KUD “Petar Preradović” iz Grabrovnice već 50 godina čuva običaje, pjesme i plesove

Prije 50 godina, točnije 1974. godine u Grabrovnici je osnovana Folklorna grupa u sklopu “Aktiva žena” koja je kasnije preimenovana u ime koje društvo danas nosi; KUD “Petar Preradović”. Tada je društvo brojalo 13 članica, a kasnije 17. Začetnica samog folklora i tradicije Grabrovnice je Zdenka Krupski koja je zajedno sa svojim mužem Antunom pokrenula društveni život sela.

-Moji roditelji su 70-ih godina prošlog stoljeća bili učitelji u Grabrovnici. Mama se školovala u Istri i tamo je pratila njihova sela, kada je došla na ideju da bi bilo dobro istražiti izvorni folklor u Grabrovnici. I tako je krenulo. Obilazila je sve starije žene u selu kako bi zapisala i zabilježila pjesme koje se i danas pjevaju – rekao je Slaven Krupski, sin Zdenke Krupski – pokretačice folklora.

IMG 1988

OKOSNICA DRUŠTVA 

Sadašnja dopredsjednica Društva Marija Kovačević Švarbić sjeća se kako je folklorašima Zdenka Krupski bila velika pomoć.

-Često je dolazila na naše probe i učila nas svemu što je ona naučila od naših starih – kaže nam.

A kako je to sve izgledalo, što su sve radile i koliko je to značilo za zajednicu ispričale su nam Katarina Mrak i Katarina Tržić, koje su u Društvu od samih početaka.

-Kao Aktiv žena većinom smo radile zabave povodom Dana žena, a budući da se osnovala i folklorna grupa, željele smo u nju okupiti što više žena. U početku je to bilo skromno za naše mjesto, no kasnije se počelo razvijati.

Prvo smo za selo napravile dječje igralište, a onda smo krenule s drugim aktivnostima kao što su zabave, smotra folklora i slično. Nama je to jako puno značilo, biti dijelom nečega, okupljati se, družiti. Nekada su žene bile isključivo doma, odgajale su djecu i bile domaćice, pa je i folklor bio način da se pokrenu – kaže nam Katarina M. koja ističe kako joj je Društvo bilo „spas“ jer je puno prošla s njima.

20240313 182346
Nastup u selu

PODRŠKA CIJELOM SELU 

Za Zdenku i njenog supruga Antuna kažu da su bili velika podrška cijelom selu, da su gurali sve druge i da bez njih ne bi bilo ove kulturne ostavštine.

Društvo je u početku imalo samo jednu sekciju, a kasnije su osnovali dječju i tamburašku sekciju. Kroz godine nastupili su na brojnim smotrama folklora ne samo u općini Đurđevac, već i diljem Hrvatske. Zabilježili su nastupe i na Međunarodnoj smotri u Zagrebu, Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, a zastupale su Hrvatsku i u Valjevu.

20240313 181950
Međunarodna smotra folklora u Zagrebu

-Posjetili smo puno mjesta, a najljepše nam je bilo u Lisinskom u Zagrebu i u Valjevu, gdje smo se predstavljali našu domovinu. Također i same smo organizirale našu smotru folklora koja već 40 godina u Grabrovnici ugošćuje puno društava – kaže nam Katarina T. te ističe kako im je nekadašnji muzej, u kojem su prvotno nastupale, postajao sve manji, pa su na kraju pozornicu za smotre slagale vani.

Žene pričaju da su se djevojke ranije dosta mlade udavale, rodile djecu, a od rane mladosti već su mogle biti dio Društva. Iako su bile domaćice i puno radile u kući i na imanju, nije im bio problem doći na probe i tako se ujedno družiti s drugim ženama.

IMG 1993

I FOLKLOR I TERAPIJA 

-Lijepo je bilo biti dijelom nečeg takvog. Cijeli dan smo doma radile, pa kad bismo se navečer okupili na probu, prvo bismo popričale, a onda vježbale za nastup. Zdenka nas je poticala da dajemo sve od sebe, a iako smo na probe nekad dolazile umorne od obaveza i svega, voljele smo tih par sati za sebe, kroz pjesmu i ples sačuvati našu tradiciju koju njeguju i nove generacije, naši mladi – ponosna je Katarina T.

Iako je diljem Republike Hrvatske narodna nošnja različita, a opet, i posebna na svoj način, na području Podravine većina se društava razlikovala po boji suknje, ‘frtunu’ odnosno pregači ili po bluzi i frizuri. Tako se Folklorno društvo Grabrovnica vidno ističe po čisto bijeloj narodnoj nošnji.

-Kada je profesor Zvonimir Ljevaković došao u Grabrovnicu, rekao je da te šarene nošnje, koje su žene u početku nosile, nisu bile autentične. Štoviše, nazvao ih je kičem i dao je savjet mojoj majci da malo istraži povijest nošnji te sugerirao da nošnje budu bijele, i zbog činjenice da pjesma koju Grabrovčanke izvode ima u sebi simboličnu poruku; ‘Odakle si Grabrovčanka, golubica bela’. I tako su bijele nošnje postale simbol Grabrovnice koji se nosi i danas – govori nam Slaven.

IMG 1985
Prva fotografija folklorne grupe

PREPOZNATLJIVA BIJELA BOJA 

Naši sugovornici podsjećaju kako je kasnije pronađena narodna nošnja iz druge polovice 19. stoljeća. Bila je riječ o staroj krajičkoj nošnji koju je rekonstruirala jedna gospođa iz sela i na temelju koje su napravljene nošnje koje danas nose.

– Radi se o čisto bijeloj narodnoj nošnji bez dodatnih ukrasa, samo čipka, odnosno šlinga – kaže nam Marija, naglašavajući važnost gospođe Zdenke za očuvanje KUD-a ovih pola stoljeća.

DSC1210 Custom
Nastup sadašnjih članova Društva

-Gospođa Zdenka nam je ostavila stvarno veliko bogatstvo; što se tiče pjesama i svega vezanog za folklor i bez nje toga ne bi bilo. Danas društvo broj 30 članova uglavnom mlađe dobi. Naravno, tu su i naše starije članice koje su nam logistika i pomažu nam u radu i da zapravo mlade naučimo kako očuvati tradiciju našeg kraja – kaže Marija.

Vrlo značajnim pomlatkom vjerujemo kako tradicija Grabrovnice, ali i cijelog podravskog neće pasti u zaborav, zahvaljujući upravo ljubavi prema pjesmi i plesu, koja se prenosi s koljena na koljeno.

DSC1632 Custom
Proslava 50 godina folklora u Grabrovnici

(www.icv.hr, ib) 

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content