Virovitičko-podravska županija obiluje dobrim terenima za uzgoj oraha, no uzgajivače ovog ukusnog i zdravog ploda već duže vrijeme more problemi. Da stvar bude gora i ovogodišnje izrazito loše vremenske prilike uzele su svoj danak. O tome i općenito o uzgoju ove voćne vrste htjeli smo saznati više, pa smo posjetili Niku Gudeljevića (61) iz Gaćišta.
Poljoprivreda mu je dopunska djelatnost, a orasi jedna od zastupljenijih kultura koje uzgaja preko 20 godina, više iz ljubavi prema njima nego iz nekog interesa.
– Odrastao sam u poljoprivrednoj obitelji i moje bavljenje poljoprivredom je prvenstveno iz ljubavi. To mi je dopunska djelatnost, a plaćam i zakonski paušal. Posjedujem oko 45 hektara poljoprivrednih površina koje su uglavnom pod ratarskim kulturama, a orah mi je zastupljen na oko 5,5 hektara površine gdje imam zasađenih oko 900 stabala. Tu se nalazi prvi nasad posađen prije 20 godina, drugi posađen prije 15 godina i treći koji sam posadio prije 13 godina- rekao nam je Niko koji preferira orah cijepljen kvalitetnim sortama koji omogućuje da se brže dobiju snažniji ili otporniji orasi.
– Orah počinje kasnije donositi plodove, ali pomoću kalemljenja može se ubrzati pojava prvog plodonošenja. Također, orasi koji se sade kao sadnice daju bolju kvalitetu, kako ploda, tako i drveta. Orah uzgajan iz sjemena kakvog imam na oko 0,65 od ukupnih 5,5 hektara, donosi puni rod između 10. i 15. godine nakon sadnje. Prošla je godina bila vrlo dobra i nabrao sam oko 4,5 tone oraha, a ove ću godine imati tek 10 posto od te brojke- rekao je sa žaljenjem te odmah obrazložio:
– Ove godine su gljivična i bakterijska oboljenja učinila svoje, a prvenstveno tu mislim na jedne od najvećih neprijatelja oraha – orahove muhe, što je vidljivo zbog “crnjenja” i preranog opadanja plodova oraha. Koliko sam informiran, borbu protiv ovoga štetnika posebno otežava nedostatak registriranih insekticida u EU pa tako i u RH, a sve radi IPM regulative (Integrirane zaštite bilja) usvojene u EU. Razlog sve učestalijeg napada tog štetnika ne znam, ali vjerujem da se radi prvenstveno o klimatskim promjenama. Nažalost, takav slučaj nije samo kod mene nego i u orašnicima drugih uzgajivača- rekao nam je Niko koji je kao i većina naših drugih orašara i općenito voćara osupnut nekorektnim tržištem, ali i nezainteresiranošću naših ljudi za pojedine voćne vrste što je također jedan od glavnih neprijatelja naših poljoprivrednika.
– I orah nije izuzet od nelojalne konkurencije, odnosno uvozom nekvalitetnih oraha, što je uvjetovalo i nižu cijenu na tržištu. Na primjer, prije tri godine kilogram očišćenih oraha na tržnici koštao je oko 70 kuna, dakle oko 9,5 eura, a prošle godine cijena kilograma spustila se na manje od 6 eura i ta cijena je ostala i ove godine. Netko bi pomislio da će to povećati interes kupaca za orah, no prevarili bi se, jer mi se čini da je broj potrošača svake godine sve manji. Pretpostavljam da mlađa generacija nije toliko zainteresirana za ovaj ukusni plod i njegova vrlo ljekovita svojstva, a oni stariji ionako nemaju zube- našalio se Niko jer, kako i sam kaže, tu se ne može ništa promijeniti i ne vrijedi se sekirati.
– Dobro nam je poznato da se zbog smjene generacije promijenilo i dosta navika kao i sam način života. No, tako je kako je, jer kad uračunam svoj poljoprivredni input, klimatske promjene, nekorektno tržište i pomanjkanje interesa za određene voćne vrste, u ovom slučaju orahe, teško da ću pokriti svoje troškove proizvodnje, a kamoli nešto zaraditi. Ali, ne želim se prestati baviti poljoprivredom jer, kako ljudi vele, “ljubav je jača od mača”, a meni ta moja široka prostranstva znače život, opuštaju me i čine sretnim, a s obzirom da se bavim i ratarstvom i ako nekad budem “u plusu”, nitko sretniji od mene- rekao nam je zaljubljenik u poljoprivredu Niko Gudeljević.
(www.icv.hr, bs)
