Cilj nije kažnjavanje, već preventiva – kratko je objašnjenje Borne Đurđevića, voditelja Gradskog odlagališta i rukovoditelja službe za komunalni otpad tvrtke Flora, na upit o važnom pitanju – kaznama za nesavjesno odlaganje otpada, temi o kojoj se naveliko govori u Virovitici i okolici.
Ugovorne kazne za one koji u svojoj kući ili stanu ne budu razvrstavali otpad najavljene su u veljači na sjednici Gradskog vijeća. Da će građanima “zavirivati” u kantu te provjeravati jesu li u smeđim, plavim, zelenim, žutim i drugim kontejnerima pravilno razvrstane kategorije otpada, najavili su i iz komunalca Flore putem medija.
Zamolili smo stoga voditelja Bornu Đurđevića i Tomislava Uzela, voditelja Odjela za sakupljanje papira, stakla i ambalaže u virovitičkoj tvrtki Flora Vtc d.o.o. da detaljnije pojasne o čemu je riječ.
– Kao prvo, hvala svim korisnicima naših usluga koji dobro odvajaju otpad, vode brigu o otpadu i gledaju ljepše i zelenije ‘sutra’. A onima koji će ovih dana na svojoj kanti ili kontejneru pronaći obrazac upozorenja želim samo reći da je riječ o upozorenju. Nije nam primarni cilj naplatiti kaznu, već građane upozoriti da mijenjaju navike. Nije dakle cilj kažnjavanje, nego preventiva. Prije same naplate kazne, ići ćemo s nekoliko upozorenja – najavljuje B. Đurđević.
Ističe kako je do ovog koraka Flora u više navrata građane obavijestila o vrstama otpada i načinu njihova razvrstavanja putem edukacija, letaka koje su primili na kućnu adresu i putem medija.
– Ovo nije odluka Flore ni Grada Virovitice, već obveza koju moramo ispoštovati, ostvariti sve one ciljeve koji su upisani u pravne stečevine EU i preneseni u naše zakone o gospodarenju otpadom, u naše pravilnike i uredbe – dodaje B. Đurđević.
Kazne su koncipirane u dvije skupine: nižu i višu.
MIJEŠANJE OTPADA U KANTAMA – KAZNA 39,82 EURA
Najveće kazne odnose se ako se pojedini otpad miješa zajedno, odnosno ako se u biootpad sta-vlja plastika, papir, folija i slično. Kazne su tada 39,82 eura (300 kuna). Ako korisnici miješani i biootpad odlažu izvan spremnika, onda su kazne 26,54 eura (200 kuna), odnosno ako ne predaju otpad, a koriste nekretninu, tada su kazne najveće i iznose 66.36 eura (500 kuna).
– No, tu kaznu će dobiti zaista samo oni koji se ovih obaveza ne budu pridržavali ni nakon više upozorenja – kaže Đurđević.
Odvajanje otpada u kućanstvu značajno smanjuje količinu otpada koji se zaista “baca”, odnosno završi na virovitičkom Gradskom odlagalištu. Samo papir i plastika koju Virovitičani i mještani prigradskih naselja godinama uspješno odvajaju smanjuju te količine za 50 posto, a svaka nova frakcija – staklo, limenke i konzerve, biootpad, odjeća, ambalaža od ulja i slično, što će svoje mjesto naći u posebnim kantama i spremni-cima na Reciklažnom dvorištu, pomoći će da tih količina na odlagalištu bude još i manje.
U ZELENU KANTU SAMO “PRAVI” OTPAD
Tomislav Uzel objašnjava zašto je važno ne bacati u kantu za komunalni otpad sve ono što se još može reciklirati. Podsjećamo, zelena kanta i kontejner sada su namijenjeni samo onom otpadu koji je zaista “dao svoje” – pelenama, papirnatim maramicama koje su došle u doticaj sa izlučevinama, ostatcima hrane koji nisu biootpad (kosti, meso, riba, koža, mliječni proizvodi, cigarete), ambalaži koja se ne može oprati, a bila je u doticaju s hranom…
– Sve što se može reciklirati treba se odložiti u posebne kante i kontejnere.
Kad se veće količine određenog otpada, npr. konzerve ili boce od ulja i dezodoransa skupe, građani ih mogu odvesti na Reciklažno dvorište, gdje će im djelatnici pomoći i razvrstati u spremnike.
Moramo znati kako svako odlagalište ima svoj kapacitet te da se na njemu, dok se otpad raspada, stvaraju plinovi. Manja količina tih plinova stvara i manji rizik za požar ili neku drugu havariju. Dovoljno je da u tijeku velikih temperatura plastika ili staklo iz zelene kante završi na odlagalištu, pa da pod utjecajem sunca dođe do požara. Razliku zaista čini svaki komad otpada koju građani ispravno odlože – smatra T. Uzel.
Pohvaljuje građane koji već 16 godina uspješno odvajaju papir i plastiku i koji su izvrstan primjer kako se s malo truda za okoliš može učiniti puno.
(www.icv.hr, mlo)