Svjetska banka nedavno je objavila Analizu i prijedloge za poboljšanje dugoročne adekvatnosti i održivosti hrvatskog mirovinskog sustava. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava tražilo je još 2021. pomoć od Svjetske banke zbog fiskalnih i proračunskih ograničenja.
Svjetska banka dostavila je analizu, predstavljajući mogućnosti koje Ministarstvo treba razmotriti tijekom provedbe Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021.-2026. u dijelu povećanja adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme, piše Mirovina.hr.
Hrvati prekratko rade i prerano idu u mirovinu
Svjetska banka izradila je simulaciju mirovina te analizu i prijedloge politika za poboljšanje dugoročne održivosti sustava, s naglaskom na adekvatnost mirovina. Tim Svjetske banke u izradi analize surađivao je s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Središnjim registrom osiguranika (REGOS). Izvješće je u srpnju 2024. predano Ministarstvu na razmatranje.
Analiza je utvrdila nekoliko glavnih izazova koji doprinose niskoj adekvatnosti mirovina i visokom riziku od siromaštva u starosti. Tu su kratko razdoblje rada, niska prosječna dob odlaska u mirovinu, nizak omjer radnika i umirovljenika, brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja, mogućnost izbora između prvog i drugog stupa u trenutku umirovljenja, kao i značajan iznos novčanih dodataka (27 posto na mirovinu u prvom stupu) koji nisu povezani s plaćama u izračunu mirovine, a koji utječu na izbor između prvog stupa i kombinirane mirovine.
Preporuke Svjetske banke
– Analiza je zaključila da hrvatskom mirovinskom sustavu nisu potrebne značajne promjene. Ipak, one uključuju ukidanje drugog mirovinskog stupa ili ponovno uvođenje obveznog drugog mirovinskog stupa, odnosno ukidanje izbora mirovine. Uz odgovarajuće prilagodbe i nadogradnje, sustav s tri stupa može i dalje pružati bolju socijalnu zaštitu u starosti nego samo prvi ili drugi stup.
Provedba niza mjera, poput snažnije indeksacije mirovina, povećanja dobi za odlazak u mirovinu, smanjenja razdoblja prijevremenog umirovljenja, ponude pravednijih izbora mirovina i uvođenja automatskih portfelja životnog ciklusa u drugom stupu, povećala bi adekvatnost mirovina, podržala fiskalnu održivost sustava i osigurala međugeneracijsku održivost – zaključak je analize Svjetske banke.
Dob za prijevremenu mirovinu – 69 godina
Jedan od scenarija Svjetske banke predviđa da dob za umirovljenje muškaraca i žena do 2065. godine dosegne 72 godine, a dob za prijevremenu mirovinu 69 godina.
Procijenjeni očekivani zdrav životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj u 2021. iznosio je 5,2 godine, dok je u EU-u iznosio 9,9 godina. To znači da prosječni umirovljenik u Hrvatskoj provede samo trećinu svog života u mirovini u dobrom zdravstvenom stanju.
Ne postoje projekcije očekivanog zdravog životnog vijeka za sljedećih 40 godina, ali može se pretpostaviti da udio očekivanog zdravog životnog vijeka neće pasti ispod trenutačne razine, navodi Svjetska banka u analizi iz 2024. godine.
U mirovinu sa 66 i pol godina do 2030.
– Povećanjem zakonske dobi za umirovljenje poboljšava se omjer potpore za mirovine za deset posto. Kasnije umirovljenje dovodi do sporijeg priljeva novih umirovljenika i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore – navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu, s naglaskom na mogućim politikama za njegovo unaprjeđenje iz 2024. godine.
Dobna granica povećavala bi se postepeno na 66 i pol godina do 2030. godine, a nakon toga po mjesec i pol dana, ovisno o očekivanom trajanju života.
Europska komisija također je lani u svom izvješću predložila postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu, ali ne navodi se točna dob, prenosi Index.
(mirovina.hr, index.hr)
