Tradicionalni hrvatski objed gotovo je nezamisliv bez mesa, što dokazuje i podatak Hrvatske agencije za hranu iz 2018. godine o prosječnoj potrošnji gotovo 70 kilograma mesa po stanovniku. Velik dio hrvatske prehrane bogate mesom čini svinjetina, što je izvrsna prilika za domaće proizvođače.
Jedan od najvećih uzgajivača svinja u Hrvatskoj, Mirko Kolić iz Budrovaca pokraj Đakova tim se poslom bavi više od dvadeset godina. Osim toga, na oko 108 hektara zemlje sije kukuruz, pšenicu i ječam koje koristi za prehranu svinja. Njegov je otac, kaže, oduvijek govorio da je meso kvalitetno ako se životinje dobro hrane pa istu filozofiju primjenjuje i u svojem današnjem poslovanju. Ne koristi kemikalije ni genetski modificirane sirovine, tako da je cijeli proces potpuno prirodan, zbog čega su kvalitetu njegova mesa prepoznali i trgovački lanci s velikom distribucijskom mrežom. Prije dvije godine tako je započeo suradnju s jednim od vodećih trgovačkih lanaca, preko čijih polica meso obitelji Kolić dolazi do kupaca.
– Uspjeh je biti toliko dugo u ovom poslu. Imamo obrt i tvrtku, ukupno devet zaposlenika – pojašnjava te dodaje da se radi o obiteljskom poslu u kojem sudjeluju i supruga te trojica sinova. Ljubav prema lijepoj slavonskoj zemlji, navodi ponosno, uspio je prenijeti i na sinove, novu generaciju obitelji Kolić.
Uspješno poslovanje poput onog obitelji Kolić, osim što obogaćuje naše trpeze, uvelike doprinosi i razvoju ruralnih krajeva jer uspješne farme generiraju i nova radna mjesta. Zahvaljujući tome, ova obitelj, ali i njezini suradnici imaju razlog za ostanak u Hrvatskoj.
-S poslom se treba uhvatiti u koštac, ništa ne ide preko noći. No, možeš raditi maksimalno, ali postoji niz faktora koji utječu na konačni uspjeh i ishod. U nekim ste situacijama nemoćni, no za dio problema zaista postoji rješenje – komentira Mirko Kolić.
Uzgajivačima mesa jedan od najvećih rizika predstavlja opasnost od uginuća životinja, što je potvrdio i sam Kolić.
– Zahvaljujući osiguranju, imamo sigurnost i ipak mirnije spavamo. Danas imamo osiguran i ratarski i stočarski dio. Šteta koja se dogodi u tim okolnostima, odnosno njezin učinak, tako ostaje u normalnim okvirima. Sada je još lakše uz povrat premije iz fondova EU. Svima sam preporučio da se osiguraju, isplati se u svakom slučaju – poručuje.
Rezultate toliko uloženog truda, godina koje su prošle i predanosti u održavanju obiteljske tradicije bilo bi nezahvalno prepustiti slučaju. Stoga, razmišljate li i vi o tome kako svoje poslovanje očuvati od rizika, zaštititi ga od nenadanih situacija s negativnim posljedicama te želite li imati partnera na kojega uvijek možete računati, obratite se osiguravateljskoj kući s najviše iskustva.
Croatia osiguranje ima rješenje. Osiguranje usjeva i nasada pokriva rizike na usjevima kao što su pšenica, kukuruz, ječam i drugi te na nasadima poput maslinika, vinograda i voćnjaka, a zaštititi se mogu i domaće životinje, i to od uginuća, eutanazije i drugih gubitaka. Za poljoprivrednike je značajna pogodnost što se u sklopu police može iskoristiti financijska potpora do 70 posto plaćene premije osiguranja koju omogućava Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i proračun RH, do maksimalnog iznosa od 75.000 eura.
Sa stoljetnom prisutnošću na tržištu, Croatia osiguranje najbolje poznaje potrebe svojih osiguranika te u skladu s time za njih kreira najbolja rješenja. Više informacija o polici osiguranja usjeva i nasada, kao i načinima njezina ugovaranja, možete pronaći na linku. (promo)