OBILNA KIŠA I POLJOPRIVREDA Evo kakvo je stanje na polju i koliko su oborine utjecale na voće, povrće i žitarice

Foto: V. Grgurić

Prije samo mjesec dana poljoprivrednici su s molbom gledali u nebo, iščekujući kišu i strahujući od još jedne sušne godine. No ovih dana stigla im je druga briga – obilna kiša, zbog koje su mnoge površine pod vodom. Ratari još desetak dana neće moći na oranice i njive, a dodatan razlog za zabrinutost su im i niske temperature. Biljke ne rastu, pa će se već s prvim danom bez oborina i s toplijim vremenom pred poljoprivredne proizvođače staviti ogroman posao spašavanja kultura.

RIZIČNIJE PROLJETNE KULTURE
Ozime kulture ne bi trebale pretrpjeti štetu, smatra Ivan Gojević, predsjednik Strukovne grupe agrara HGK-Županijske komore Virovitica i sam vlasnik OPG-a. Dapače, kiša je pomogla da sva prihrana koja se zadržavala na površini konačno uđe u tlo i pomogne biljci. A što će biti s proljetnim kulturama, znat će se za par dana.

Foto: M. Rođak

– Stanje nije alarmantno, no sigurno je da su proljetne kulture u puno većoj opasnosti od ozimih, osobito kukuruz, soja i suncokret, dok na uljanu repicu ovo vrijeme nije imalo lošeg utjecaja. Zbog niskih temperatura biljke gotovo da ne rastu, prilično su male, a izostala je i zaštita od korova – kaže I. Gojević.

Iako je dio površina pod vodom, zabrinjavajuća su samo ona područja na kojima se voda i inače zadržava, u tzv. depresijama, kaže Gojević koji ističe kako će se najvjerojatnije na tim dijelovima voda zadržati i duže u odnosu na druge parcele. – Na tim dijelovima sigurno neće biti biljaka i određeni dio prinosa bit će smanjen. No, za točnu procjenu situacije ipak je potrebno pričekati nekoliko dana, da se voda potpuno povuče. Zbog izostanka zimske vlage razina podzemnih voda bila je jako niska pa smo uvjereni kako će vrlo brzo doći do procjeđivanja, da će se voda povući, odnosno da kiša neće prouzročiti veću štetu i da će se sve proljetne kulture uspjeti brzo oporaviti – ističe I. Gojević.

Poljoprivrednici ne mogu utjecati na kišu, no višak oborina s oranica i njiva mogu pokušati ukloniti prokopavanjem kanala, ako imaju tu mogućnost. Zatim slijedi borba s vremenom, za zaštitu biljaka od bolesti. – Nakon ovog vremena uglavnom dolazi do zatopljenja i razvoja bolesti, pa je nužno biljku ispravno zaštititi i tu će poljoprivrednici i voćari morati brzo djelovati – smatra naš sugovornik.

Foto: D. Košorog

U utrku s vremenom će i proizvođači duhana, kaže. Zbog kiše, rasad je u rasadnicima, stalno napreduje, a na njive se ne može. – To može stvoriti problem, ali vjerujem da će se proizvođači snaći, morat će iskoristiti svaki slobodan tren, kad kiše prestanu – kaže naš sugovornik.

UPITAN BAGREM
Oni koji su sigurni da su im kiše stvorile ozbiljan problem u proizvodnji ove godine su – pčelari. Bagrem je ove godine na našem području krenuo ranije s cvatnjom, kaže Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i predsjednik Udruge pčelara Virovitičko-podravske županije. Prošlog petka bio je prvi dan u kojem su pčele mogle krenuti iz košnica, no zaustavila ih je kiša. Niske temperature utjecale su pak na sam bagrem.

– Da bi bagrem medio, temperatura tijekom dana treba biti između 25 i 30 Celzijevih stupnjeva, noću barem do 18 stupnjeva, a vrijeme tiho i bez vjetra. Naravno da je sada vrijeme drugačije, što će se zasigurno odraziti na prinos meda od bagrema – kaže Ž. Vrbos koji ističe kako pčelari priliku za spas ovogodišnje proizvodnje meda od bagrema vide u zapadnim dijelovima Hrvatske, gdje će bagrem tek početi s cvatnjom. Nakon bagrema, slijedi paša amorfe, a koja je, prema dosadašnjem stanju u Lonjskom polju, također upitna, kaže Vrbos.

Arhiva

– Čuli smo da je u Lonjskom polju bilo mraza, a budući da je amorfa naša sljedeća paša, bojimo se da bi i na njoj moglo biti štete jer je neotporna na mraz. No, još je rano o tome govoriti, vrijeme će pokazati što će biti s amorfom – ističe Vrbos. Smanjen prinos meda od bagrema ne smije biti alibi uvoznicima da naše tržište preplave uvoznim medom, upozorava prvi čovjek hrvatskog pčelarstva. – Na ovom području, Slavoniji i kontinentu imamo dovoljne zalihe prošlogodišnjeg bagremovog meda koji, nažalost, nije pronašao kupce, tako da ćemo ove godine imati dovoljno meda – naglašava Ž. Vrbos.

VLAGA ĆE „POBRATI“ JAGODE

Voće i povrće pod plastenicima na sigurnom su, no uzgoj jagoda na otvorenom ove godine muka je za OPG Vesne Perković iz Orahovice.

Foto: V. Grgurić

– Za neke kulture ovo je jedna od najgorih godina. Uzgajamo višnje, trešnje, jabuke, jagode, šljive i drugo voće. Ovaj kišni period najgori je za jagode, imamo više od 20 tisuća strukova i sve to uzgajamo vani. Voda neprestano kvasi, padne na najlon i spušta se na jagodu koja tada trune – objašnjava Vesna, pokazujući načete zrele plodove. Šteta, jer je ove godine urod jako dobar, kaže nam, pa se cijela obitelj nada spasiti što je više moguće uroda na otvorenom. Kao voćari i povrtlari, upoznati su s hirovima prirode, pa su, kaže, ove godine posadili nove nasade jagoda, no njih će u budućnosti pokriti plastenicima. Za drugo voće zasad se ne brinu toliko, ističu, nije u zriobi, a cvijetu i listu kiša ne smeta.

Foto: V. Grgurić

DARKO KRZNARIĆ, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE UDRUGE VOĆARA
I VINOGRADARA
Štete ne bi trebalo biti, no voćari moraju ozbiljno krenuti u zaštitu

Voćke ovih dana proživljavaju šok, ali ne nužno zbog količine oborina, nego zbog niskih temperatura, kaže Davor Krznarić, predsjednik županijske Udruge voćara i vinogradara.
– Temperature su na granici smrzavanja, stoga je biljka u šoku i hormoni rasta kod svih biljaka padaju. U dvama navratima bilo je mraza, dovoljno jakih da se nanesu određene štete u pogledu količine i kvalitete ovogodišnjeg uroda. Općenito, štete u voćarstvu ne bi trebalo biti, osim na onim područjima gdje leži voda – smatra ovaj iskusni voćar koji kaže kako su svi proizvođači svjesni da će za par dana morati krenuti u ozbiljnu zaštitu voćki. Jer, čim kiše prestanu i dođe toplo vrijeme, kreću bolesti.

Arhiva, Foto: Ž. Đaković Leš

-Prije par dana bio je samo jedan dan slobodan za zaštitu i tko je nije napravio, imat će problema. Već sad imamo dvostruko više zaštite u odnosu na normalnu godinu – procjenjuje Davor Krznarić koji kaže kako će u tom segmentu poljoprivrednici ove godine morati izdvojiti znatno više novca.

NJIVE, ORANICE I LIVADE POD VODOM
Već i za manje kiše, u selima pod Papukom „plivaju“

Zbog velike količine kiše koja je pala na području Virovitičko-podravske županije, došlo je do izlijevanja vode iz korita kanala na njivama i livadama. Velika količina oborinskih voda, koje se slijevaju s Papuka, u utorak je poplavila njive i pašnjake na potezu Četekovac-Balinci-Ćeralije. Pod vodom su oranice i njive na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Četekovcu i Ćeralijama. Mještani strahuju i od mogućih odrona i klizišta. Inače, na tom dijelu potpapučkih naselja skoro svake godine dolazi do poplava, već i kod manje količine oborina, pa mještani i vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava traže pomoć od mjerodavnih kako bi se nešto napravilo i ubuduće spriječilo plavljenje njiva.

Foto: D. Košorog

NAJGORE U ISTOČNOM DIJELU ŽUPANIJE
U budućnosti je nužno očistiti korito rijeke Voćinke
Najviše oborina ovih dana palo je na istočnom dijelu naše županije, a najviše vode zadržalo se na području općine Mikleuš, u blizini naselja Balinci, Četekovac i dijelu Čojluga. Izlila se i rijeka Voćinka u najplićem dijelu njezinog korita, što je prouzročilo štete. Problem čini poplavljeno i drvećem obraslo korito te nizak vodotok rijeke.

-Sam teren je trenutno neprohodan pa bi u budućnosti svakako trebalo očistiti korito. Ako bude elemenata za proglašenje elementarne nepogode, morat ćemo je proglasiti, ovisno o onome što će mještani prijaviti kao štetu – istaknuo je načelnik općine Mikleuš Milan Dundović te dodao kako je najviše od svega upitna površina koja će duže ostati pod vodom. Mještanima su ovih dana na raspolaganju i vatrogasci dobrovoljci, koji su budno pratili situaciju iz minute u minutu.

– Kao intervencijska ekipa DVD-a Četekovci stojimo na raspolaganju našim mještanima, na terenu smo. Voda je došla na 1000 metara od naselja i 300 metara od gospodarskih objekata te ne prijeti kućama – objasnio je Dario Košorog, zapovjednik i predsjednik DVD-a Četekovci. (www.icv.hr, mlo, vg, adf, žđl