Djeca danas odrastaju u svijetu u kojem su im sve informacije na dlanu, a cijeli svijet je udaljen samo nekoliko klikova pa su i opasnosti koje su nekada bile na ulici sada prisutne u njihovom domu. Današnje generacije mogu puno ranije naučiti kako pustiti i zaustaviti video ili igrati jednostavnu igru na tabletu nego što će prohodati i progovoriti. Čak i ako roditelji postave granice od koje dobi smiju koristiti tehnologiju i ograničimo vrijeme koje provode online kad porastu, internet i tehnologija će igrati mnogo veću ulogu u njihovom životu. Kako se na to pripremiti, na koji način razgovarati i educirati djecu i mlade o izloženosti dobrim, ali i lošim stranama interneta?
Odgovor na to pitanje, između ostalog, daje i Dan sigurnijeg interneta koji se obilježava svake godine, drugog utorka u veljači s ciljem promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe online tehnologije i mobilnih uređaja, posebice među djecom i mladima. Inicijativa za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta pokrenuta je 2004. godine i od tada se nastavlja širiti na države diljem svijeta. Tim povodom u osnovnim i srednjim školama na području Hrvatske, pa tako i Virovitičko-podravske županije održana su razna edukativna predavanja o sigurnosti na internetu kroz nastavu informatike i hrvatskog jezika, učilo se o zaštiti osobnih podataka i autorskih prava, promicanju bontona i odgovornog ponašanja na mreži, organizirane su razne izložbe i radionice na tu temu, tribine za roditelje o tome kako zaštiti dijete, kako djecu učiti odgovornom korištenju društvenih mreža, pregledavanju dječjih mobitela i računala, podijeljene su i razne brošure stručnih službi i institucija, a provedeno je i educiranje učenika i roditelja uz pomoć mrežnih stranica kao što su npr. Suradnici u nastavi.
Bila je to prilika da se podsjeti zašto je biti dobro informiran kako bi se izbjegli svi oblici internetskih prijevara, virtualnog nasilja i ostalih neželjenih sadržaja.
Naime, djeca već samim pretraživanjem interneta ulaze u svijet koji krije širok spektar različitih sadržaja, kako pozitivnih tako i negativnih.
Da je u Hrvatskoj zabilježeno više slučajeva zlouporabe online tehnologije, napomenula je i policijska službenica za prevenciju Policijske uprave virovitičko-podravske Ana Kratohvil Katić, koja je u povodu Dana sigurnijeg interneta upravo o tome govorila učenicima na zanimljivom predavanju u Učeničkom domu u Virovitici na temu „Nasilje putem interneta i mobitela“, gdje je tom prigodom učenicima predstavljena kampanja MUP-a RH pod nazivom „Nemoj postati lovina“ namijenjenu djeci i roditeljima koji su sve češće žrtve seksualnih predatora na internetu. Istaknula je tom prigodom da je u Hrvatskoj do sada zabilježeno više od 2000 slučajeva zlouporabe online tehnologije u svrhu nasilja prema maloljetnicima.
– Maloljetnici u većini slučajeva posjeduju veće znanje rukovanja informatičkim sredstvima nego njihovi roditelji. Nažalost shodno njihovoj dobi i znatiželji često uskaču u zamke internetskih predatora, a roditelji ili to ne znaju ili nisu svjesni u šta su njihova djeca zapala, a kada to saznaju često zna biti i prekasno. Akcija MUP-a „Nemoj postati lovina“ upravo je upozorenje i djeci i roditeljima, ali i naputak kako da se od toga obrane i što točno poduzeti ako se takav pokušaj nasilja dogodi. Ako prime prijeteću, uznemirujuću ili seksualno neprimjerenu poruku, prvo bi trebalo napraviti snimku zaslona mobitela ili računala, ovisno na čemu je takva poruka primljena. Na taj način predočiti će se dokaz policiji i uputiti ih gdje se ta poruka nalazi. Policija posjeduje aplikaciju pod nazivom Red button putem koje se može prijaviti nezakonit internetski sadržaj (čak i onih kod kojih samo sumnjate u zakonitost) koji se odnosi na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece. Puštena je u uporabu u rujnu 2013. godine, a namijenjena je prvenstveno djeci žrtvama, ali i svim ostalim osobama koje imaju saznanja o zlostavljanju djece ili sadržajima spolnog zlostavljanja djece na internetu. Policija koja je posebno educirana za postupanje u zaštiti djece vrlo ozbiljno će shvatiti svaku prijavu i poduzeti sve radnje za koje je ovlaštena kako bi spriječila zlostavljanje djeteta.
Osim toga, policiji se u takvim slučajevima može obratiti i pozivom na broj 192, gdje će vas dežurni operateri preusmjeriti na stručno osposobljenog policijskog službenika, a također i slanjem e-mail poruke na web adresu policije, te dolaskom u najbližu policijsku postaju ili policijsku upravu. U svakom slučaju od iznimne je važnosti prijaviti svaki slučaj takve vrste nasilja – naglasila je policijska službenica za prevenciju PU virovitičko-podravske Ana Kratohvil Katić.
DAN SIGURNIJEG INTERNETA U OŠ „AUGUST CESAREC“ ŠPIŠIĆ BUKOVICA
Cijeli prošli tjedan (od 7. do 11. veljače) razne aktivnosti za učenike od 1. do 8. razreda u vezi s tim provedene su i u Osnovnoj školi „August Cesarec“ u Špišić Bukovici.
O kakvim se zanimljivim programima radilo, otkrile su nam gošće emisije ICV radija „Na njima svijet ostaje“, učiteljice razredne nastave i informatike Ana Majstorović i Dajana Sabolić.
– Organizirali smo čitanje bajki, ali koncentrirali smo se na njima poznate bajke s izmijenjenim elementima pa se tako svaka događala u virtualnom svijetu. Svaka je bajka naravno imala i pouku. Na radionicama smo učinili o sigurnosti na internetu, o opasnostima kojima mogu biti izloženi i što bi trebali napraviti ukoliko dođu u situaciju koja nije poželjna. Kroz priču o vuku i tri praščića pokušali smo ih poučiti da moraju stvarati sigurne lozinke, paziti na postavke svojih profila na društvenim mrežama i s kime dijele sadržaje, a kroz priču „Ružno pače“ prezentirali smo im lažne vijesti kako bi shvatili štetnost širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama, ali i u životu – istaknula je Dajana Sabolić.
– Tijekom radionica nastojali smo ih učiti na koji im sve način internet može pomoći, ali i koje im sve opasnosti mogu prijetiti i čemu lošem sve mogu biti izloženi. U današnje vrijeme i djeci i odraslima nemoguće je ne biti dio tog virtualnog svijeta. Internet je svuda oko nas i to je danas sastavni dio našeg života. Učenici se s time susreću iz dana u dan i stoga je jako važno da shvate što je dobro, a što ne na internetu. Učenici su na sve to pozitivno reagirali, imali su mnogo pitanja i interes je bio uistinu velik. Kroz radionice gledali su i kratke filmove vezane na tu temu, ali i sami su snimali videozapise, izradili svoju priču – napomenula je učiteljica Ana Majstorović.
Internet je mjesto gdje se djeca mogu zabaviti, komunicirati s vršnjacima i naposljetku mjesto gdje mogu naučiti puno informacija o stvarima koje ih zanimaju, a nalazi im se nadohvat ruke. Njegove prednosti su zaista brojne, no često je to i mjesto gdje djeca mogu biti izložena opasnosti. Stoga ih treba educirati o sigurnosti na internetu. Osim škola vrlo važnu ulogu u svemu tome imaju i roditelji. Njihova odgovornost osigurati je djetetu upravo tu sigurnost, ali za to mora znati što se sve na internetu događa te kako njihova djeca mogu postati žrtve onih korisnika interneta koji nemaju dobre namjere. U najmanju ruku, roditelji bi trebali znati kakve stranice dijete posjećuje i što općenito rade na internetu.
– Edukacija roditelja je također iznimno važna. Teško je danas pratiti sve aplikacije i čemu sve djeca imaju pristup, kontrolirati sve to. Mnogi roditelji čak i ne znaju puno o tome, da postoje posebne aplikacije, npr. koje sprječavaju i ograničavaju pristup djeci nekim sadržajima. Roditeljima je teško pratiti sve trendove i stoga su edukacije i za njih važne kako bi mogli istražite rizike i odgovornosti koje društvene mreže i internet općenito nose sa sobom – istaknula je Ana Majstorović .
Na pitanje jesu li se njihovi učenici imali neka loša iskustva na internetu, učiteljice su istaknule da učenici nižih razreda, od 1. do 4. razreda, znaju komentirati da se većinom na raznim igricama na chatu gdje se dopisuju s virtualnim prijateljima znaju susreti s negativnim sadržajima, npr. ružnim komentarima ili psovkama, a stariji, 7. i 8. r., obično djevojčice s lažnim profilima s kojima se dopisuju pa ponekad i nisu svjesne kamo to vodi. Generacije 7. i 8. r. najčešće su najaktivniji na Instagramu gdje vode dva profila, javni na kojemu skupljaju pratitelje, a drugi privatni na kojemu objavljuju sav sadržaj koji ne žele da vidi javnost, razne fotografije ili kratke filmove.
U Republici Hrvatskoj najkorištenija društvena mreža zasigurno je Facebook, a među mladima najpopularnije mreže su Instagram, Snapchat, TikTok, a popularni su i WhatsApp i Messenger.
Iako će djeca sama vrlo brzo naučiti kako naći sadržaj koji ih zanima ili se povezati s prijateljima, često neće naučiti i znati kako se zaštititi na internetu i kojim sve opasnostima mogu biti izloženi. Stoga s njima treba o svemu tome puno razgovarati. Razgovor je uvijek prvi korak jer uspostavlja povjerenje, pa čak i ako ne poslušaju iz prve, omogućava djetetu da razumije zašto se roditelj brine. Kakvo god iskustvo imali, o sigurnosti na internetu važno je biti dobro i preventivno informiran, a u slučaju potencijalne internetske prijevare nužno je zatražiti pomoć stručnjaka. Neka sigurnost uvijek bude prioritet!
(www.icv.hr, rtk)