U Hrvatskoj obavljena prva operacija uz etersku narkozu
Na današnji dan 1847. godine u Zadru obavljena je prva operacija uz etersku narkozu u nas i time u Hrvatskoj započinje povijest anesteziologije. William Thomas Green Morton u Massachusetts General Hospital u Bostonu prvi je javno demonstrirao uporabu etera za narkozu dana 16. listopada 1846. godine. Samo pet mjeseci nakon tog svjetskog događaja, a dva do tri mjeseca nakon Londona, Pariza i Beča, u Zadru su kirurzi Cezar Pellegrini-Danieli, Jerolim Definis i Toma Fumegallo, uz pomoć Ivana Bettinija, 13. ožujka 1847. obavili prvu operaciju u eterskoj narkozi jedne osamdesetogodišnjakinje. Dva mjeseca kasnije na red je došao Dubrovnik, tri mjeseca kasnije Split, pet mjeseci kasnije i Sisak. Nisu pronađeni podaci o prvoj narkozi u Zagrebu.
Ubijen ruski car Aleksandar II. Romanov
Na današnji dan 1881. godine u atentatu je ubijen ruski car Aleksandar II. Romanov. Taj car, otprilike vršnjak britanske kraljice Viktorije, koju je jedno vrijeme namjeravao i oženiti i tako ujediniti prijestolja Rusije i Britanije, vozio se na današnji dan kočijom na jednu vojnu smotru. Ništa se nije prepuštalo slučaju, pa je kočija bila oklopljena (dar francuskog cara Napoleona III.), a sa carem je u njoj sjedilo 6 kozaka. Iza nje vozili su se još i šef carske garde i šef policije. Uz rubove ceste kojom su prolazili bili su pločnici za publiku. Iznenada je jedan mladić bacio pred kočiju paket eksploziva. Paket je eksplodirao pod konjskim nogama, no nije teško oštetio oklopljenu kočiju. Ipak, car i kozaci izašli su iz nje da istraže incident. Uhitili su mladića, no tada je neočekivano jedan drugi mladić bacio nešto caru pod noge. To je također bio eksploziv i njegova detonacija bacila je cara na tlo. Kad se razišao dim čulo se carevo zapomaganje. Imali su što vidjeti – car je ostao bez obje noge, a iz batrljaka mu je tekla krv. Još je bio živ, pa su ga stavili na kočiju i prevezli u palaču. Bez nogu, s rastrganom utrobom i unakaženim licem primio je pričest i bolesničko pomazanje. Umro je u roku od 15 minuta. Kasnije se saznalo da je na mjestu atentata skriven čekao čak i treći atentator s eksplozivom, za slučaj da obojica prije njega ne uspiju. Atentatori su pripadali ljevičarskoj skupini koja je bila za socijalnu revoluciju. Zanimljivo je da je jedan od vođa ćelija bio Aleksandar Uljanov – Lenjinov brat.
Thomas Hamilton smaknuo šesnaestoro djece i njihovu učiteljicu u osnovnoj školi
Na današnji dan 1996. godine Thomas Hamilton ušetao je u jednu osnovnu školu u gradu Dunblaneu u Škotskoj i počeo pucati po djeci u razredu. Sa sobom je imao nevjerojatni arsenal od dva pištolja (9 milimetarski Browning HP-ov), dva revolvera (Smith & Wesson .357 Magnuma) i čak 743 metka. Pucao je po djeci od 5 i 6 godina koja su bila na nastavi u razredu, te po njihovoj učiteljici. Ubio je 15-oro djece i učiteljicu, a zatim izašao van iz razreda i nastavio pucati po drugoj djeci. Ubio je još jednu djevojčicu te ukupno ranio 15-tero ljudi. Na kraju je došao u školsku sportsku dvoranu gdje je pucao sebi u usta. Ukupno je ispalio 109 metaka. Motivi ubojstava nisu jasni. Zna se da je jedno vrijeme bio vođa izviđača i da je bio veliki ljubitelj oružja. Sve navedeno oružje legalno je posjedovao! Nakon ovog masakra uvedena je u Škotskoj mnogo stroža regulativa oko posjedovanja oružja.
Microsoft prvi puta ponudio dionice na tržištu
Softverski gigant Microsoft 1986. godine prvi je put ponudio dionice na javnom tržištu. Najviša cijena tog dana je bila 29,25 dolara što je osnivače Microsofta Billa Gatesa i Paula Allena pretvorilo u instant-milijunaše, a njihovu tvrtku podiglo do vrijednosti od 520 milijuna dolara.
Preminuo Ivo Andrić
1975. godine preminuo je Ivo Andrić, hrvatski književnik. Nakon završene osnovne škole Andrić upisuje sarajevsku Veliku gimnaziju, najstariju bosanskohercegovačku srednju školu. Dobivši stipendiju hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva „Napredak“, Andrić 1912. godine započinje studije na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu. Kasnije studira u Beču i Krakovu. Andrić se kao sarajevski gimnazijalac kretao u društvu omladinaca iz buntovničke udružbe Mlade Bosne, a kao zagrebački student upoznao je Matoša, i premda se nije svrstao u krug matoševaca, Matoševu smrt komemorirao je predavanjem u Klubu hrvatskih studenata “Zvonimir” u Beču. Interniran za vrijeme rata kao jugoslavenski nacionalist, poslije ujedinjenja ušao je u diplomatsku službu, u kojoj brzo napreduje do pomoćnika ministra vanjskih poslova i najzad izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra u Berlinu. Drugi svjetski rat proveo je povučeno u Beogradu, a poslije 1945. godine bio je prvi predsjednik Saveza književnika Jugoslavije. Godine 1961. dobio je Nobelovu nagradu za književnost za cjelokupno životno djelo. (www.icv.hr, mh; Fotografija: Wikipedia, 12.3.2015.)
(www.icv.hr)