Dan planeta Zemlje obilježava se svakog 22. travnja, potičući ljude da rade za dobrobit kako Zemlje, tako i vlastite budućnosti. Ove godine Dan planeta obilježava se pod sloganom “Planet vs. plastika” s ciljem smanjenja korištenja jednokratne plastike i reduciranja proizvodnje svih vrsta plastike za 60 posto do 2040. godine.
Grad Virovitica pokrenuo je projekt ”ZELENI KUTAK – ŠARENO PLATNO – ZA EKO VIROVITICU” kako bi mlade generacije, ali i sve građane kroz kreativne aktivnosti potaknuo na promišljanje o važnosti adekvatnog gospodarenja otpadom i na konkretne akcije kojima bi se smanjile količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima.
Cilj te aktivnosti je povećati stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i recikliranja već na kućnom pragu. Projektom se želi apelirati na savjest građana da u svojim domaćinstvima pažnju posvete recikliranju i odvojenom sakupljanju otpada, odnosno da promisle što zaista trebaju baciti u kante i specijalne kontejnere, a što još mogu iskoristiti od papira, plastike, stakla, tekstila i drugih materijala koji im je višak.
Uz plastiku, klimatske promjene jedna su od najvećih prijetnji za naš planet i čovječanstvo. Svi aspekti okoliša, ekosustavi, ali i gospodarstvo osjećaju posljedice – sve učestalije i snažnije vremenske nepogode koje su izravna posljedica promjene klime. Klimatske promjene mijenjaju sliku planeta. Kako zaustaviti ili barem usporiti cjelokupnu promjenu našeg ekosustava, pitali smo diplomiranu inženjerku agronomije i profesoricu u Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica Kristinu Horvat Vargović.
Svatko od nas odgovoran je za bolje i zelenije sutra. Pojedinci mogu pridonijeti tako da ne koriste štetna sredstva za zaštitu biljaka, travnjake ne kose prerano ni prečesto, sade voćke i druge ljekovite, zavičajne biljne vrste u svojim vrtovima ili na balkonima.
KULTURA SLAVONSKOG KRAJA
Tradicija slavonskog kraja jest sadnja vlastitog vrta, poznatijeg kao bašča. Međutim, ubrzan način života u konstantnoj je utrci s tom tradicionalnom slavonskom kulturom. Ljudi imaju sve manje slobodnog vremena, a zelenilo je dostupno u svim trgovačkim centrima. Ipak, stručna lica i dalje zagovaraju vlastitu sadnju.
– Smatram da se sadnja vlastitog vrta uvijek isplati i saditi može svatko. Neprocjenjivo je otići u svoju bašču, kako bi rekli naši stari, i ubrati domaću zelenu salatu, luk, rajčicu… Ti su okusi neusporedivi s onim kupovnima. Vrt se može napraviti i na balkonu, ukoliko netko ne raspolaže vlastitom zemljom. Postoje razne žardinjere u kojima se može posaditi salata, luk, tikvice, začinsko i ljekovito bilje – objašnjava Kristina Horvat Vargović.
Dokaz da ova slavonska tradicija nije lako izbrisiva, predstavljaju i naši mladi. Profesorica Horvat Vargović godinama radi na njihovoj edukaciji o suživotu s prirodom.
– Moram istaknuti da su učenici izrazito zainteresirani za tu tematiku. Traže presadnice za ponijeti kući, sade vlastite vrtove i sređuju okućnice, koriste cvijeće i određene dendrološke vrste… Mislim da je budućnost sadnje vrtova u dobrim rukama, samo treba razgovarati o tome, educirati ih, informirati i uputiti. Oni su male spužve koje upijaju i traže znanje kako se bolje povezati s prirodom. Vjerujem u mlade i nadam se da će ponovo pokrenuti poljoprivredu i vlastitu proizvodnju – ističe.
BESPLATNE EDUKACIJE I PODJELA PRESADNICA
Uz rad na osvještavanju mladih stručnjaci provode i edukacije svih zainteresiranih građana. U Industrijsko-obrtničkoj školi Virovitica prošli je tjedan održana besplatna edukacija o uzgoju povrća i cvijeća u vlastitom vrtu. Uz edukaciju organizirana je i prodajna manifestacija u kojoj su svi ljubitelji vrtlarenja imali priliku posjetiti školski plastenik i odabrati određene presadnice cvijeća, povrća i začinskog bilja.
– Proteklih 5-6 godina intenzivno radimo na edukaciji naših građana. Imamo takozvane Dane otvorenih vrata kada ljudi dolaze u naš plastenik učiti o različitim biljkama. Godinama darujemo i presadnice, a ponešto i prodamo po simboličnoj cijeni. U ponudi su razne vrste, od jednogodišnjih, višegodišnjih do ljekovitih, dendroloških vrsta – govori nam profesorica.
Na edukacije se odazivaju sve generacije – od osnovnoškolaca do baka i djedova koji imaju vlastite vrtove od kada znaju za sebe. Profesorica ističe da znanje nikada ne prestaje, stoga i ona sama nešto nauči od starijih i iskusnijih.
– Zaista se trudimo kontinuirano informirati o važnosti sadnje. Po potrebi idemo u vrtiće i osnovne škole, organiziramo edukacije, razgovaramo o uzgoju biljaka i ključnim čimbenicima sadnje. Ljudi nam se javljaju povratno s dodatnim pitanjima i željom za dodatnim presadnicama, a mi smo uvijek na raspolaganju – zaključuje.
Na globalnoj razini stručnjaci ističu potrebu za stvaranjem zelenih gradova, jačanjem svjesnosti o klimatskim promjenama, o utjecaju i posljedicama porasta razine mora, izumiranju pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Stoga, ukoliko još niste započeli s vlastitim doprinosom zelenijoj budućnosti, krenite već danas!
Projekt ”ZELENI KUTAK-ŠARENO PLATNO-ZA EKO VIROVITICU” sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
(www.icv.hr, foto: D. Jagarinec)
