Vijećnici Županijske skupštine Virovitičko-podravske županije, pod predsjedanjem predsjednika Dinka Begovića, nazočnost župana Igora Androvića i njegovih zamjenika, Marija Klementa i Igora Pavkovića, održali su 4. sjednicu. Na sjednici je predsjednik Županijske skupštine Dinko Begović, izrazio podršku narodu Ukrajine, uz želju da “ratno ludilo stane što prije”.

Na aktualnom satu bilo je riječi o brojnim aktualnim temama, među kojima je aktualna situacija s izgradnjom dugoočekivane brze ceste Bjelovar – Virovitica – Terezino Polje.

Prema riječima pročelnice za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove Zorice Hegedušić u tijeku su postupci za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Kada je riječ o postupku izvlaštenja u k.o. Špišić Bukovica, rasprave su zakazane u tri dana, a danas je drugi dan usmenih rasprava.

– Odazvali su se gotovo svi pozvani vlasnici i usmena rasprava je završila nagodbom sa Hrvatskim cestama svih vlasnika koji su pristupili, odnosno svi navedeni vlasnici su prihvatili procjembene elaborate i sklopljene su nagodbe na zapisnik – rekla je Hegedušić, dodavši da se svi postupci provode po žurnom postupku jer je riječ o projektu od velike važnosti ne samo za Virovitičko-podravsku županiju, već o zahvatu od državnog značaja.

– Do kraja mjeseca će biti završeni procjembeni elaborati za ukupno 360 čestica u k.o. Virovitica. Čim zaprimimo procjembene elaborate dostavljamo ih Hrvatskim cestama i svim vlasnicima u obuhvatu trase te su nakon toga Hrvatske ceste obvezne sporazumno pokušati riješiti imovinsko-pravne odnose. Početkom travnja se očekuje raspisivanje oglasa od strane Hrvatskih cesta, kojim se vlasnici pozivaju na sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a ako se vlasnici ne jave na navedeni oglas, Hrvatske ceste mogu odmah podnijeti zahtjev za izvlaštenje navedenih čestica i u tom postupku stranke mogu, kao i u ovom slučaju k.o. Špišić Bukovica, ili sklopiti nagodbu u zakazanim raspravama ili se donosi rješenje o izvlaštenju – rekla je Hegedušić.

Na tu temu nadovezao se i zamjenik župana Marijo Klement koji je istaknuo kako su svi drugi preduvjeti za početak radova riješeni.

– Ugovori o izvođenju radova su potpisani, jedan prije godinu dana, a drugi prije šest mjeseci. Najavljivali smo da će radovi početi, ali taj postupak imovinsko-pravnih odnosa traje. Ne možemo doći i uzeti zemlju nekome, moramo zadovoljiti sve zakonske procedure. Trenutno prema svim informacijama koje imamo početak radova se očekuje krajem svibnja. Cijela Uprava Hrvatskih cesta je bila ovdje na sastanku u veljači pa smo dogovorili tu dinamiku. Na ovome radimo svakodnevno već dugi niz godina. Čim se riješe imovinsko-pravni odnosi, kreće se s radovima. Ugovori su potpisani i izvođači čekaju – rekao je Klement.

Jedno od postavljenih pitanja ticalo se ulaganja u školstvo. Prema riječima pročelnice za obrazovanje i demografiju Martine Bunić, Županija je u posljednjih 15 godina obnovila ili izgradila 65 škola od ukupno 75 nad kojima ima osnivačka prava, od kojih 48 u posljednjih 10 godina. 

– Ostalo nam je samo 10 školskih objekata na kojima do sada nismo ništa radili pa idemo u tom smjeru. Završili smo Područnu školu Kladare, čeka se tehnički pregled koji bi trebao biti sljedeći tjedan i do kraja ožujka bismo otvorili Područnu školu Kladare. Trenutačno gradimo Područnu školu Vukosavljevica, završetak radova je predviđen krajem ove godine. Prijavili smo, odnosno imamo idejno rješenje za drugu osnovnu školu u Pitomači i dvodijelnu sportsku dvoranu koju će koristiti učenici Srednje škole Stjepana Sulimanca Pitomača. Prijavili smo i energetsku obnovu Područne škole Okrugljača u iznosu od oko 900 tisuća kuna, ako nam taj projekt čak i ne prođe izdvojili smo svoja sredstva koja planiramo namijeniti kako bi smo i tu školu napokon obnovili – rekla je Bunić te dodala kako je u planu izgradnja nove Industrijsko-obrtničke škole Virovitica, Gimnazije Petra Preradovića Virovitica, Osnovne škole u Orahovici te dvodijelne dvorane u Suhopolju i Novoj Bukovici, kao i nadogradnja Industrijsko obrtničke škole u Slatini. 

– Procijenjena vrijednost svih tih projekata je oko 280 milijuna kuna – rekla je Bunić.

Jedno od pitanja vijećnika je bilo rast cijena energenata te ima li Županija plan za nositi se s time kada je riječ o ustanovama kojima je osnivač. Prema riječima župana Igora Androvića najveće povećanje se osjeti u školskim ustanovama te će većina decentraliziranih sredstava otići upravo na podmirenje troškova grijanja.

Pročelnica Martina Bunić istaknula je kako su u siječnju na energente potrošili 50 posto decentraliziranih sredstava. 

– Naravno da smo očekivali poskupljenje, ali ne tako veliko i ne tako velike račune, npr. Osnovna škola Josipa Kozarca je prošle godine u siječnju imala 39 tisuća, a ove godine ima 95 tisuća kuna za plin – rekla je pročelnica, dodavši da su zbog poskupljenja morali povećati cijenu najma školskih dvorana većih od 300 kvadrata s 80 na 150 kuna. 

– U Srednjoj školi Marka Marulića samo za plin za dvoranu dobili smo račun od gotovo 30 tisuća kuna u siječnju. Škole su dobile uputu da svaka od njih mora napraviti anekse ugovora sa klubovima koji koriste dvorane. Molimo klubove za razumijevanje jer moramo pronaći način da prebrodimo godinu – kaže Bunić i dodaje da je drugi oblik uštede nabava isključivo osnovnih stvari potrebnih za rad školske ustanove. 

– Sve ostalo se prebacuje prvim rebalansom u energente, dakle plin, a od travnja i za struju. Čan ni na taj način vjerojatno nećemo izgurati godinu i nećemo imati dovoljno sredstava, jer već sada nam je javila npr. Osnovna škola Josipa Kozarca da će za plin trebati do kraja godine, po ovoj projekciji, pola milijuna kuna. Dakle kada bismo sve prebacili, škola ne bi imala ni za što drugo – naglašava Bunić i dodaje kako je ovo problem svih škola u Hrvatskoj te kako nade polažu u Ministarstvo i dodatna decentralizirana sredstva kako bi školstvo funkcioniralo. 

Jedno od pitanja upućenih županu Igoru Androviću bilo je vezano uz iseljavanje stanovništva i činjenici da VPŽ ima najnižu prosječnu plaću u Hrvatskoj.

– Demografija i problem demografije je najmanji, rekao bih, problem lokalne i regionalne samouprave. Najbolje i najveće mjere se mogu i moraju postići na nacionalnoj razini. Ona nije negativna posljednjih pet, šest godina, ona je negativna čak unazad, po nekim istraživanjima, 70 godina. Ono što je također utjecalo i na smanjenje broja stanovnika i na području naše županije, ali i na području cijele Hrvatske, je ulazak u EU, što je omogućilo slobodu kretanja. Vjerujem da taj koncept ima i dvosmjerni put kao što je imao i u nekim drugim zemljama, da se ljudi nakon stečenog iskustva i znanja mogu vratiti nazad u Hrvatsku i tu investirati – rekao je Andrović te istaknuo kako ima pozitivnih pomaka, jedan od njih je to što se na području VPŽ u posljednje tri godine bilježi veći broj rođene djece.

– U devetoj godini članstva Hrvatske u Europskoj uniji i ulaskom u Schengen i euro područje podiže se naše gospodarstvo i kompletna razvijenost Hrvatske u Europskoj uniji. BDP Hrvatske u prošloj godini raste za 10,1 posto, dakle među prvima smo po rastu BDP-a u Europskoj uniji i vjerujem da će to donijeti da Hrvatska ide naprijed po svim segmentima i po broju stanovnika, i u porastu prosječne medijalne ili minimalne plaće. Demografija se ne može rješavati preko noći, nit je to problem nastao preko noći. Mi kao Hrvatska lovimo korak sa onima koji su ranije ušli u EU i to neće biti sutra ili za godinu dana, nego će to trajati i cijelo desetljeće. Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura i dio će tih novaca između ostalog doći i u našu županiju i poboljšati standard – rekao je Andrović. 

– Što se tiče prosječne plaće ona je u županiji najniža u Hrvatskoj, iznosi nekih 6 tisuća kuna. Međutim i ona polako raste. Vjerujem da će se realizacijom svih projekata te s mogućnosti da poduzetnici koji ulažu na području naše županije dobiju 70 posto povrata za investicije, dok je u nekim drugim dijelovima Hrvatske ta potpora manja, privući investitore na područje slavonskih županija. Povećanjem investicija i otvaranjem novih radnih mjesta s većom konkurencijom, rast će i prosječna plaća i na području naše županije – rekao je župan dodavši da ono što Županija može napraviti da olakša građanima i smanji troškove, već i radi. 

– Ono kako mi možemo utjecati kao Županija je stipendiranje i sufinanciranje javnog linijskog prijevoza učenika. Gradovi i općine sufinanciraju rad vrtića, a ono za što ću se ja zalagati je da ti vrtići koštaju što manje, ali ne na teret proračuna grada ili općine nego na teret države. U tom smjeru ide i Središnji državni ured za demografiju, pokrenuti su neki projekti i neke mjere gdje će upravo Središnji državni ured i država davati određena sredstva gradovima i općinama da vrtić roditelje košta manje. Također, dok država osigurava besplatne udžbenike, mi financiramo radne materijale koji opet koštaju 500 ili 1000 kuna po djetetu te ta sredstva ostaju u kućnom budžetu. Volio bih da mi kao Županija možemo puno, da možemo više, ali sa svojim sredstvima smo ograničeni. Vjerujem da će poduzete mjere Vlade RH utjecati i na povećanje plaće, ali i na demografsku sliku kako naše županije tako i cijele Hrvatske – istaknuo je Andrović.

Na sjednici je bilo govora i o proljetnoj sjetvi, o čemu je pričao pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu Bojan Mijok.

– Treću godinu zaredom, Virovitičko-podravska županija, u suradnji s poslovnim bankama, subvencionira poljoprivrednicama kamatu za proljetnu i jesensku sjetvu. Ove godine je, s obzirom na rast energenata i repromaterijala, povećan interes za ove kreditne linije. Naime, našim poljoprivrednicima, plaćamo kamatu na kredite, pa oni dobivaju kreditne linije s nula posto kamata. Prijave nam svakodnevno stižu, a kreditne linije mogu iznositi od 20.000 do 500.000 kuna – istaknuo je Mijok

Na sjednici je prihvaćen Zaključak o sklapanju ugovora o javnoj usluzi za županijski prijevoz putnika na području Virovitičko-podravske županije. Donesena je Odluka o prestanku trgovačkog društva Slavonska mreža d.o.o. za razvoj širokopojasne infrastrukture iz Osijeka po skraćenom postupku bez provođenja likvidacije. Donesena je Odluka o formiranju specijalističkih postrojbi civilne zaštite Virovitičko-podravske županije, a prihvaćeno je i Izvješća o radu župana za razdoblje 1. srpnja – 31. prosinca 2021. godine. Govorilo se o javnim potrebama iz Programa zdravstvene zaštite za 2022. godinu, a dana je i suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Opće bolnice Virovitica o davanju prethodne suglasnosti ravnatelju za zaključivanje ugovora o nabavi medicinskih plinova.

Osim toga, donesena je Odluka o prijenosu imovine evidentirane u poslovnim knjigama Virovitičko-podravske županije: Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića Gornje Bazje; Osnovnoj školi Petra Preradovića Pitomača; Osnovnoj školi Suhopolje i Tehničkoj školi Virovitica. Na kraju sjednice, doneseno je, nakon provedenog javnog natječaja, rješenje o imenovanju Tatjane Arnold-Sabo kao nove/stare ravnateljice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije.