Premijer Andrej Plenković u utorak je bio na obilježavanju Dana Požeško-slavonske županije u Požegi, poručivši “kako je politika Vlade prema Slavoniji od 2016. godine bila pomoći odmah i snažno te dodao da to Vlada i dalje čini”. Čestitajući građanima Požeško-slavonske županije Dan županije podsjetio je kako je Vlada spremno priskočila u pomoć toj županiji nakon prošlogodišnjeg nevremena i golemih šteta s oko 70 milijuna kuna kako bi štete bile što prije sanirane.
Uz predsjednika Vlade RH, Andreja Plenkovića, sjednici je, između ostalih, nazočio i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, kao i – izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Anamarija Blažević, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelj i socijalne politike Josip Aladrović, zastupnici u Hrvatskom saboru Martina Vlašić Iljkić, Krunoslav Katičić i Marin Piletić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Davor Vukmirić, izaslanik biskupa Požeške biskupije i prepošt Stolnog Kaptola Ivica Žuljević, predsjednik Hrvatske zajednice županija i brodsko-posavski župan Danijel Marušić, županica Karlovačke županije Martina Fundek Hajdin, župan vukovarsko-srijemski Damir Dekanić, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, predsjednik Udruge gradova Željko Turk…
Svečanost je uvodnim govorom otvorio predsjednik Županijske skupštine Vinko Kasana, dok je rezultate rada u proteklom razdoblju predstavila županica Požeško-slavonska županije Antonija Jozić.
Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, u svom je govoru, između ostalog, istaknuo da Vlada i Požeško-slavonska županija imaju izvrsnu suradnju pohvalivši sve napore koji se ulažu u razvoj toga kraja, koji je bogat, karakterističan po poljoprivredi i velikoj tradiciji vinarstva te poseban za Slavoniju i cijelu Hrvatsku. Tijekom Domovinskoga rata, dodao je, hrvatski branitelji iz ovoga kraja branili su domovinu te im još jednom izrazio zahvalnost i poštovanje.
U tom je kontekstu istaknuo da su upravo ljudi iz Pakraca i Lipika, koji su osjetili Domovinski rat, odmah iskazali spremnost da pomognu u prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.
-Ta solidarnost bila je refleksna, bila je od srca, bila je iskrena i govori o tome koliko je topline ovdje u ljudima koji znaju što je to solidarnost i kako u teškim trenucima treba pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija – poručio je.
Požeško-slavonska županija je jedna od pet županija u okviru Vladina Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, a na zadnjem sastanku Savjeta koji je održan u Pleternici krajem prošle godine bio je vidljiv napredak projekta i realizacija brojnih projekata, kazao je premijer Plenković.
Podsjetio je i da je kroz više ciklusa porezne reforme, osobito kroz koncept fiskalne decentralizacije, Vlada omogućila svim jedinicama lokalne i područne samouprave veće prihode.
Tako je, primjerice, u usporedbi s 2017. godinom, 2019. godine Požeško-slavonska županija je povećala svoje prihode za 110%.
-To, naravno, znači više sredstava za realizaciju upravo onih projekata koje ste u svojim programima obećali građanima ovdje i tako postajete snažniji i važniji subjekt kao područna samouprava koja ima snagu i koja daje doprinos regionalnom razvoju Hrvatske – naglasio je.
Podsjetio je da je Vlada pomogla i u vrijeme krize uzrokovane pandemijom COVIDA-19.
-Učinili smo maksimalne napore da i ovdje, kao i drugdje u Hrvatskoj ne dođe do gubitaka radnih mjesta, da ne dođe do vala stečajeva. Naša je Vlada omogućila da se u privatnom sektoru isplate plaće čak 800 tisuća ljudi, a više od 120 tisuća kompanija je ostalo na nogama zahvaljujući različitim oblicima potpora – istaknuo je.
Ta činjenica, dodao je predsjednik Vlade, pokazala je nezaobilaznu i snažnu ulogu države koja je posebno važna u trenucima kada na naše planove i živote utječu vanjski čimbenici.
-Mi smo i stranka i Vlada koja zagovara tržišno gospodarstvo, koja zagovara odgovornost poduzetnika, koja zagovara slobodu pojedinca, ali u praksi su okolnosti bile takve skoro već šestu godinu da smo se sustavno morali pretvarati u intervencionističku Vladu koja je demonstrirala koliko je korisna snažna i kvalitetna uloga države kada je brza, učinkovita i pravedna – poručio je.
Sada kada je, dodao je, kriza uslijed COVIDA-19 u silaznoj fazi, ruska agresija na Ukrajinu dovela je do enormnog rasta cijena energenata koji za sobom vuku rast drugih cijena, a sve to utječe na standard građana.
-Zato smo izašli s paketom mjera vrijednim 5 milijardi kuna koji je i antiinflatornog karaktera, ali ide direktno i za potpore onima kojima je u ovom trenutku najpotrebnije, a osobito kroz socijalne transfere onima među nama koji su najugroženiji, ali i horizontalnu potporu svim kućanstvima, malim i srednjim poduzetnicima – kazao je premijer i dodao da će Vlada nastaviti djelovati tako, vodeći računa o umirovljenicima, poljoprivrednicima i ribarima.
-Sve je to dio naše politike koja jednim kvalitetnim miksom nacionalnih sredstava, europskih sredstava i precizno ciljanih aktivnosti nastoji prebroditi okolnosti u kojima se nalazimo i kao država i kao kontinent – poručio je.
Dodao je da će trebati neko vrijeme da se dogodi energetska tranzicija i da se smanji ovisnost Europske unije o energentima koji dolaze iz Rusije.
-Naša politika prema Slavoniji od 2016. je bila pomoći Slavoniji sad, snažno i nadoknaditi sve ono što je bilo propušteno u razdoblju ranijih Vlada i učiniti iskorak koji ima i razvojni karakter i gospodarski karakter i demografski karakter i infrastrukturni karakter. I to ćemo činiti i dalje, to je osnovni smisao Projekta Slavonija, koji se dobro provodi u svim županijama – istaknuo je predsjednik Vlade.
Korištenje europskih sredstava i potpora za projekte pravi je način za razvoj ovoga kraja, dodao je premijer Plenković, i Vlada će u tome pomoći, jer će to očuvati radna mjesta, zadržati mlade u Slavoniji i pomoći u razvoju u skladu s globalnim trendovima četvrte industrijske revolucije.
U tome važnu ulogu ima i obrazovni sustav, dodao je, jer bez kvalitetnoga obrazovanja nećemo moći biti konkurentni s onima koji će se brže i bolje prilagođavati promijenjenim globalnim okolnostima.
Na kraju je izrazio uvjerenje da će se kroz politiku kvalitetnog, stalnog i sustavnog dijaloga Vlade i županija te kroz daljnju fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju nastaviti zajedničkim naporima raditi na realizaciji svih razvojnih projekata u svim krajevima Hrvatske.
(vlada.gov.hr)