Hrvatska je točno u ponoć uvela euro i ušla u Schengen, čime se zaokružuje postupak integriranja u politički prostor Europe. S obzirom na sveobuhvatnost organizacija i multilateralnih dogovora preko kojih države Europe surađuju, Hrvatska ulazi u društvo potpuno integriranih država Europe – prenosi Index
Time se ne mogu pohvaliti ni sve članice EU, a kamoli većina država na kontinentu. Ekskluzivni klub država koje su potpuno integrirane u sve glavne oblike međusobne suradnje država europskog kontinenta Hrvatska dijeli s Njemačkom, Francuskom, Španjolskom, Italijom, Portugalom, Grčkom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Estonijom, Litvom, Latvijom, Slovačkom i Slovenijom.
Samo te države su članice svih glavnih organizacija i međudržavnih sporazuma kojima je isprepleten prostor Europe.
Goleme i važne promjene zbog uvođenja eura
Ulazak u eurozonu i Schengen donosi goleme i važne promjene.
Ministarstvo financija objavilo je najvažnije informacije o procesu zamjene kune eurom pa tako navodi kako se očekuje da će do 15. siječnja svih 4-000 bankomata biti prilagođeno i operativno, da obveza dvojnog iskazivanja cijena traje do kraja 2023. te da će se u roku od 60 dana od uvođenja eura bez naknade moći zatvoriti jedan ili više računa u banci.
S prvim danom nove godine Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Ministarstvo financija stoga podsjeća da se na mrežnoj stranici Vlade RH i Hrvatske narodne banke www.euro.hr nalaze najvažnije informacije o uvođenju eura i sve o procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7.53450 kuna. Iz Ministarstva podsjećaju da je u svrhu pomoći građanima da lako preračunaju kune u eure i obratno izrađena mobilna aplikacija EuroHR s kalkulatorom za konverziju.
Razdoblje dvojnog optjecaja do 14. siječnja u ponoć
U ponoć je započelo razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, navode iz Ministarstva.
Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. To bi se, primjerice, odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune, ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, pojašnjavaju iz Ministarstva.
U razdoblju dvojnog optjecaja u plaćanju se prima najviše 50 kovanica, a bankomati isplaćuju samo eure. Samoposlužni automati te automati za igre na sreću i zabavne igre 15 dana primaju i eure i kune
Napominju i da je tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini, odnosno na obvezu da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000 eura i većoj te da se naplata i plaćanje u gotovini mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
Iz Ministarstva navode i određene iznimke u Zakonu o uvođenju eura, pa tako tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura.
S druge strane, napominju, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od 1. siječnja 2023. isplaćuju isključivo gotov novac eura.
Do 15. siječnja do gotovine na bankomatima drugih banaka bez naknade
Podsjećaju i da se do kraja prosinca 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja 2023. Prema planu prilagodbe, od početka 2023. će 2700 bankomata isplaćivati gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023.
Karta aktivnih bankomata dostupna je na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka (OVDJE).
S obzirom na to da je u razdoblju prilagodbe građanima dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. građanima se ne naplaćuje naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva.
Zamjena kuna u eure moguća tijekom cijele 2023. u bankama, Fini i Pošti. Od 2024. će se kune moći zamijeniti u eure u HNB-u
Iz Ministarstva ističu i da će zamjena kuna u eure biti moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.
Banke, Fina i Hrvatska pošta će svim potrošačima, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, tijekom cijele 2023.
Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, Fina ili Pošta za to može naplatiti naknadu.
Također, podsjećaju iz Ministarstva, tijekom 2023. banke će na zahtjev svojih klijenata koji kod njih imaju otvoren račun bez naknade provoditi uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine, tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Nastavak dvojnog iskazivanja cijena do kraja 2023.
Dvojno iskazivanje, tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obveza koja je u Hrvatskoj započela 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom, ističu iz Ministarstva.
Dodaju da je radi informiranja potrošača od početka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, tj. od 5. rujna 2022., do dana uvođenja eura, tj. do 1. siječnja 2023., cijena koja se naplaćivala u kunama morala biti preračunata i istaknuta i u euru.
Nadalje, od dana uvođenja eura, tj. od 1. siječnja 2023., pa do završetka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, tj. do 31. prosinca 2023., cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i istaknuta i u kuni.
Dakle, računi koji se izdaju od 1. siječnja 2023. iskazuju se u euru, na način da su u euru iskazane i sve njihove stavke, a samo se ukupan iznos informativno iskazuje i u kunama uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenih u Zakonu o uvođenju eura, pojašnjavaju.
Preračunavanje sredstava na računima i primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata
Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
Građani i poslovni subjekti moći će u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, bez naknade, zatvoriti jedan ili više računa u banci i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po izboru u istoj banci.
Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti, ističu iz Ministarstva.
Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatrat će se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Također, iznosi navedeni u pravnim instrumentima u euru koji se do dana uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke smatrat će se iznosima u euru.
Detaljnije o kreditima
To se odnosi i na ugovore o kreditu sklopljene u kunama te ugovore o kreditu sklopljene s valutnom klauzulom u euru, napominju iz Ministarstva.
U ugovoru o kreditu u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa nakon dana uvođenja eura kamatna stopa ostaje nepromijenjena. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na takve se ugovore o kreditu primjenjuje odgovarajući eurski parametar kako je definirano Zakonom o uvođenju eura.
Također, kako navode, Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da je, u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koju plaća dužnik ostala nepromijenjena.
Hrvatska je ušla u Schengen. Promjene za svakodnevni život su ogromne
Hrvatska je u ponoć ušla i u Schengen. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće će biti i u zračnim lukama.
Najočitija korist od ulaska u šengensku zonu je ukidanje granica između Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Naravno, politički ostaju na snazi, ali fizički sasvim nestaju. To znači da neće biti nikakvih graničnih kontrola i zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u Sloveniju i Mađarsku, kao ni obratno.
Granica Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postala je vanjska granica EU. U praksi već duže granice Hrvatske prema tim državama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previše problema s prilagodbom nakon što Hrvatska uđe u šengensku zonu.
Za putovanje u bilo koju zemlju EU ne treba putovnica, kao ni do sada. Dovoljna je osobna iskaznica. Iako prekomorski teritoriji Francuske, kao što su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, ne spadaju u šengensko područje, za putovanje u njih je također dovoljna osobna iskaznica.
Norveška i Island su dio šengenskog prostora iako nisu dio EU pa je za putovanje u te države i iz njih također dovoljna osobna iskaznica. U Švicarsku se od 2016. može putovati s osobnom iskaznicom, maksimalno na rok od 90 dana.
Mogle bi se pooštriti kontrole na ulazu iz BiH, Srbije, Crne Gore…
Već od prije je za putovanje u Srbiju, BiH i Crnu Goru bila dovoljna samo osobna iskaznica i to se ne mijenja. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u šengensko područje putovnice će se posebno kontrolirati jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postaju vanjske granice EU.
Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.
Situacija bi mogla postati puno gora za Srbiju jer je europska povjerenica za unutarnje poslove rekla da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni režim sa Srbijom nakon porasta broja migranata koji preko nje masovno ulaze u EU. Ako se to dogodi, građani Srbije će morati tražiti vizu za ulazak u Hrvatsku. Oni koji imaju dvojno državljanstvo moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske diljem EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.
Uvodi se nova vrsta kontrole za države koje nisu dio Schengena
Iz Delegacije Europske unije u Sarajevu i Europske komisije su u kolovozu ove godine najavili da će EU od svibnja 2023. uvesti automatizirani elektronski sustav pod nazivom European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), koji će služiti za putovanja u šengensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sustav će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.
ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.
U principu se radi o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU. Sustav će automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU, a odobrenje za putovanje bi se trebalo izdati u roku od nekoliko minuta.
U situacijama kada je potrebna dodatna provjera odobrenje bi se moglo čekati i do 30 dana. Ali odobrenje ETIAS-a će biti nužno za ulazak u šengensko područje, pa tako i EU. Granična policija će ga provjeravati skupa s drugim dokumentima, primjerice putovnicom.
Promjene u zračnom prijevozu
Posebne promjene nastupaju u zračnom prijevozu, zbog čega je ulazak Hrvatske u šengensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. ožujka. Morat će se prilagoditi brojni terminali jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja šengenskog područja.
Time će se znatno smanjiti kontrole, što će dovesti do manje gužvi. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio šengenskog područja i u njihovom slučaju će ulazak u Hrvatsku biti sporiji.
Koje su ekonomske koristi od članstva?
Da se zemlje šengenskog područja promatraju kao jedna država, s više od 400 milijuna stanovnika, to bi bila treća najmnogoljudnija država na svijetu. Procjenjuje se da bi ukidanje šengenskog područja povećalo trošak trgovine u EU za 1 do 3 posto, zavisno o državi, a troškovi kontrole putnika na granicama bi iznosili 1.3 milijarde do 5.2 milijarde na razini svih zemalja.
Ukidanjem bi se BDP država članica smanjio za prosječno 0.86 posto. 1.7 milijuna ljudi dnevno ovisi o protočnosti koju omogućava Schengen jer rade u različitoj državi od one u kojoj žive.
Ulazak u Schengen neće bitno promijeniti Hrvatsku na bolje. Bit će lakši život onima koji žive uz granicu i rade u susjednim državama, turistima će biti jednostavniji i brži ulazak u Hrvatsku, izvoz i uvoz prema ostalim državama u šengenskom području će biti lakši. Ali kao i kod pitanja eura, ne radi se o nečemu što može Hrvatsku spasiti od nje same. Definitivno će imati pozitivan utjecaj, ali ne presudan. Glavni problemi Hrvatske će nastaviti biti interni i samonametnuti.
(index.hr)