S.O.S. Virovitica sudjelovao je danas (ponedjeljak) u velikoj javnoj akciji Ženske organizacije i inicijative „Sigurnost žena je odgovornost države“. U cijeloj Hrvatskoj ova se akcija organizira u povodu ispraćaja brutalno ubijene Nizame Hećimović iz Gradačca u Bosni i Hercegovini, čije je ubojstvo još jednom pokazalo nefunkcioniranje sustava zaštite žena od nasilja. U Virovitici je akcija održana na Trgu K. Tomislava, “ispod sata”.
-Izražavamo solidarnost sa ženama u Bosni i Hercegovini koje istovremeno kad i mi traže veću djelotvornost u zaštiti od nasilja. Nasilje nad ženama nije elementarna nepogoda. Ono je najpredvidiviji zločin upravo zbog dugotrajnosti nasilja od strane bliskog počinitelja i zakazivanja sustava zaštite koje prethodi ubojstvu. Femicida je sve više, a nasilnici postaju sve grublji – poručila je Desa Kolesarić iz S.O.S. Virovitica.
Upozorila je kako je problem nasilja nad ženama univerzalan. Razlog eskalacije broja ubojstava žena je u nedostatku strateškog pristupa ovoj temi i nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja, rekla je. Podsjetila je kako će 1. listopada ove godine biti 5. godina od stupanja na snagu Istambulske konvencije. Država, kaže, nažalost, nije poduzela dovoljno kako bi se osigurala njena dosljedna primjena.
TEK JEDAN OD DESET NASILNIKA BUDE OSUĐEN, DEVET IH DOBIJE UVJETNU KAZNU
Zakon o zaštiti od obiteljskog nasilja osim što ne obuhvaća sve oblike rodno uvjetovanog nasilja, nanio je ženama strašnu štetu tretirajući nasilje nad ženama kao prekršaj, izjednačavajući ga s vožnjom bez karte u tramvaju, poručile su žene u Virovitici.
-Ono što je u Hrvatskoj specifično je da je od svih presuda za obiteljsko nasilje svega 10 posto osuđujućih, ostale su presude uglavnom uvjetne. To nikako ne šalje ispravnu poruku. Ujedno, femicid kao vrsta nasilja nije regulirano u našem Kaznenom zakonu. Potom, imamo i podijeljenost u prepoznavanju ove vrste nasilja – nekad ono ide u domenu prekršaja, a nekad u domenu kaznenog djela. Ženska inicijativa se svakako zalaže da svako obiteljsko nasilje ide u domenu isključivo Kaznenog zakona, u kojem su zapriječene i veće kazne. Iako je određen napredak postignut, još je uvijek puno prostora u kojem se žrtve moraju osjećati zaštićenije pred zakonom – smatra Desa Kolesarić.
Kao primjere navodi činjenicu da se sudska praksa zasad odnosi na izricanje najčešće najmanjih kazni zapriječenih zakonom za ovo zlodjelo, da je nužno što prije udaljiti nasilnika iz zajedničkog kućanstva, što se gotovo nikad ne izriče, dok se izriču zabrane mjere pristupa, a koje su ponekad potpuno promašene kao mjera zaštite žrtve. Primjerice, zabrana prilaska na – pet metara!
Ujedno, obiteljsko nasilje nije slučaj, ništa se ne događa odjednom, kaže D. Kolesarić, već je riječ o često dugogodišnjem stanju koje žrtva trpi prije negoli uopće smogne hrabrosti pa prijavi nasilnika.
-To traje. Imamo podatak da žene u vremenu od 7 do 12 godina trpe nasilje prije nego ga uopće prijave, a kada se proces i završi, nasilnik dobije najmlađu moguću kaznu. To se mora mijenjati – kaže D. Kolesarić.
NASILNIKU KUĆA, A ŽENA I DJECA MORAJU MIJENJATI CIJELI ŽIVOT
Dodala je i kako je nužno mijenjati zakonsku regulativu po kojoj nasilnik ostaje u kući, dok žena s djecom mora promijeniti cijeli svoj život, posao, školu, vrtić, prijatelje…Sigurne kuće su potrebna odskočna daska obiteljima koje se nalaze u fazi zakonskog rješavanja problema nasilja, ali one ne mogu biti trajno rješenje, upozorile su žene.
Ovim javnim akcijama traže da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida, a koji bi bio zasebno kazneno djelo u Kaznenom zakonu. Zahtijevaju od države da donese zakon koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu. Konačno, traže da država donese Nacionalnu strategiju koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istambulskom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu.
Podršku javnoj akciji danas je dala i virovitička glumica i književnica Vlasta Golub Izrazila je žaljenje što se, unatoč ovoj važnoj temi u društvu, zapravo jako malo žena odazvalo pozivu i dalo svoju javnu podršku borbi protiv femicid i svake vrste nasilja u obitelji.
-Iako se problem možda ne događa baš nama, privatno, on se tiče svih nas, cijelog društva i svi moramo reagirati. Majke današnjice svoje kćeri uče da se tuku, da se znaju obraniti, no ja bih poručila majkama i roditeljima: naučite sinove da se – ne tuku i time će puno tragedija biti spriječeno – poručila je V. Golub.
Da je sve rečeno na javnoj akciji potrebno hrvatskom društvu i svakoj žrtvi, rekla je i umirovljenica Marija. – Ja sam imala isti problem, godinama, no, srećom, prije deset godina uspjela sam se spasiti. Dajem podršku svakoj ženi koja prolazi isto i nadam se da će država krenuti u izradu boljih zakona jer postojeći ženu ne štite dovoljno – rekla je okupljenima.
Sudionice javne akcije potom su na minutu su zaustavile promet u centru grada, na pješačkom prijelazu na Trgu kralja Tomislava (kod Vanadisa), kako bi simbolično pokazale da “Kad žena stane, stane sve!” (www.icv.hr, mlo)
no images were found