakon samopopisivanja?
– Zato što nakon uspješnog samopopisivanja dobivate kontrolnu šifru koju je potrebno zapamtiti ili zapisati jer je treba predati popisivačima. To nama služi kao kontrola obuhvata popisa. Svaki popisivač zadužuje oko 250 adresa. Nama je bitno da on obiđe sve adrese. Ukoliko nikoga ne pronađe kod kuće, ta adresa se vodi kao prazan stan – kaže Brković.
Ne zatekne li nikoga u stanu koji je već samopopisan, što onda?
– Popisivač će više puta izlaziti na teren. Bilo bi dobro ukoliko nema nikoga u stanu da šifru ili preda susjedu ili je može staviti na vrata, jer nju nitko ne može zloupotrijebiti. Popisivač će ostaviti obavijest gdje je bio i kontakt na koji ga se može obavijestiti o šifri ili terminu popisivanja – kazala je Brković.
Zašto nije dovoljan samo e-upis?
– Putem naše vjerodajnice naši građani ulaze u popis stanovništva. Trenutno imamo 25 vjerodajnica raspoređenih u tri razine sigurnosti. Prva je samo korisničko ime i lozinka, duga značajna razina podrazumijeva neki token, a visoka razina sigurnosti je elektronička osobna iskaznica ili mobilna aplikacija vezana uz tu e-osobnu. Ono što ste pitali zašto se to ne može, može se, mi popunimo svoj obrazac, ali popisivač mora doći do stana kako bi se ustanovilo da je ta stambena jedinica popisana – odgovorio je Gršić.
Ljudima se već sad događa da im na vrata kucaju prevaranti. Što da čine kada im nakon 26. rujna doista pokuca popisivač? Kako će ga prepoznati?
– Naši građani moraju znati da niti jedan popisivač ovaj tjedan neće doći na njihova vrata. Pozivam sve građane na oprez. Ono što je najbitnije je da svaki popisivač ima sa sobom našu službenu akreditaciju, naravno s osobnom iskaznicom. Osim akreditacija tu će biti i naša prepoznatljiva majica i maska s logom, a s obzirom da je ovo prvi digitalni popis, svi će sa sobom imati i prijenosno računalo – kaže Brković.
Treba li popisati i građane koji žive u Irskoj, Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji, a obitelji su im ovdje?
– Mi popisujemo sve građane koji su u referentnom trenutku koji je ovaj put 31.8. u 24 sata na području RH. Međutim, to ne znači da će oni nužno ući u ukupan broj stanovništva. Zavod poštuje metodologiju Europske unije upravo zbog usporedivosti podataka. Iseljenike se popisuje u onoj državi u kojoj se trenutno nalaze – odgovara Brković.
Čak i ako se nalaze na privremenom odlasku?
– Tako je.
Popisivanje nacionalnih manjina
– Što se tiče popisivača nacionalnih manjina, u našim uputama je preporučeno da na područjima gdje žive nacionalne manjine i popisivači budu nacionalne manjine, između ostalog i zbog jezične barijere. Svakom popisivaču bit će dodijeljen njegov popisni krug i on je dužan razdužiti sve adrese – kaže Brković.
(www.icv.hr, vecernji.hr)