U organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore, Instituta Hrvoje Požar i Osječko-baranjske županije, održana je jučer (23. svibnja) tematska radionica Lanci vrijednosti u bioekonomiji kojoj je nazočio i zamjenik župana Josip Miletić.
– Kvalitetno korištenje resursa i održivi razvoj ključ su razvoja gospodarstva i stvaranja kvalitetnih proizvoda, a primjeri dobre prakse koje smo mogli čuti na današnjoj radionici zasigurno će koristiti poljoprivrednicima iz naše županije u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji – kazao je Miletić.
Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić naglasio je kako su teme današnje radionice, u europskim okvirima, već odavno implementirane, ali su u Hrvatskoj ipak novost.
– Jedna od informacija koju će dobiti sudionici radionice je kako u poljoprivredi proizvesti energiju i za nju dobiti određena financijska sredstva. S obzirom da se nalazimo u vrlo izazovnim vremenima za poljoprivredne proizvođače, dijelom zbog pandemije koronavirusa, a dijelom zbog rata u Ukrajini, u kojem su nam svi inputi otišli znatno gore, nemoguće nam je pokriti sve troškove ulaganja kao ranije. Zato su nam upravo ovakve informacije, koje smo čuli na današnjoj radionici, izuzetno korisne. Radi opstojnosti hrvatskog poljoprivrednika, mi ćemo morati početi proizvoditi energiju, prije svega iz biomase – rekao je Brlošić.
Ključna istraživačica u Energetskom institutu Hrvoje Požar Biljana Kulišić istaknula je kako Europa već desetljećima radi na samodostatnosti u različitim granama ekonomije i proizvodnje.
– Tu se prije svega radi o resursima, energiji i ljudstvu, a nekoliko posljednjih kriza još je više naglasilo važnost brige o samodostatnosti. U tom smislu, biomasa postaje nova nafta i novo zlato, a u ova dva dana koliko će trajati radionice, razgovarat ćemo o proizvodnji hrane i korištenju sekundarne biomase za čitav niz novih proizvoda. Primjerice, uz proizvodnju vina iz grožđa moguće je raditi još nekoliko proizvoda koji čak i dvostruko povećavaju vrijednost primarne proizvodnje. Time se stvara konkurentnost i veća učinkovitost korištenja resursa koji se već posjeduju, što ustvari i jest smisao suvremene proizvodnje – naglasila je Kulišić.
Voditeljica EU projekata iz Zeleno energetske zadruge Lucija Nađ napomenula je kako zadruga, kao partner na Bioheat projektu, ima za cilj promicanje rješenja grijanja na poljoprivrednu biomasu u ruralnim područjima u Europi.
– Istraživali smo u Hrvatskoj energetski tehnički potencijal i primjere dobre prakse, a iz istraživanje koje smo proveli 2021. godine na uzorku od 900 građana Istre i Slavonije, shvatili smo da 70% građana pozitivno percipira korištenje poljoprivredne biomase za grijanje, dok je svega 4% koristi. Poljoprivredna biomasa podrazumijeva kukuruzovinu, slamu, energetske usjeve, ljuske oraha, suncokretove sjemenke, rezidbene ostatke i komina masline, a za iskorištavanje ovih sirovina treba se koncentrirati na ona područja gdje je njihov potencijal najviši. To znači da se u Slavoniji treba koncentrirati na pšenicu, slamu i kukuruzovinu, a u Istri i Dalmaciji na rezidbene ostatke od maslina i vinograda – zaključila je Nađ.
(www.icv.hr, tj, foto: OBŽ)