Diljem Hrvatske u petak, 27. lipnja, od 19 sati, na punih pet minuta zvonit će zvona u svim crkvama. Razlog je blagdan Presvetog Srca Isusova, a ove, jubilarne, 2025. godine, biskupi će hrvatski narod i domovinu posvetiti Presvetom Srcu Isusovu u posebnom dijelu koji će slijediti poslije Popričesne molitve na večernjim misama.
Posvete Srcu Isusovu ili Srcu Marijinu nisu novost u Crkvi, dosad su se molile na poseban način u vrijeme ratova i nevolja; papa Pio XII. odredio ih je za 1942. i 1952. godinu, Ivan Pavao II. 1982., 1984. i 2000. godine, a papa Franjo 2022. godine, kada je posvetio svijet Bezgrješnom Srcu Marijinu.
Ove godine biskupi zemlju posvećuju Presvetom Srcu Isusovu, s početkom u 19 sati, a zvona koja će odjeknuti u isto vrijeme diljem Hrvatske ne označavaju samo zajedništvo, već, kao nekad, poziv na molitvu i obraćenje.
Što znači posvetiti zemlju Presvetom Srcu Isusovu?
Posveta zemlje Presvetom Srcu Isusovu je duhovni čin u kojem se narod ili država simbolično stavlja pod zaštitu Božje ljubavi i milosrđa, utjelovljenih u Srcu Isusovu. Time se iskazuje vjera i povjerenje u Božju providnost, osobito u izazovnim vremenima (rat, pandemije, kriza) te se narod poziva na obraćenje, zajedništvo i življenje kršćanskih vrijednosti.
Sam čin posvete uključuje molitvu koju predvode crkveni predstavnici (biskupi), a njome se izražava želja da Isus bude prisutan u životu zajednice, njezinim odlukama i smjeru. Za vjernike ova posveta ima snažan simbolički i duhovni značaj te je mnogima čin nade, predanja i zajedništva.
(icv.hr)
