Državna tajnica Sanja Bošnjak u Virovitici predstavila nacionalni plan oporavka i otpornosti

Vlada RH predstavila je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. čiji je prijedlog poslan na završno usuglašavanje Europskoj komisiji. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske, za gospodarski oporavak na koji će ići sveukupno 47 milijardi kuna.

Očekuje se da će hrvatski Plan oporavka započeti s provedbom krajem 2021. nakon što ga Vijeće Europske unije potvrdi na temelju prijedloga Europske komisije. Do kraja 2021. Hrvatska već može očekivati isplatu oko 6,1 milijarde kuna, što je predujam od 13 posto od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava osiguranih u okviru Plana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa...

Plan je u Virovitici predstavila državna tajnica Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanja Bošnjak.

Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 milijarde kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 milijardi kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,1 milijardi kuna, četiri posto); zdravstvo (2,6 milijardi kuna, pet posto) te inicijativa ‘obnova zgrada’ s pet milijardi kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.

–  Najveći dio će se odvojiti za financiranje gospodarstva kroz sve sektore koji doprinose razvoju gospodarstva, gdje su uključeni i naravno poduzetnici i direktno i indirektno kroz izvođenje radova. Dakle naglasak je na promet, na energetiku, zaštitu okoliša, poljoprivredu, kulturu i turizam. Obuhvaćeni su svi sektori po različitim kategorijama – rekla je Bošnjak i dodala da svaka komponenta Plana ima „digitalne“ i „zelene“ sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.

– Zelena tranzicija gospodarstva dakle sve što je vezano uz promet, uz energetiku, uz pojačanu poljoprivredu i ruralni razvoj sve će se bazirati na digitalnom i zelenom tako da će razvojne agencije itekako morati uključiti kreativnost. Energetika je vrlo uključena u ovaj MPO kroz razvoj proizvodnje energenata javljaju se novi energetski sustavi. HEP će imati jako puno ulaganja na nivou cijele Hrvatske, dakle novi val investicija. Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa, jačanje lanca opskrbe hrane, dakle dio koji je vezan za ruralni razvoj i poljoprivredu i razvoj održivog inovativnog i otpornog turizma – naglasila je Bošnjak.

– Poduzetnici će na raspolaganju imati uobičajene sheme za razvoj malog i srednjeg poduzetništva od unaprjeđenja njihove konkurentnosti kroz opet dakle digitalno unaprjeđenje poslovanja korištenje zelenih energija i slično. Industrija je tu naravno isto tako zastupljena – ističe Bošnjak te dodaje da je predviđena reforma obrazovnog sustava vrijedna 5 milijardi kuna, kao i 2,4 milijuna kuna za podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.

– Na području tržišta rada i socijalne zaštite odnosi se na unaprjeđenje mjera zapošljavanja, vaučeri za zapošljavanje, stvaranje određenog modernijeg sustava tržišta rada povezati ga konačno s obrazovnim sustavom, unaprjeđenjem mirovinskog sustava i unaprjeđenjem sustava socijalne skrbi – rekla je Bošnjak.

Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava jedina je mjera u komponenti zdravstva vrijedna 2,6 milijardi kuna.

– Za obnovu zgrada, jako smo sretni i ponosni što smo uspjeli i što je zapravo premijer uspio izlobirati u Europskoj komisiji, jer bez obzira koliko smo kroz Fond solidarnosti za potresno područje dobili dobar dio bespovratnih sredstava, to ipak nije dovoljno i ovdje ćemo kroz dekarbonizaciju zgrada nastaviti daljnje obnavljanje zgrada koje su oštećene u potresu na potresnim područjima, ali smo predvidjeli i energetsku obnovu zgrada što privatne, ali i zgrada javnog sektora i prvi puta smo ubacili energetsku obnovu zgrada kulturne zaštite odnosno koje imaju status kulturnog dobra. Ovdje su isto tako predviđene edukacije za prekvalifikacije za obnovu i nova znanja koja su potrebna, jer tržište rada traži puno radne snage, a trenutno nedostaju adekvatne vještine za razvoj poslova za obnovu nakon potresa – rekla je Bošnjak.

– Uspjeli smo isto tako ubaciti kompletne seizmološke potrebe kojih do sada nismo imali na području Hrvatske, dakle za financiranje kompletne opreme jer  Seizmološka služba ima opremu staru više od sto godina i nismo to mogli dopustiti, a gotovo čitavo područje Republike Hrvatske, osim Slavonije i Istre, je seizmološki vrlo aktivno i tako smo zapravo vidjeli priliku da se modernizira i da imamo barem suvremeno praćenje za ovakve prirodne nepogode – dodala je Bošnjak.

– Naravno imamo nove modele to su strategije zelene urbane obnove, provedba pilot projekata, zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostornim zgradama što je isto tako novina u Hrvatskoj i što će biti zahtjev i za usklađivanje za ovaj fond za pravednu tranziciju, ali i budućem planiranju što lokalnih razvojnih strategija što županijskih razvojnih strategija, dakle cilj je ići u digitalno zeleno i kružnu ekonomiju. Listajući taj ogromni dokument prepoznala sam mnogobrojne  prilike za jedinice lokalne i područne samouprave  za poboljšanje poslovnog okruženja, poslovna infrastrukturu kroz noviju generaciju infrastrukture dakle sada su to već hubovi akceleratori jer većina je napravila inkubatore. Daljnje poticanje malog i srednjeg poduzetništva kako sam rekla dekarbonizacija energetskog sektora zgrada, iskorištenje geotermalnih bušotina na području kontinentalne Hrvatske, gdje se planira staviti u funkciju 10 geotermalnih bušotina, digitalni centri za inovacije. Daljnje uređenje opskrbe i odvodnje otpadnih voda i aglomeracije, sanacije odlagališta, reciklažna dvorišta, sortirnice i uspostava centara za ponovnu upotrebu. Dakle ova zaštita okoliša naravno da će se nastaviti financirati do onog dijela gdje je stala, ali tu su uspostavljeni i novi centri, centri za ponovnu uporabu za kružno gospodarstvo. Unaprjeđenje sustava javnog prijevoza poput tramvajske infrastrukture i nove prometne infrastrukture, logistička infrastruktura za jačanje proizvodno-tržišnih lanaca u sektoru voća i povrća, dakle to je nešto što i Virovitičko-podravska županija planira – objašnjava Bošnjak.

– Tu je i restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasacija poljoprivrednog zemljišta, nova skela u Križnici, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, osnovnih škola i srednjih škola za jednosmjenski rad. Bilo je pitanje za dvorane, moram priznati koliko god sam listala da nisam vidjela u MPO-u dio koji se odnosi na dvorane, ali to ćemo još provjeriti. Proširenje studentskih kampusa, ulaganja u STEM infrastrukturu u visokom obrazovanju, izgradnja i opremanje centara za starije osobe u županijama gdje je evidentiran manjak tih centara, sportska infrastruktura u funkciji turizma, prirodna i kulturna baština u funkciji turizma, poboljšanje smještajnih kapaciteta za stare i nemoćne, poboljšanje i opremanje centara za socijalnu skrb – nabrojala je nove prilike koje se otvaraju Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.

(www.icv.hr)