U ovako ekstremno sušnoj godini jedini spas za poljoprivredne usjeve je navodnjavanje. Upravo to dokazuje Virovitičko-podravska županija koja je ove godine na to utrošila više od milijun kubika vode, ali su zato i prinosi nekih usjeva višestruko veći. U dramatičnim klimatskim uvjetima za poljoprivredne usjeve voda znači život, prenosi Danas.hr.
-Bez vode i bez ovog sustava mi ne bismo mogli imati nekakvu sigurnost i jamčiti da možemo ostvariti stabilne i sigurne prinose, koji opet jamče i nekakvu ekonomsku profitabilnost – ističe poljoprivrednik iz Vaške Siniša Hrgović.
Njegova polja zelena su unatoč suši zbog koje je u Virovitičko-podravskoj županiji proglašena elementarna nepogoda. Vjerovao je u uspjeh pilot projekta navodnjavanja koji je ovdje pokrenut prije šest godina.
-U početku to nije bio baš neki veliki interes, poljoprivrednici baš nisu previše vjerovali u te sustave navodnjavanja, kolika je to korist i benefit od samog navodnjavanja, ali evo danas možemo se pohvaliti da imamo 63 potpisana ugovora s našim poljoprivrednicima – objašnjava pročelnik Odjela za poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Bojan Mijok.
Sustavi navodnjavanja, neovisno o vremenskim prilikama poljoprivrednicima omogućavaju stabilne prinose, a kod nekih usjeva poput kukuruza ili soje i višestruko veće.
-A što se tiče šećerne repe kao kraljice kultura, tu čak imamo prinose i preko 110-115 tona čiste repe, odnosno 140 do 145 tona prljave repe, a recimo prosjek u Hrvatskoj je nekakvih 60 tona – dodaje Hrgović.
Usjevi se navodnjavaju vodom iz rijeke Drave koja je dovedena u hidrante na poljima. Korisnici navodnjavanje plaćaju 67 eura po hektaru fiksno i varijabilno oko 10 euro centi po kubiku vode.
-Kada to sve zbrojimo sam trošak za poljoprivrednike je 130 do 150 eura po hektaru, a prinosi su puno veći, kvaliteta je puno veća – uvjerava Mijok.
Proizvodnju to čini uspješnom i isplativom, a poljoprivrednicima omogućava i dvije žetve iste godine na istom zemljištu.
-I ove godine sam umjesto 145 hektara zasijanih površina uspio napraviti 170 jer smo 25 hektara posijali postrne soje, sjemenske soje koja je sijana iza ječma i koja će sasvim sigurno biti više nego isplativa – zaključuje Hrgović.
Virovitičko-podravska županija s gotovo tri tisuće hektara navodnjavanih površina lider je u Hrvatskoj, a projekt ide dalje.
-Projektiramo novih sedam tisuća hektara tako da nam je ideja i želja da kroz idućih 7 do 10 godina imamo otprilike 10 tisuća hektara pod navodnjavanjem, što će biti pokriveno nekih 12 posto ukupne poljoprivredne površine koje se mogu navodnjavati na području naše županije – najavljuje župan Igor Andrović.
Županija sufinancira i nabavu opreme za navodnjavanje, kako bi poljoprivrednici svojim znanjem, radom i ulaganjima, uspjeli opstati i pronaći svoje mjesto na tržištu, unatoč sve zahtjevnijim klimatskim uvjetima.
(danas.hr)
