U povodu Dana Virovitičko-podravske županije u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici predstavljen je pretisak knjige Ferde pl. Šišića – “Županija virovitička u prošlosti” koja je tiskana 1896. godine.
Predstavljanju ove vrijedne knjige, između ostalih, nazočili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, saborski zastupnici Josip Đakić i Vesna Bedeković, virovitičko-podravski župan Igor Andrović, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin i brojni drugi.
Nazočne je na početku pozdravio ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica Robert Fritz.
– Prošlo je trideset godina od osnutka Virovitičko-podravske županije i ova vrijedna obljetnica prilika je da se dostojno obilježi. U promišljanju o sadržaju aktivnosti ovogodišnjeg Dana županije posebno mjesto je zauzela ideja o reprintu knjige Ferde pl. Šišića “Virovitička županija u prošlosti” tiskana 1896. godine. Ideja je potekla od ravnatelja Gradske knjižnice i čitaonice u Virovitici Roberta Fritza koji je pripremio digitalizirano izdanje ove knjige čiji se pokoji rijetki primjerci mogu naći u nekom od antikvarijata ili u zbirkama starih knjiga neke od bibliotekarskih ustanova, a malo se županija može podičiti s ovakvim sveobuhvatnim izdanjem u kojem je sabrana sva povijest stare Virovitičke županije datirana još u 13. stoljeću – naglasio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Knjigu urednički potpisuju Ivan Horvat i Robert Fritz, a predstavio ju je Vlatko Smiljanić.
– Riječ je o pionirskom djelu za povijest Virovitice i VPŽ jer zapravo je to jedino kvalitetno, sustavno historiografsko djelo za ovaj prostor koje je aktualno sve do današnjeg dana. Šipić nam je na vrlo akribičan, jednostavan i pitak način zapravo dao čitav pregled povijesti ovoga prostora od Rimskih vremena pa sve do njegove suvremenosti, do druge polovice 19. st, a ono što posebno izdvaja ovu knjigu je, ne samo njezina kvaliteta, nego i dob autora, kada je on to djelo pisao i objavio. Objavio ga je sa 27 godina života, kao zapravo novi nastavnik na Osječkoj realki. On je dobio posao i zadatak tadašnjeg Virovitičkog podžupana, konkretno 21. svibnja 1895 g. kako bi napisao to djelo, a već je zapravo za Jurjevo 23. travnja 1896 napisao predgovor tog djela, dakle napisao ga je u nešto manje od godinu dana. Ono što posebno izdvaja to djelo je činjenica da se tu po prvi puta donose detaljno opisane stare latinske isprave, kvalitetno prevedene i zapravo je to djelo osnova za danje istraživanje povijesti Virovitice i VPŽ – rekao je znanstvenik Vlatko Smiljanić.
Autor, punim imenom Ferdinand Maksimilijan pl Šišić nestor je hrvatske historiografije, čiji je znanstveni interes prvenstveno usmjeren na proučavanje hrvatske povijest ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Autor je brojnih znanstvenih djela o povijesti Hrvatske, ali i arhivarski znalac koji je skupio vrijednu zbirku istražujući arhive od Pešte do Beča, ali i francuskih, čeških, slovačkih talijanskih i brojnih drugih arhiva. Ovaj rođeni Vinkovčanin tako je napisao vjerojatno najopsežniju povijest Virovitičke županije, ali i područja ovog dijela Hrvatske još od rimskog razdoblja, dajući pregled događaja, osoba i krajeva koji su činili tadašnju virovitičku županiju.
Iz ove knjige tako možemo iščitati povijesne okolnosti nastanka županije, sve promjene nastale ratnim djelovanjem i osvajanjima ovog područja od strane Osmanlija počevši od 16. stoljeća, pa sve do oslobođenja Slavonije 1687. godine. Posebno su zanimljivi oni dijelovi knjige koji govore u obnovi slavonskih županija 1745. godine. Tako u njoj možete naći tko je sve bio župan virovitičke županije počevši od prvog Ljudevita Patačića de Zajezde pa do onog posljednjeg iz 1929. godine, dr. Ante Perkovića. Naći ćete tako u ovom popisu i imena poput biskupa Josipa Jurja Štrosmajera, Teodora pl. Pejačevića i imena brojnih drugih uglednika tadašnjeg političkog života Hrvatske. Ovo hvalevrijedno djelo hrvatske povijesne znanosti postaje danas, u eri sveopće digitalizacije i informatizacije, dostupno svakom tko želi znati nešto više o svojoj zavičajnoj i nacionalnoj povijesti.
(vpz.hr, foto: K. Toplak)
no images were found