Od agonije do euforije: Evo što se dogodi u tijelu kada pojedete ljutu hranu

Ljuta hrana izaziva niz reakcija u tijelu, a jedna od najzanimljivijih je nalet euforije koji momentalno podiže raspoloženje. No ostaje misterij zašto je kod nekih intenzivan, a kod nekih izostaje.

Ako ste se ikada zapitali zašto se neki ljudi ne mogu zasititi ljute hrane dok je drugi teško podnose i u minimalnim količinama, odgovor se krije u zanimljivom spoju raznih čimbenika – prenosi tportal

Fascinantan je način na koji naše tijelo reagira na unos ljute hrane, šaljući signale boli jednake onima kao u, primjerice, doticaju s vrućim štednjakom. Te signale šalju receptori na jeziku i djeluju poput požarnih alarma te u doticaju s ljutinom kao da počinju vikati ‘Opasnost!’, a kako bismo ih ozbiljno shvatili, to je praćeno neizbježnom boli.

Zbog toga osjećamo kao da nam usta doslovno gore. Iako se to, dakako, ne događa, naše tijelo zaista misli da je riječ o zbivanju nalik požaru koje bi svaki čas moglo rezultirati smrtonosnim opeklinama.

Za sve je zaslužan kapsaicin

Sve to aktivira kapsaicin, koji se nakon dodira s jezikom širi na oči, nos i cijeli probavni trakt te se usta pune slinom, a oči nerijetko suzama.

‘Višak sline, plus čitav niz drugih reakcija, potaknut je primordijalnim refleksom koji spašava život u trigeminalnom živcu’, rekla je znanstvenica Federica Genovese i pojasnila:

‘Taj živac prenosi informacije o dodiru, boli i temperaturi do mozga, a također prenosi informacije od mozga do kože, sinusa i sluznice. Kad dođe nešto prevruće, živac može zaobići mozak i sam pokrenuti lanac događaja u cijelom tijelu. Drugim riječima, ovi živci ne prenose samo hitnu pomoć. Šalju i ‘vatrogasce’ da pokušaju ugasiti (nepostojeći) požar.’

Što se dogodi kad pojedete ljutu hranu

Osim viška sline, oči će vam suziti, nos će početi curiti i mogli biste kihati te se početi znojiti. Neki ljudi osjećaju mučninu, a povraćanje može početi odmah ili kasnije nakon što se uključe crijeva.

Istovremeno, dok trigeminalni živci pokušavaju isprati kapsaicin, mozak želi ublažiti bol i pomoći vam da se osjećate bolje.

To čini oslobađanjem doze hormona protiv bolova koji se nazivaju endorfini, a nakon toga može uslijediti i lavina dopamina, hormona koji podiže raspoloženje. Reakcija se razlikuje od osobe do osobe i još uvijek nije jasno zašto.

Zbog toga neki ljudi obožavaju ljuto; ono u njima doslovno izaziva nalet euforije.

‘Kad jedete jako ljute stvari, imate dojam kao da ste ‘na nečemu’. Ludo je da se možete tako osjećati od jedne ljute papričice’, rekao je Ed Currie, osnivač kompanije koja proizvodi ljute namirnice.

Nekoliko neuroznanstvenika je reklo da je razlog u tome što endorfini mogu ublažiti bol od ljute hrane, a dopamin može donekle stimulirati centre za nagrađivanje u mozgu i učiniti da se osoba osjeća bolje.

Zašto se znojimo i kašljemo?

‘Iako je podražaj kemijski, naše tijelo ima osjećaj kao da se zaista zagrijava pa se počinjemo znojiti da se ohladimo’, pojašnjava Genovese.

Kada je riječ o kašlju, dolazi do zaista zanimljivog efekta. Naime kapsaicin iritira živce u mozgu i kralježnici zadužene za dišni sustav i stimulira ih na kašalj. Zbog ove reakcije čak se koristi za izazivanje kašlja u testovima za plućne bolesti!

No jedenje ekstremnih količina ljute hrane baš zato može uzrokovati ozbiljne probleme, uključujući srčanu aritmiju, otežano disanje i refluks kiseline iz želuca koji bi mogao ući u pluća.

Ubrzan rad srca

Isto tako, ne smijemo zanemariti posljedice koje ljuta hrana može imati na srce.

‘Adrenalinski odgovor na stres koji dolazi zbog previše začinjenog zalogaja povisuje krvni tlak i tjera srce da brže kuca. Natjecatelji u natjecanjima u jedenju papra prijavili su zamagljen vid i slušne halucinacije koje mogu biti uzrokovane krvlju koja im bubri oko očiju i ušiju. Kapsaicin i srce su kompliciran par’, kaže profesor Peter Bencsik.

Usprkos nezanemarivim simptomima, pokazuje se i da ljuta hrana u umjerenim količinama štiti kardiovaskularni sustav. Jedan od razloga može biti interakcija kapsaicina s mikrobiomom, trilijunima organizama koji žive u našim crijevima.

Opsežne studije u Kini i Italiji otkrile su da oni koji jedu hranu bogatu ljutim papričicama imaju tendenciju živjeti dulje, zdravije i imaju manje smrtnih slučajeva povezanih sa srcem naspram ljudi koji to ne preferiraju.

Zašto je nekima ista hrana nesnosno ljuta, a drugima blaga?

Ako ste ikada posjetili indijski ili meksički restoran, susreli ste se sa skaliranom ponudom ljutine hrane. Oni koji s dozom opreza naručuju i najblaža jela pitaju se kako je moguće da itko uživa u onima s najvećom razinom ljutine u ponudi.

Osim što vrlo vjerojatno uživaju u naletu euforije koji prati ljutinu, moguće je i da se njihov organizam naviknuo na ovakvu vrstu osjeta te više ne dolazi do toliko intenzivne alarmiranosti čitavog tijela. U tom slučaju došlo je do određene tolerancije na ljutinu.

No ako se okušate u isprobavanju iznimno ljutih jela, a da niste navikli na njih, lako je moguće da ćete završiti s još jednom čestom nuspojavom ovakvih namirnica – proljevom i povraćanjem, koji su posljednja linija obrane.

Stoga stručnjaci savjetuju da se u isprobavanje ovakvih namirnica upuštate postepeno i pratite svoje tijelo jer će vam ono najbolje dati do znanja kada ste prešli njegove granice, izazivajući toliko neugodne reakcije koje imaju samo jedan cilj – uvjeriti vas da se držite što dalje od ljute hrane.

(tportal.hr)

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content