Od 1. siječnja novi zakon o kaznenom postupku: Ukinuti maksimalni rokovi o trajanju istražnog zatvora

Pexels

Od 1. siječnja i oni koji su već nepravomoćno osuđeni na kazne od pet godina zatvora i više u istražnom zatvoru mogli bi čekati odluku o žalbi teoretski i 5, 10, 20, 40 pa i 50 godina, piše Večernji.hr.

Naime, po novome za njih ne vrijede maksimalni rokovi o trajanju istražnog zatvora do najviše tri godine, te u iznimnim slučajevima i više, ali u najgorem slučaju uz sva moguća produljenja dosad nitko ne bi mogao biti u istražnom zatvoru ni šest godina. Riječ je o “lex Daruvarcu”, koji je temeljem obećanja ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića donesen u povodu poznatog slučaja, kad je unatoč osudi na pet godina zatvora za teško nasilje u Zadru nepravomoćno osuđen i morao biti pušten na slobodu zbog isteka maksimalnog roka trajanja istražnog zatvora, šest plus jedan mjesec.

Ali, od Nove godine nepravomoćno osuđeni na pet i više godina zatvora mogu ostati u istražnom zatvoru “najdulje do isteka trajanja izrečene kazne”. Znači, do pet godina ako su osuđeni na pet godina zatvora, ali teoretski i do 40, pa i 50 godina mogli bi čekati odluku o žalbi u istražnom zatvoru.

Iako na koncu kazna može biti drastično ublažena ili optuženik može biti oslobođen pa bi porezni obveznici morali platiti višak dana provedenih u istražnom zatvoru. Očito je cilj bio da se pooštri procesni tretman nepravomoćno osuđenih za najteža kaznena djela, ali je li to učinjeno na prihvatljiv način s gledišta poštivanja ustavnih i konvencijskih prava optuženika?

Nedopustivo je da istražni zatvor traje tako dugo, a da unatoč tomu godinama nema mogućnosti preispitivanja njegove opravdanosti s protekom vremena. U zaključcima nedavno održanog savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu na čelu s prof. dr. sc. Zlatom Đurđević navodi se da sporno zakonsko rješenje neograničenog istražnog zatvora “krši pretpostavku nedužnosti, načelo razmjernosti i obvezu vođenja žurnog kaznenog postupka iz članka 5. stavka 3.

Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prije svega, krši presumpciju nedužnosti. “Europski sud za ljudska prava stalno ističe da istražni zatvor ne može biti kazna za kazneno djelo i da se njegovim produljenjem ne može anticipirati kazna”, a sporno rješenje “izričito izjednačuje istražni zatvor i kaznu”. Povrijeđeno je i načelo razmjernosti jer je ESLJP dosad prihvatio maksimalno trajanje istražnog zatvora od pet i pol godina, kao i žurnost i učinkovitost postupka.

Očito će ubrzo biti pokrenut postupak ocjene ustavnosti spornih odredbi. Inače, u zaključcima savjetovanja prigovara se i da novi ZKP krši pravo na besplatnog branitelja siromašnim okrivljenicima kojima prijeti do pet godina zatvora, osporava se propisivanje kaznenog djela nepridržavanja samostalne mjere opreza te nova ovlast policije da određuje tjelesne preglede, psihijatrijska i druga vještačenja prema okrivljeniku, žrtvi i trećim osobama. (vecernji.hr)