Potpisan Rapallski ugovor
Rapallski ugovor kojime se odbacuju teritorijalne pretenzije i uspostavljaju razvrgnuti između Njemačke i Sovjetskog Saveza potpisan je 1922. godine. Dvije države su, u efektivnom nastavku ugovora iz Brest-Litovska kojime je Rusija izašla iz I. svjetskog rata, dogovorile ekonomsku suradnju, a ugovor su tijekom konferencije u Genovi potpisali ministar vanjskih poslova Georgij Chicherin s ruske i njegov kolega Walther Rathenau s njemačke strane. Ugovorom je završena međudržavna izolacija, ali i uspostavljen svojevrsni anti-ugovor onom Versajskom te je Sovjetski Savez čak dopustio njemačkim trupama da vježbaju na njegovom teritoriju što je zabrinulo zapad no, iako je ugovor još jednom potvrđen u Berlinu 1926., približavanjem Njemačke Velikoj Britaniji pomalo je prestao vrijediti tijekom narednog desetljeća.
Otkriven psihodelični utjecaj LSD-a
Dr. Albert Hofmann 1943. godine otkrio je psihodelični utjecaj LSD-a (dietilamida lizerginske kiseline), polusintetske droge iz porodice triptamina. Hofmann je LSD sintetizirao još 1938. radeći za Sandoz labarotorij u Baselu, no učinke je primjetio tek kada mu je, 5 godina kasnije, tijekom jednog eksperimenta mala količina tekućeg LSD-a pala na kožu i apsorbirala se što ga je navelo da nastavi s proučavanjem onogo što je tada nazvao neobičan predosjećaj i to testiranjem doze od 250 µg, gotovo 10 puta više od doze koja utječe na čovjekovu percepciju. Eksperiment je proveo 19. travnja, a taj dan se naziva dan s biciklom.
Apollo 16 lansiran prema Mjesecu
Američka svemirska letjelica Apollo 16, s ljudskom posadom lansirana je iz Svemirskog centra John F. Kennedy prema Mjesecu 1972. godine. Posada je unatoč kvaru na motoru zapovjednog modula, koji je gotovo doveo do otkazivanja misije prije slijetanja na Mjesec, uspješno letjelicu dovela na površinu Zemljinog satelita te je tijekom boravka na njemu obavila brojne zanimljive eksperimente i prikupila mnogo uzoraka tla. Na mjesečevoj površini su John W. Young i Charles Duke Jr. obavili tri šetnje u ukupnom trajanju od 20 sati i 17 minuta. Nakon obavljenog zadatka mjesečev modul uspješno se odvojio od mjesečeve površine i spojio sa zapovjednim modulom, te je letjelica nastavila put na Zemlju gdje je uspješno sletjela 27. travnja 1972. godine u blizini Uskršnjeg otoka u Tihom Oceanu.
Masada pala u ruke Rimljana
Masada, Hebrejska riječ za tvrđavu, strateška utvrda u današnjem istočnom Izraelu koja dominira ravnicom kraj Mrtvog mora, 73. godine pala je u rimske ruke nakon nekoliko mjeseci opsade čime je završio prvi židovsko-rimski rat. Iako gotovo neosvojiva, Masada nije bila branjena od strane organizirane vojne posade nego tek 960 pobunjenika, među kojim su bili i žene i djeca, što je rimskoj vojsci olakšalo osvajanje u iznimno teškim geografskim i vremenskim uvjetima zbog kojih je i opsada trajala kratko vrijeme. Rimljani su uvidjevši da nema drugog načina za proboj u tvrđavu na liticama čija je visina varirala od 400 do najmanje 90 metara, odlučili sagraditi prilaznu rampu na najnižem dijelu. Po rampi su dopremljene opsadne sprave kojima je probijen zid utvrde, a kada su idućeg dana Rimljani prodrijeli u utvrdu dočekala su ih 953 mrtva tijela. Pobunjenici su što iz prkosa, što iz straha od kazne, odlučili presuditi sami sebi, a zarobljeno je tek 7 žena i djece koji su pošteđeni.
Preminuo Miroslav Kraljević
1913. godine preminuo je Miroslav Kraljević, hrvatski slikar. Kao pripadnik tzv. Minhenskog kruga, uz Josipa Račića i Vladimira Becića, smatra se jednim od prvaka hrvatske moderne umjetnosti, koji je u Hrvatsku iz Pariza donio utjecaje Maneta i Cézannea te svojim brzim potezom i mračnim temama sugerirao početak ekspresionizma u Hrvatskoj. Miroslav Kraljević rođen je 14. prosinca 1885. godine u Gospiću, u plemićkoj obitelji bosanskog podrijetla. Većinu je svoga djetinjstva proveo na relaciji Zagreb – Požega, gdje mu je djed obnašao dužnost predsjednika županijskog sudbenog stola. Već je od malih nogu u bliskom doticaju sa slikarstvom, na obiteljske večere kod strica Toše dolaze veliki umjetnici poput Celestina Medovića i Otona Ivekovića. Od rane je mladosti Kraljević bilježio svijet oko sebe, isprva crtajući olovkom i akvarelom, a kasnije je počeo i slikati.
Preminula Greta Garbo
1990. godine preminula je Greta Garbo, švedska glumica. Izuzetno lijepa, visoka i vitka, lica koje odaje bogat unutrašnji život i odsutnost svake površnosti, bila je nadasve podobna za romantične uloge tajanstvenih i nedostižnih fatalnih žena. U igranom filmu prvi se put pojavljuje statirajući u Lutajućem vitezu 1921. godine. Jedna od prvih europskih glumica koja je postala vrhunskom holivudskom zvijezdom početkom tridesetih godina. U zlatnom razdoblju svoje karijere nanizala je velike dramatične uloge u filmovima “Kraljica Kristina”, “Ana Karenjina”, “Grand Hotel” i “Dama s kamelijama”. 1939. godine snimila je film koji odudara od njezinog melodramatskog stila – satiričku komediju “Ninočka”, koja je postigla svjetski uspjeh i nominaciju za tri Oscara. U skladu s ulogama bio je i njezin privatni život. Nekomunikativnu i tajanstvenu, prema mjerilima holivudske javnosti, nazivali su je “švedskom sfingom” i “misterioznom strankinjom”. Tako su i njene ljubavne veze bile uglavnom predmetom nagađanja. Nakon neuspjeha filma “Žena s dva lica” božanstvena se Greta Garbo 1941. godine zauvijek povukla s filma. 1953. godine nagrađena je specijalnim Oscarom za svoj doprinos filmskoj umjetnosti koji, međutim, nije osobno primila.
(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)