Na današnji dan: 30. svibanj

Službeno uvedena kuna kao nova valuta Republike Hrvatske
Na današnji dan 1994. godine službeno je uvedena kuna kao nova valuta Republike Hrvatske, čime je zamijenjen dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Podsjetimo, hrvatski dinar bio je u upotrebi od 1991. godine. Nije imao kovanice, a sve su novčanice na prednjoj strani imale lik Ruđera Boškovića. Duže se vrijeme vodila rasprava kako bi se trebala zvati nova hrvatska valuta. Glavni prijedlozi bili su kuna i kruna, pri čemu su se imenu kuna protivili antifašisti, zbog podsjećanja na novčanu jedinicu NDH. Ipak, Sabor je 29. srpnja 1993. odlučio da će se nova valuta zvati kuna i da će sadržavati 100 lipa. Iste godine održan je natječaj za dizajniranje novog novca. Pobijedio je dizajn kovanica akademskog kipara Kuzme Kovačića, pa se njegove kovanice i danas koriste u RH. Kovničke matrice izrađene su u njemačkoj državnoj kovnici u Stuttgartu, a kasnije u britanskom Royal Mintu. Naprotiv, novčanice kuna tiskane su u njemačkoj tiskari Giesecke & Devrient, koja je u to vrijeme izrađivala i njemačke marke. Zanimljivo je da su u istoj tiskari za vrijeme Drugog svjetskog rata tiskane i novčanice kuna Nezavisne Države Hrvatske.

Sastali se novoizabrani zastupnici na konstituirajućoj sjednici prvog višestranačkog Sabora
Na današnji dan 1990. godine, nakon održanih prvih višestranačkih parlamentarnih izbora, sastali su se novoizabrani zastupnici na konstituirajućoj sjednici prvog višestranačkog Sabora. Zanimljivo je da je taj sabor još uvijek imao naziv Sabor Socijalističke Republike Hrvatske i da je bio ustojen po starim načelima iz doba socijalizma. Tako je imao tri vijeća: Društveno-političko vijeće, Vijeće općina i Vijeće udruženog rada. Za predsjednika novog sabora izabran je Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Upravo je novi Sabor bio taj koji je izabrao dr. Franju Tuđmana za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske (kako se ta funkcija tada zvala). Pridjev “socijalistička” izbačen je iz imena Republike Hrvatske i iz imena Sabora tek u prosincu te godine. U Republici se Hrvatskoj sve do 2001. godine današnji dan (30. svibnja) obilježavao kao Dan državnosti i bio je državni praznik, upravo kao spomen na prvu konstituirajuću sjednicu sabora. Kad je Dan državnosti premješten na 25. lipnja, postao je današnji dan Dan Hrvatskoga sabora i danas se slavi kao takav.

Prvi puta oglasio se londonski Big Ben
Najpoznatiji svjetski sat nalazi se na londonskom Big Benu, zvoniku na sjevernoj strani Westminsterske tvrđave. Poznat i kao Clock Tower, ova građevina dobila je nadimak po nadimku zvona koje otkucava točno vrijeme, što se kasnije proširilo i obuhvatilo cijelu građevinu. Prvi puta zvono se oglasilo pred ravno 153 godine.

Spaljena Ivana Orleanska
Stogodišnji rat pred sam kraj počeo se okretati na francusku stranu, jer su njihove snage predvođene Ivanom Orleanskom u naletu osvojile nekoliko važnijih gradova. No, Englezi su spretni i u spletkarenju i uspješno su posijali razdor u francuske redove, što je rezultiralo hvatanjem Ivane Orleanske. Nakon nekoliko dana mučenja i ispitivanja, Ivana Orleanska živa je spaljena na današnji dan 1431. godine.

Rođen Ferdo Livadić
1799. godine rođen je Ferdo Livadić, hrvatski skladatelj. U Samoboru je Livadić završio osnovnu školu, a gimnaziju je pohađao u Zagrebu. Prvo glazbeno obrazovanje stekao je u samoborskoj školi, gdje mu je učitelj bio Josip Herović, osnivač samoborske puhačke glazbe. U Zagrebu je nastavio obrazovanje učeći pjevanje i violinu. Godine 1815. otac ga šalje u Graz na studij prava. U isto je vrijeme Livadić je studirao i glazbu kod skladatelja Anselma Hüttenbrennera, prijatelja Beethovena i Schuberta. Uskoro je Livadić postao poznat u Grazu kao violinist, pijanist i skladatelj, pa ga je Štajersko glazbeno društvo proglasilo počasnim članom. Ferdo Livadić je skladao glazbu više od 40 godina. Ostavio je brojčano velik opus od preko 250 skladbi; skladao je uglavnom komorna, klavirska i vokalna djela; stvarao je brzo, često za neku određenu prigodu.

Rođen Vladimir Nazor
1876. godine rođen je Vladimir Nazor, hrvatski književnik. Pučku školu je završio na otoku Braču a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu i Zagrebu. Diplomirao je 1902. godine. Predavao je u hrvatskoj gimnaziji u Zadru, a od 1903. do 1918. godine u Istri gdje je ujedno i proveo najviše svog života. Umirovljen je 1933. godine u Zagrebu kao upravitelj dječjeg doma. Prvo djelo mu je bilo Slavenske legende. Godine 1904. u Zadru je objavljeno njegovo djelo Knjiga o hrvatskim kraljevima, a u to vrijeme počinje pisati i Istarske priče. Koju godinu kasnije objavljuje Velog Jožu – djelo po kojemu će se prepoznati Nazorova proza, a koje je on sam smatrao neuspjelim. Godine 1916. objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena. U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemačke pjesnike.

(www.icv.hr)