Na današnji dan: 4 svibanj

Na Elbi započelo Napoleonovo zatočeništvo
Francuski car Napoleon 1814. godine stigao je u Portoferraio na otoku Elbi čime je započelo njegovo zatočeništvo. Nakon što su u ožujku 1814. savezničke trupe osvojile Pariz, Napoleon je vojsci predložio marš na prijestolnicu no naišao je na negodovanje koje je preraslo u pobunu časnika predvođenih Neyem koji je bivšem zapovjedniku poručio kako će vojska slušati svoje generale. Napoleon nije imao druge opcije nego abdicirati što je i napravio 6. travnja. Saveznici su ugovorom u Fontainebleauu Napoleona prognali na otok Elbu nad kojim je dobio suverenitet i pravo zadržavanja carske titule. U svom kratkom boravku na otoku s oko 12.000 stanovnika, Napoleon je organizirao otvaranje rudnika željeza, proveo agrarnu reformu, te čak osnovao malu vojsku i mornaricu.

Započela gradnja Panamskog kanala
Sjedinjene Američke Države 1904. godine započele su gradnju Panamskog kanala, koji je uz Sueski kanal jedna od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta. Konstrukcija kanala o kojem se prve ideje javljaju već u 16. stoljeću, bio je bio jedan od najvećih i najtežih inžinjerskih projekata ikad poduzetih. Prvi pokušaj izgradnje kanala započeo je 1880. pod francuskim vodstvom, no trud je nakon smrti oko 22.000 radnika propao. SAD, koje su od 1904. do 1999. upravljale čitavim područjem kanala, od francuskih graditelja otkupile su opremu i započele izgradnju te nakon 10 godina, tijekom kojih je što od bolesti što od nezgoda smrtno stradalo 5.609 radnika, dovršili kanal čak dvije godine ranije od predviđenog roka. Kanal se sastoji od sedamnaest umjetnih jezera, nekoliko poboljšanih umjetnih kanala i tri kompleta ustava. Dug je 81,6 km. Na najužem mjestu širok je 91,5 m, a na najširem 350 m dok mu dubina iznosi 13,7 m. Putovanje od primjerice New Yorka do San Francisca kroz Panamski kanal kraće je za 13.000 kilometara što ga čini nezamjenjivom rutom i jednom od najvažnijih strateških morskih ruta.

Nacionalna garda u Ohiou tijekom prosvjeda ubila četvero studenata
Na sveučilištu Kent State u američkoj saveznoj državi Ohio 1970. godine došlo je do tragičnog stradavanja studenata na koje je tijekom proturatnih prosvjeda pucala Nacionalna garda ubivši četvero i ranivši devetoro prisutnih. Studenti su u sklopu proturatne kampanje na prostoru sveučilišnog kampusa prosvjedovali protiv odluke predsjednika Richarda Nixona kojom je američkoj vojsci dopuštena invazija Kambodže iz Vijetnama. Na prosvjedu se okupilo oko 2.000 aktivista i studenata koje su policija i pripadnici Nacionalne garde odmah po početku prvog govora pokušali rastjerati suzavcem no pokušaj je bio neuspješan te je dio okupljenih počeo gađati vojnike kamenjem i kanisterima sa suzavcem. Nakon neuspjelih pokušaja vojnici su, s bajonetama na oružju, krenuli prema studentima i raspršili ih, te se počeli povlačiti na početnu poziciju, no točno u 12:22h zaustavili su se na brdu, okrenuli prema dijelu studenata i iz nerazjašnjenih razloga na njih otvorili vatru. Prema službenim podacima pucnjava je trajala samo 13 sekundi tijekom kojih je 29 od 77 prisutnih vojnika ispalilo 67 metaka, dio u zemlju, dio u zrak, ali dio i direktno prema prosvjednicima. Tijekom sudskog procesa dio vojnika je tvrdio kako je na njih pucano snajperom, a dio kako su pucali u samoobrani što je osporeno zbog udaljenosti ranjenih i ubijenih koja je u prosjeku iznosila oko 100 metara. Dvoje ubijenih uopće nisu bili prosvjednici nego prolaznici. Ubrzo nakon pucnjave više od 4 milijuna studenata započelo je štrajk, a više od 900 sveučilišta diljem SAD-a zatvoreno je u znak prosvjeda, dok su diljem zamlje eskalirali neredi, među kojima najveći od 100.000 ljudi u Washingtonu, zbog kojih je i sam predsjednik Nixon na dva dana sklonjem u zaštićeni i Camp David, a zgrade državne uprave čuvali su naoružani vojnici.

Margaret Thatcher postala prvom premijerkom Velike Britanije
Margaret Thatcher 1979. godine postala je prva premijerka Velike Britanije. Zbog svoje ‘tvrde retorike’ poznata i kao Iron Lady (Čelična dama), Thatcher po zanimanju odvjetnica i kemičarka, Margaret Thatcher 1974. postala je prva predsjednica konzervativne stranke, a potom i prva predsjednica vlade Ujedinjenog Kraljevstva, položaj koji je držala do 28. studenoga 1990., što je najduži mandat jednog predsjednika vlade Ujedinjenog kraljevstva od 1827. Ostat će zabilježena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća, s podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju i žestoko kritiziraju. Ono što joj, međutim nitko ne može osporiti jest činjenica da je pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi političar svoje generacije zbog čega je u bliskim odnosima s njom bio i američki predsjednik Ronald Reagan, koji ju je izuzetno cijenio i smatrao svojim najbližim savjetnikom.

Rođena Audrey Hepburn
1929. godine rođena je Audrey Hepburn, američka filmska i kazališna glumica. Rođena je kao Audrey Kathleen Ruston u Bruxellesu i bila je jedino dijete Josepha Victora Anthonya Rustona, irskog bankara, i barunice Elle van Heemstra, pripadnice nizozemske aristokracije čiji su preci bili francuski i engleski kraljevi, a otac bivši guverner Francuske Gvajane. Audrey je plesala balet od djetinjstva i dobila je pohvale za svoj talent kojeg je i pokazala u filmu, ali njezini su je učitelji proglasili previsokom za profesionalno bavljenje baletom. Odabrana je za igranje naslovne uloge u Broadwayskoj glazbenoj komediji „Gigi“ koja je premijerno prikazana 24. studenog 1951. Godine. Za svoju je debitantsku ulogu dobila nagradu “Theatre World Award”. Zatim joj je ponuđena uloga u filmu „Praznik u Rimu“ s Gregoryem Peckom. Za svoju je glumu 1953. godine osvojila Oscara za najbolju glumicu. Godinama kasnije, kad ju je Barbara Walters pitala koji je njezin najdraži film, Hepburn je bez oklijevnja odgovorila – „Praznik u Rimu“, zato što ju je taj film učinio zvijezdom. Godine 2003. Poštanski ured SAD-a izdao je poštansku marku u njezinu čast. Za marku je iskorištena jedna od promotivnih fotografija za njezin film Sabrina. Hepburn je jedna od rijetkih osoba koja nije Amerikanka, a koja je time bila počašćena.
Rođen Thomas Henry Huxley
Britanski znanstvenik Thomas Henry Huxley, nazivan i ‘Darwinovim bulldogom’, jedan od prvih i najistaknutijih naturalista koji je odlučno branio Darwinovo Podrijetlo vrsta i evolucijsku teoriju koristeći znanstvene, prvenstveno paleontološke dokaze, rođen je u Ealingu u Middlesexu 1825. godine.

Rođen Antun Augustinčić
Hrvatski kipar Antun Augustinčić, autor svjetski poznatih djela kao što su Brončani lik rudara u Ženevi pred zgradom Međunarodnog ureda rada, Spomenik mira – poklon Ujedinjenim narodima u New Yorku, Spomenik seljačkoj buni u Stubici i brojnih drugih, rođen je 1900. godine u Klanjecu.

Rođen Edo Murtić
Hrvatski slikar, grafički dizajner i kazališni scenograf Edo Murtić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Hrvatskog helšinskog odbora (HHO) s više od 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima, čija su djela prisutna u većini izvrsnih privatnih i javnih kolekcija diljem svijeta, rođen je u Velikoj Pisanici 1921. godine.

Rođen Amos Oz
Izraelski književnik i novinar Amos Oz, pravog imena Amos Klausner, poznati je aktivist pokreta za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba, dobitnik Izraelske nagrade za književnost te Goetheove nagrade grada Frankfurta, autor 18 knjiga na hebrejskom i oko 450 članaka i eseja koji su prevedeni na oko trideset svjetskih jezika, rođen je u Jeruzalemu 1939. godine.

Rođena Ana Gasteyer
Američka glumica i komičarka Ana Gasteyer, najpoznatija po nastupima u kultnom Saturday Night Liveu između 1996. i 2002., te po ulogama u Party of Five, Hope & Gloria i NYPD Blue, kao i pojedinim broadwayskim mjuziklima poput Passiona, rođena je 1967. godine u Washingtonu.

Preminuo Josip Broz Tito
1980. godine preminuo je Josip Broz Tito, jugoslavenski političar. Nakon što je 1937. preuzeo stvarno vođenje Komunističke partije Jugoslavije, Tito je pokrenuo pripreme za buduće akcije u kojima je polazna i operativna snaga primarno bilo radništvo i seljaštvo, a zatim i drugi socijalni slojevi. Jedno od osnovnih pitanja koje se nametnulo, a ostalo je jednako važno i poslije, bilo je nacionalno. Tito je njegovo rješenje zacrtao u sklopu Jugoslavije kao demokratske federativne republike, nasuprot karađorđevićevskoj velikosrpskoj hegemonističkoj državnoj tvorevini. Na toj osnovi stvorena je poznata Titova formula, osnova partizanske borbe, koja je postala glavni katalizator i motiv jugoslavenskog narodnog i nacionalnog, socijalnog i kulturnog zajedništva, poslije dorađena načelima AVNOJ-a i načelima federalnih antifašistickih vijeća kao legitimnih instituta vlasti ustanovljenih za vrijeme NOR-a.

Dan Zvjezdanih staza

4 svibanj se računa kao blagdan za najveće fanove ove planetarno popularne franšize serije, filmova i knjiga. Datum je odabran zbog poznate iozreke iz filma: “May the Force be with you”— “May the Fourth be with you”.

Kratke crtice kroz povijest:

1932 – Uhićen i zatvoren slavni Al Capone na 11 godina u zatvoru u Atlanti zbog izbjegavanja poreza

1953. – Američki romanopisac Ernest Hemingway (1899.- 1961.) dobio je Pulitzerovu nagradu za svoj roman “Starac i more” (“The Old Man and the Sea”).

1951 – rođen Jackie Jackson, Američki pjevač, plesač i autor , poznati član benda “The Jackson 5”

1959. – Dodijeljena je prvi put godišnja nagrada Grammy (Grammy Award) za poseban doprinos u svijetu muzike i diskografije. Nagradu dodjeljuje američka Akademija za diskografsku umjetnost i znanost.

1972 – The Don’t Make A Wave Committee, organizacija za očuvanje okoliša stvorena u  Kanada 1971 godine, službeno promjenila ime u  “Greenpeace Foundation”.

1990. – Izbore u Hrvatskoj dobila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.

2001. – Sjedinjene Američke Države su, glasanjem, izbačene iz Komisije za ljudska prava pri UN-u, što je prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.

 

(www.icv.hr, BBC, Wikipedia, historyorb.com, infoplease.com, history.co.uk, brainyhistory.com, on-this-day.com)