Stigle su nam visoke temperature koje sa sobom mogu nositi određene zdravstvene tegobe. Pod povećanim rizikom od posljedica izlaganja ljetnim vrućinama su dojenčad i mala djeca, stariji od 65 godina, kronični bolesnici, ali i mladi i zdravi pojedinci koji su svakodnevno izravno izloženi sunčevim zrakama, osobito fizički radnici koji rade na otvorenom, najčešće u građevinarstvu i poljoprivredi. Toplinski udar i sunčanica nisu bezazlena stanja koja velike vrućine mogu uzrokovati, stoga je važno znati prepoznati njihove simptome.
Simptomi sunčanice se javljaju nakon intenzivnog izlaganja glave i zatiljka sunčevim zrakama. Simptomi se javljaju u obliku glavobolje ili vrtoglavice, povišene tjelesne temperature, povraćanja i nesvjestice.
Toplinska iscrpljenost je blaži oblik toplinskog udara, a manifestira se pojačanim znojenjem, grčevima mišića, glavoboljom, padom krvnog tlaka, malaksalošću i potencijalnim gubitkom svijesti. Osobe kod kojih se manifestiraju ovi simptomi treba smjestiti u hlad ili rashlađenu zamračenu prostoriju i rashladiti ih hladnim oblozima na glavu i zatiljak. Trebaju u organizam unijeti rashlađenu tekućinu, blagi biljni čaj ili vodu.
Toplinski udar je najopasniji i može imati kobne posljedice. Javlja se naglo, iznenadnim padom krvnog tlaka i gubitkom svijesti. Prepoznaje se po temperaturi, izraženom osjećaju žeđi te crvenoj i suhoj koži. Puls osobe je slab i ubrzan. Izuzetno je važno da se osobi koja počne osjećati takve tegobe hitno pruži liječnička pomoć. Toplinski udar nastaje uslijed velike vlažnosti zraka i dugotrajne izloženosti vrućinama, posebice kod teškog tjelesnog napora i kod starijih i teško pokretnih osoba, a pridonosi mu i nedovoljan unos tekućine.
Kako bi spriječili ove termoregulacijske poremećaje potrebno je, ako je to moguće, izbjegavati izlazak na sunce u najtoplijem dijelu dana (od 10 do 16 sati). Radnicima koji nemaju privilegiju boravka u hladu savjetuje se nošenje zaštite za glavu i mokrih ručnika oko vrata.
(www.icv.hr, ml)