Na današnji dan: 8. veljače

Normani protjerani iz dalmatinskih gradova
Mletački dužd Domenico Selvo 1075. godine protjerao je Normane iz dalmatinskih gradova koji su mu se svečano obvezali da nikada više neće dovoditi niti Normane niti druge strance u Dalmaciju čime su potvrdili vlast Venecije nad svojim teritorijima.

Započela izgradnja Hollywoodske staze slavnih
Na današnji dan 1960. godine započela je izgradnja Hollywoodske staze slavnih. Odabrano je 1550 imena iz zabavne industrije i sagrađen je specijalni pločnik na Hollywood Boulevardu. U odboru za odabir zvijezda bili su poznati ljudi poput Walta Disneya i Samuela Goldwyna (osnivača MGM-a). Prvih osam zvijezda dobili su ljudi čija su imena nasumice izvučena iz šešira između onih 1550. Među tih prvih osam bili su Burt Lancaster, Joanne Woodward, Olive Borden, Louise Fazenda i Preston Foster. Zvijezde su dodijeljivanje iz pet područja zabavne industrije: filma, televizije, glazbe, kazališta i radija. Zvijezde su napravljene od ružićastog materijala uokvirenog s mjedi. Godine 2011. Walk of Fame je imao ukupno 2454 zvijezde, a još dvadesetak novih zvijezda dodaje se svake godine. Dugačak je oko 2100 metara. Oko deset milijuna ljudi posjeti ga godišnje. Obitelj koja ima najviše zvijezda je Barrymore (John Barrymore, Lionel Barrymore, Ethel Barrymore, John Drew Barrymore i njegova kći Drew Barrymore).

Elizabeta II. proglašena kraljicom Ujedinjenog Kraljevstva
Na današnji dan 1952. godine nakon smrti oca Georgea VI., Elizabeta II. proglašena je kraljicom Ujedinjenog Kraljevstva. Krunidbu je imala tek godinu dana kasnije, a također na današnji dan, ali 1960. godine Elizabeta je izdala objavu kojom se njezina obitelj proziva House of Windsor, a njezini naslijednici od toga dana nose prezime Mountbatten-Windsor.

Održan projekt ’24 Hours in Cyberspace’
Fotograf Rick Smolan je na današnji dan 1996. godine održao projekt ’24 Hours in Cyberspace’ koji od tada prati laskava titula najvećeg jednodnevnog on-line eventa. Projekt je bio zamišljen kao virtualno okupljanje najpoznatijih i najboljih svjetskih fotografa, urednika, programera i interaktivnih dizajnera kako bi stvorili digitaliziranu on-line vremensku kapsulu onovremenog života.

Snježni prekrivač pokrajine Devon osvanuo prekriven misterioznim tragovima
Na jugu engleske pokrajine Devon na današnji dan 1855. godine snježni pokrivač ujutro je osvanuo prekriven misterioznim tragovima koje su mještani pripisali ni manje ni više nego samom Nečastivom. Glavnu ulogu u tom nikada riješenom slučaju igralo je praznovjerje, ali usprkos sumnji u posjet od strane palog anđela nitko nije uspio objasniti tko je, ili što, ostavilo potkovaste tragove koji su se gotovo pravocrtno uz prekide protezali u duljini od stotinjak milja, a bilo ih je kako po livadama tako i po rubovima prozora i krovovima.

Osnovana istočnonjemačka tajna policija- Stasi
Na današnji dan 1950. godine osnovana je zloglasna istočnonjemačka tajna policija poznata pod nazivom Stasi (kratica za Staatssicherheit). Puni naziv institucije bio je Ministarstvo državne sigurnosti (Ministerium für Staatssicherheit). Glasila je za jednu od najučinkovitijih i najrepresivnijih službi takve vrste na svijetu. Zadatak joj je bio održavati istočnonjemačku jednostranačku diktaturu i boriti se protiv “vanjskih” i “unutrašnjih” neprijatelja. Stanovništvo su držali pod kontrolom pomoću doušnika koje su regrutirali čak i među maloljetnicima. Broj doušnika mogao je biti oko 500,000, a ako s uračunaju i povremeni doušnici, čak do 2,000,000. Doznalo se da su upravljali i barem jednom javnom kućom. Veliki skandal izbio je kad se saznalo da je jedan od bliskih savjetnika zapadnonjemačkog kancelara Willyja Brandta bio Stasijev agent. Na vanjskopolitičkom planu borili su se protiv “kapitalista” lansirajući razne dezinformacije, primjerice da je SAD proizveo virus AIDS-a. Bili su i protivnici Židova i države Izrael. Zanimljivo je da je i Vladimir Putin, kao agent KGB-a, surađivao sa Stasijem.

Dogodio se Orangeburški masakr
U Orangeburgu u američkoj saveznoj državi Južnoj Karolini 1968. godine odvila se tragedija poznata pod nazivom Orangeburški masakr. Radilo se o masovnom linčovanju crnih studenata sa sveučilišta Južne Karoline koji su pred gradskom dvoranom za kuglanje prosvjedovali protiv rasne segregacije. Iako su zbog ubojstva tri i teško ozlijeđivanje 31 osobe po prvi put na sudu završili policajci, njih devetorica, svi su usprkos svjedocima koji su vidjeli kada su bez provoda pucali u masu studenata, oslobođeni.

Rođen Ivan Kozarac
1885. godine rođen je Ivan Kozarac, hrvatski književnik. Potječe iz seljačke obitelji koja ga je uputila na školovanje. Upisuje se u gimnaziju, ali uspijeva završiti samo dva razreda. Kao trinaestogodišnjak, želeći izbjeći obiteljsko siromaštvo, zapošljava se kao pisarski vježbenik u Kotarskom sucu u Vinkovcima.
Od 1900. do 1906. godine, radi kao pisar u odvjetničkoj kancelariji Levina Plemića. Ivan Kozarac u hrvatskoj književnosti djeluje samo četiri godine. Za života je objavio samo knjigu pripovijedaka “Slavonska krv”, 1906. godine, a ostale knjige su mu bile izdane tek nakon njegove smrti 1911. godine. Nije uspio na sebe privući određenu pozornost publike. Kozarac je bio izraziti pripovjedač sela i života Šokadije. Reagira na sve društvene pojave u životu Slavonskog sela u doba nestanka Vojne krajine kad se u Slavoniji snažno rasplamsavala želja za slobodom. Ivan mnogo piše o ženskoj pokvarenosti, kinđurenju i pomodarstvu. Zauzima i kritičan stav prema crkvi, raspusnom životu nekih svećenika i lažnom bogomoljstvu. Njegova ljubav prema rodnoj Slavoniji izbija iz svakog njegovog djela.
U njegovim romanima i pjesmama najviše dolazi do izražaja opis slavonskog pejzaža. Najistaknutiji motivi njegovog stvaralaštva bili su ljubav i sloboda. Prve pjesme bile su mu izrazito oponašateljske i diktantske.

Rođen Jules Verne
Na današnji dan 1828. godine rođen je u Nantesu u Francuskoj pisac Jules Verne, slavan po svojim djelima “Put oko svijeta u 80 dana”, “20,000 milja pod morem”, “Put u središte Zemlje” i “Put na Mjesec”. Jules Verne je danas najprevođeniji autor u svijetu nakon Agathe Christie. Neke njegove ideje, primjerice svemirska putovanje i podmornice uvelike su prethodile svojem vremenu. Primjerice, “Put na Mjesec” napisan je 6 godina prije nego je Šenoa napisao svoj prvi roman “Zlatarevo zlato”. Julesa Vernea zovu i ocem znanstvene fantastike. Zanimljivo je da Verneov otac nije htio da njegov sin postane pisac. Kad je saznao za to, ukinuo mu je financijsku potporu pa je ovaj morao zarađivati kao burzovni broker. Taj posao nije volio premda je bio dobar u njemu. Zanimljivo je i to da je jedan Verneov roman ostao preko 100 godina skriven od očiju publike, sve do nedavno. Naime, Verne je još 1863. napisao roman “Pariz u 20. stoljeću”, u kojem je predočio moderne ideje poput kompjutora, kalkulatora, nebodera i svjetske komunikacijske mreže (slične internetu), no nakladnik ga nije htio objaviti jer je mislio da je roman previše pesimističan. Verne je spremio rukopis romana u sef, gdje ga je otkrio tek njegov praunuk 1989. godine. Tako je taj roman objavljen prvi put tek 1994. godine, 89 godina nakon smrti autora. Ta knjiga još nije prevedena u Hrvatskoj.

Preminuo France Prešern
1849. godine preminuo je France Prešern, slovenski pjesnik i preporoditelj. Slovenski pjesnik rođen u seljačkoj obitelji u mjestu Vrbi kod Bleda 3. prosinca 1800. godine kao treće od osmero djece Šimena i Mine. Glavne teme Prešernovih djela bile su sloboda čovjeka, nacionalna sloboda porobljenog naroda i put novog građanstva. Izvanrednom stvaralačkom sposobnošću oblikovao je novi pjesnički jezik. Polazeći od izražajne tradicije narodne lirske pjesme, proširivao je artizam stiha uvođenjem novih oblika i ritmova, osobito romanskih. Neobična snaga njegovog pjesničkog izraza ogleda se u bogatoj i bujnoj metaforici. Elegije Slovo od mladosti i Sonetje nesreče govore o razočaranju osjetljivog čovjeka u buržoaskom društvu u kojem vlada isključivo zakon novca, a u Glosi posebno o položaju pjesnika u tom društvu. Elegija svojim rojakom pokreće pitanje nacionalne svijesti Slovenaca. Satirom u tercinama Nova pisarija nastupa protiv dotadašnje utilitarističke pučko-prosvjetiteljske i vjersko-moralističke književnosti te filozofskog romantizma. Njegove najsmionije intervencije u društvenoj borbi i literarna razmimoilaženja našle su svoj izraz u epigramima (Svršeni i dr.).

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)