Kreće rezanje dozvoljenih minusa, evo što kažu u bankama

Moratorij je na početku pandemije stavljen i na obračun minusa po tekućim računima građana, takozvanim prešutnim prekoračenjima, koje banke »prešutno« – a to znači bez da klijenta pitaju – odobravaju u visini do tri prosječne plaće.

Kada klijent jednom počne koristiti minus, najčešće ga koristi trajno, iako takva vrsta kredita – a minus je kredit – nije predviđena za trajno korištenje zbog visokih kamata. Banke i inače ažuriraju minuse, jednom ili dva puta godišnje, pa ako je nekome plaća pala, kroz neko vrijeme smanji se i minus, piše Tportal.hr.

I sada, u korona-krizi, klijentima kojima su prihodi obustavljeni ili smanjeni, po isteku moratorija banke će izračunavati novo dopušteno prekoračenje. Ako iznos prekoračenja koji se koristi premašuje novi dozvoljeni limit, banke će od klijenata tražiti da vrate razliku. To znači da će građani koji su u minusu, odnosno koji koriste prešutno prekoračenje, a limit im bude smanjen, morati u vrlo kratkom roku nadomjestiti razliku (ako postoji), koja može iznositi i više tisuća kuna.

Npr. nekome je plaća bila 7.000 kuna, prešutno prekoračenje 21.000, te ga je klijent i koristio, no u korona-krizi plaća se smanjila na 5.000 kuna, pa će novi dozvoljeni minus biti 15.000, što znači da će 6.000 kuna trebati automatski namiriti. Dio banaka već je krenuo u ova ažuriranja, te klijentu koji se nađe u ovakvoj situaciji, a nema sredstava da razliku sam namiri, odobrava – novi kredit.

Minusi po tekućim su inače najskuplji krediti, kamate im idu i do devet posto. To je jako puno u ovoj eri niskih kamata, gdje su bankama izvori vrlo povoljni: na štednju gotovo da i ne plaćaju kamate, a i inozemni izvori financiranja vežu se uz nikad niži euribor. Dakle, refinanciranje ovog kredita novim bilo bi sada čak i isplativo kada bi banke za tu svrhu nudile kredite s nižim kamatama, u biti tržišne kamate, jer su tržišne kamate sada jako niske.

No, kako saznaje Novi list, novi kredit namijenjen zatvaranju minusa neke će banke ponuditi – uz istu ili tek malo manju kamatnu stopu.

Tako u Zagrebačkoj banci kažu da će »u slučaju smanjenja iznosa ili ukidanja prešutnog prekoračenja klijenta o tome obavijestiti minimalno 30 dana ranije te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 mjesečnih anuiteta, uz primjenu kamatne stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog prekoračenja.«

Ne navode u odgovoru kolika je to kamata, no na web stranici banke piše da kamata na prešutno prekoračenje iznosi 8,83 posto. U Zabi nadalje ističu da su svim klijentima kojima je radi utjecaja pandemije odobren moratorij po postojećim kreditima u banci omogućili produženje prešutnog prekoračenja u istom iznosu na rok od šest mjeseci, neovisno o smanjenju ili izostanku redovnog primanja/plaće. Klijentima koji nisu u mogućnosti otplaćivati obveze po postojećim kreditima ili mjesečne anuitete ukinutog prešutnog prekoračenja, banka nudi mjere olakšanja otplate.

Erste banci kažu da su još sredinom ožujka donijeli odluku o prolongaciji dopuštenih prekoračenja građana po tekućim računima, koji su dospijevali do kraja lipnja, i to na dodatnih tri do šest mjeseci, pod istim uvjetima koji su vrijedili i do tada. Istekom prvih prolongacija, još sredinom srpnja, Erste banka je ponovno započela s primjenom standardnih i redovnih uvjeta prilikom (re)odobravanja prešutnih prekoračenja.

‘U slučaju odluke o ukidanju ili korekciji iznosa prešutnog prekoračenja na niže, što ne mora biti i nije uvijek slučaj prilikom reodobravanja, banka klijente o tome obavještava najmanje 30 dana prije efektivnog umanjenja ili eventualnog ukidanja prešutnog prekoračenja. U takvim situacijama banka klijentima nudi mogućnost otplate iskorištenog iznosa prekoračenja kroz 12 mjesečnih obroka. Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u stopostotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz kamatnu stopu od 7,5 posto, a za ugovaranje ove vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada’, kažu u Ersteu.

Kod njih je dakle kamata na kredit koji služi za zatvaranje dijela ili cijelog minusa, ovisno koliko klijentu treba da bi udovoljio novoj ponudi, ipak nešto niža od kamate na minus, koja, saznajemo u nastavku, iznosi 8,83 posto, odnosno tolika je od 1. srpnja, dok je prije toga bila i viša: 9,09 posto.

RBA su samo kratko naveli da prešutna prekoračenja trenutno ne smanjuju, osim ako to njihovi klijenti sami ne zatraže, a slično su odgovorili i u PBZ-u koji također nije započeo s obnavljanjem prekoračenja sukladno prosjeku primanja, odnosno još uvijek je na snazi Covid mjera kojom su prekoračenja zadržana u istom iznosu.

OTP banci kažu da klijenti mogu tražiti produljenje već ugovorenih moratorija, a konkretno u slučaju smanjenja dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu, ako klijent u roku od 30 dana nije uspio smanjiti iznos iskorištenog prekoračenja na razinu novo-najavljenog ažuriranog iznosa odobrenog prekoračenja, banka će automatizmom odobriti kredit za otplatu te razlike. Kredit se odobrava na rok od 12 mjeseci, bez dodatnog troška, zaključuju. O visini kamata ne govore.

(tportal.hr, nvilist.hr)