Na današnji dan: 10. siječnja

Julije Cezar prešao Rubikon
Prijeći Rubikon i danas znači donijeti neku riskantnu odluku nakon koje nema povratka. Rubikon je bila rijeka u Italiji južno od koje nijedan rimski vojskovođa nije smio povesti vojsku. Takav propis bio je namijenjen zaštiti Rima od vojnih diktatora koji bi mogli nametnuti svoju vlast zauzimajući Rim svojim vojnim snagama. Julije Cezar donio je na današnji dan odluku da prijeđe rijeku Rubikon sa svojom 13. legijom i uputi se prema Rimu. Navodno je tom prilikom izjavio poznatu rečenicu: “Kocka je bačena.” (lat. “Alea iacta est”). Tim su činom i Cezar i njegovi legionari automatski osuđeni na smrt po rimskom zakonu. Međutim, Cezar je uspio pobijediti u građanskom ratu, a kako je Senat pobjegao iz Rima, osuda nad njim i legionarima nikada nije izvršena.

Nadbiskupu Canterburyja odsječena glava
Na današnji dan 1645. godine u Engleskoj je smaknut nadbiskup Canterburyja William Laud. Dogodilo se to za vrijeme građanskog rata, kad je engleskom vladala puritanska (protestantsko-kalvinistička) struja u parlamentu. Nadbiskup je bio po vjeri anglikanac i blizak kralju Charlesu I., za koga su puritanci smatrali da je previše približio anglikansku crkvu katoličkoj (kralj se osim toga i oženio katoličkom princezom, što je kod protestanata izazivalo sumnju). Kao nadbiskup Canterburyja, William Laud bio je najvažnija crkvena osoba u Engleskoj. Zatvoren je u Tower of Londonu i suđeno mu je. Parlament je odredio da ga se smakne, što je i učinjeno unatoč tome što ga je kralj pomilovao. Odsječena mu je glava na brdu sjeverozapadno od londonskog Towera.

Uz Novine Horvatzke izašao i književni prilog
Ilirski pokret već je bio u velikom zamahu, izdavši prvi broj Novina Horvatzkih, no desetog siječnja 1835. godine uz drugi broj izašao je i književni prilog Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka, koji je odmah postao okupljalište pjesnika i pisaca domoljubnog raspoloženja.

Otvorena prva naftna bušotina u Texasu
Slike tornjeva na naftnim bušotinama u Americi i teksaški naftni baroni s kaubojskim šeširima dio su filmskog folklora od samih početaka industrije, no među manje poznate činjenice spada podatak da je upravo na današnji dan 1901. godine Antun Lučić (Anthony Francis Lucas, kako se nazvao u SAD), pomorski časnik i mineralog otvorio prvu naftnu bušotinu u Texasu, u mjestašcu Spindletop pokraj Beaumonta.

Osnovana Liga naroda
Liga naroda ili Društvo naroda je bila međunarodna organizacija osnovana na današnji dan 1920. godine na inicijativu američkog predsjednika Wilsona sa sjedištem u Ženevi. Svrha joj je bila osiguranje mira i međunarodne suradnje. Temeljni propis lige naroda bio je Pakt od 26 članaka usvojen na mirovnoj konfernciji 28. travnja 1919., koji je zatim unesen u mirovne ugovore zaključene 1919/20. Nestala je tijekom Drugog svjetskog rata, kao posljedica neučinkovitosti same organizacije. Naslijedili su ju Ujedinjeni narodi.

Rođen Dobriša Cesarić
1902. godine rođen je Dobriša Cesarić, hrvatski pjesnik, čija lirika, zbog jednostavnosti i jasnoće, uživa veliku popularnost u širokim čitalačkim krugovima. U književnosti se prvi put, kao četrnaestogodišnjak, pojavio 1916. godine pjesmom “I ja ljubim” koja je objavljena u zagrebačkom omladinskom listu Pobratim. Prvu zbirku pjesama Lirika objavljuje 1931. godine i za nju dobiva nagradu Jugoslavenske akademije. Surađuje u mnogim listovima i književnim časopisima, kao što su: Pobratim, Književna republika, Savremenik, Kritika, Hrvatska revija, Vienac… Objavljuje književne prikaze. Pjesničko djelo Dobriše Cesarića sadrži desetak knjiga pjesama i prepjeva. Dobriša Cesarić ušao je u talijansku antologiju svjetske lirike “Poeti del mondo”, te u njemačku antologiju suvremene europske lirike a njegove pjesme prevedene su na mnoge svjetske jezike. Dobitnik je književne nagrade Vladimir Nazor 1964. godine i Goranovog vijenca 1976. godine.

Preminula Coco Chanel
Gabrielle “Coco” Chanel preminula je na današnji dan 1971. godine u 88. godini života u hotelu Ritz u Parizu. Smatra se najznačajnijom osobom modnog dizajna u 20. stoljeću. Rođena je u malom mjestu Saumuru. Nakon rođenja, njen otac napušta obitelj, pa su njegova djeca prepuštena na skrb rođacima i sirotištu. 1909. godine otvara prvi dućan za prodaju ženskih šešira, te postaje toliko uspješna da se u roku od jedne godine preseljava u Rue Cambon, vrlo prestižnu lokaciju u Parizu. Iako je bila genijalka, najviše je se pamti po dva izuma: parfemu Chanel No. 5, koji je lansiran 1923. godine, i Chanel odijela koji se sastoji od suknje do koljena i sakoa. Njen izum je i mala crna haljina koju je osobito popularnom učinila velika glumica Audrey Hepburn.Do samog kraja života bavila se modom, tako da je i pred samu smrt nadgledala pripreme za proljetnu kolekciju. Zanimljivo je da je parfen Chanel No. 5 ime dobio ne po tome što je bio peti u nizu njenih parfema (bio je prvi), nego zato što je ona od djetinjstva voljela broj 5 i vjerovala je da će joj taj broj donijeti sreću.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)