Prvi dan proljeća obilježava se i kao Svjetski dan šuma. Prilika je to da se podsjetimo koliko su šume važne i koliko je važno sačuvati to prirodno bogatstvo. Šume su složene životne zajednice s velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta koji zajedno žive na istom prostoru, utječu jedni na druge i ovise jedni o drugima. Volimo reći da su šume savršene ekološke tvornice koje koristeći isključivo prirodne sirovine – ugljični dioksid, vodu i sunčevu energiju proizvode velike količine biomase, a otpad koji nastaje tijekom tog procesa – kisik – omogućuje život svim živim organizmima.
Osim proizvodnje kisika i drvne mase, šume pročišćuju zrak, vežu vodu uz tlo, štite tlo od erozija i ublažavaju klimatske krajnosti. Nije zanemariva ni uloga šuma u izgledu krajolika, mogućnosti koje pruža za odmor, rekreaciju te razvoj turizma. U Hrvatskoj šume i šumsko zemljište zauzimaju gotovo 50 posto kopnene površine. Većim dijelom se tu radi o prirodnim šumama koje zbog svoje bioraznolikosti pružaju dobar temelj za očuvanje zdravih i stabilnih šumskih ekosustava.
Brigu o šumama u državnom vlasništvu vode Hrvatske šume d.o.o. sa sedamnaest svojih podružnica. Na području naše županije to je Uprava šuma Podružnica Slatina sa sedam šumarija: Pitomača, Virovitica, Suhopolje, Slatina, Ćeralije, Voćin i Čačinci. Područje je to izuzetne biološke raznolikosti s različitim šumskim zajednicama – od šuma vrbe i topole uz rijeku Dravu, nizinskih šuma hrasta lužnjaka i graba te poljskog jasena, prigorskih šuma hrasta kitnjaka, graba, bukve i mjestimično lipe, do brdskih i planinskih šuma bukve i jele na vrhovima Papuka. Dijelom šuma na području županije – Šumarija Orahovica – gospodari Uprava šuma Podružnica Našice. Koje prirodno bogatstvo baštinimo na našem području, otkrijte stoga u nastavku teksta.
„ŠUMA KOJA ŠEĆE“
Posebno ističemo područje dravskih šuma na našem području koje je u sastavu regionalnog parka Mura – Drava. Radi se o ritskim šumama čije je postojanje ovisno o razini rijeke. Zovemo ih još i „šume koje šeću“.
Kad rijeka naraste, nerijetko poplavi šumu ili odnese neki njen dio. Doslovno izbriše dio šume, i to zauvijek. Ovaj zanimljiv ekosustav prostire se uz obalu rijeke Drave. Najvećim dijelom sastoji se od šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (41 posto), šuma crne i bijele topole (29 posto) i bijele vrbe s broćikom (29 posto). Manji dio čine kopneni tršćak, bademasta vrba i šuma veza i poljskog jasena.
Ove šume predstavljaju neizmjerno prirodno bogatstvo: u njima živi najviše organizama po kvadratnom metru na planetu, odmah iza Amazone. Posjetitelju se može učiniti da se s njim netko poigrava: ako istu lokaciju posjeti u različito doba godine, ovisno o vodostaju, može se dogoditi da drvo pod kojim je u ljeto pronašao hlad, u zimi više – ne postoji. Ili da je područje kojim je šetao s obitelji prije samo nekoliko mjeseci danas pod vodom, prava „šumska močvara“, točnije poplavna šuma uz rijeku Dravu.
RAJ ZA PČELE
Na području Bilogore možemo pronaći sastojine lipe koje su njen neslužbeni simbol i svojevrsni brend. Lipa je kao nespecifično gospodarska vrsta na ovom području ostala zbog utjecaja nekadašnjih pruga na području Bilogore. Lokalni pčelari koji svoje pčele vode na ispašu na lipu na područje Bilogore na međunarodnim natjecanjima u kvaliteti meda osvajaju izvrsne ocjene. A tko u lipnju prošeće okolnim šumama, može uživati u svojevrsnoj aromaterapiji – opojnom mirisu cvjetova lipe koji se šire sa stabala.
JELA – DAŠAK PLANINE U SLAVONIJI
Ako posjetite prekrasne šume jele, koje se prostiru na gotovo 2500 hektara površine na našem području, učinit će vam se na trenutak da ste zalutali u Gorski kotar. Površina šume pod jelama povećala se u posljednjih deset godina – budući da je riječ o vrsti kojoj klima i tlo odgovaraju, sama se izvrsno pomlađuje.
SLAVONSKE PRAŠUME
Na području naše županije možemo pronaći i dvije bukove prašume – u gospodarskim jedinicama Sekulinačke planine i Medveđak-Kusac.
Bukova šuma, koja sama sebe održava već pola stoljeća, primjer je kako priroda gospodari svojim blagom u svim fazama života šume. Nastanjuju je stalno ili povremeno ugrožene i zaštićene vrste, pa im šumari osiguravaju stanište i mir.
Mjesto je to u kojem je šuma i majka i maćeha, na kojem pokazuje svu svoju snagu i gdje se može vidjeti kako izgleda život drveta, od mladice do ostataka, „hotela za kukce“. U bukovoj prašumi priroda već pola desetljeća odrađuje sav posao, pa je zato zanimljiva i struci, ali i studentima, istraživačima te svim zaljubljenicima u prirodu.
ARBORETUM LISIČINE
Arboretum Lisičine, koji se nalazi pri Upravi šuma Slatina danas se može pohvaliti najvećom zbirkom četinjača – jela, smreka, borova, čempresa, tisa i drugih vrsta u Hrvatskoj. Ondje, na površini od ukupno 42 hektara, raste čak 512 različitih vrsta biljaka iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike, uključujući i pravu slavonsku bukovu prašumu te različiti kultivari. Sadrži posebne i prekrasne primjerke s kojima se može pohvaliti malo koji park u Hrvatskoj.
Mjesto je to na kojem možete vidjeti pravi močvarni taksodij (drvo poznato iz filmova strave i užasa koje svoje korijenje uzdiže iznad vode, a u ovom slučaju iznad vlažnog slavonskog tla), crveni hrast, desetke vrsta rododendrona (slečeva), rijetku japansku pršljenku, kultivar pjegavog pačempresa, transkavkasku brezu, pa i američki bor Pinus Coulteri, koji stvara velike češere, poznate i kao „tvorce udovica“.
Ovdje rastu i „,majmunske jabuke“, velikolisne magnolije i brojni drugi primjerci za kojim uzdišu ljubitelji drveća i ukrasnog bilja. Uprava je najavila velika ulaganja u Arboretum, koji bi u skoroj budućnosti trebao postati pravo turističko središte, a ljubitelje vrtlarenja zacijelo će obradovati vijest da se u okviru novih sadržaja planira i veliki rasadnik.
JANKOVAC – ALPSKI UGOĐAJ NA PAPUKU
Park-šuma Jankovac se u posljednjih nekoliko godina prometnula u jedno od najpoznatijih izletišta u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj.
Netaknuta priroda, mir, živahni potočići, sve boje šume, biljke i životinje, prepoznatljiva gastro ponuda te povijesno i kulturno naslijeđe ovo su područje učinili prepoznatljivom lokacijom, pravim biserom na turističkoj karti Hrvatske.
Sama park-šuma zaštićena je još od 60-ih godina prošlog stoljeća, a i danas svi koji ovdje žive i rade trude se zajedničkim snagama očuvati ovo prirodno bogatstvo kako bi sadašnje i buduće generacije mogle uživati u svojevrsnoj „učionici na otvorenom“.
UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA SLATINA RADO SURAĐUJE S NAJMLAĐIMA
Nove sadnice i znanja o ekologiji za Dječji vrtić “Zeko“ u Slatini i školu u Čačincima
UŠP Slatina rado surađuje s odgojno-obrazovanim ustanovama i uvijek se uključi u akcije usmjerene očuvanju okoliša. Tako su se prošlog tjedna odazvali pozivu Dječjeg vrtića „Zeko“ iz Slatine i OŠ A.G. Matoša iz Čačinaca. U okviru akcije Hrvatskih šuma „Dani zajedničke sadnje“ kojom Hrvatske šume podupiru građansku inicijativu „Zasadi drvo, ne budi panj“ donirali su Dječjem vrtiću „Zeko“ sadnice lipe i crvenog hrasta koje su zajedno s djecom posadili u krugu vrtića.
Djelatnice Odjela za ekologiju UŠP Slatina kroz zabavne igre učile su djecu o drveću i njegovoj ulozi u prirodi, važnosti čistog i zdravog okoliša. A Osnovnoj školi iz Čačinaca donirali su pak sadnice različitog drveća i grmlja kojima će uljepšati okoliš škole i urediti prostor ekoučionice na otvorenom. U sadnji će im pomoći djelatnici Šumarije Čačinci
– Obilježili smo tako Svjetski dan šuma i uključili se u ekoprojekt koji vrtić provodi „Zelena je boja naša“. Rad s djecom je posebno zadovoljstvo. Kako mi pomažemo njima u boljem razumijevanju procesa u prirodi i razvoju ekološke svijesti, tako i oni pomažu nama doživjeti svijet dječjim očima – poručili su iz Odjela za ekologiju UŠP Slatina.
(www.icv.hr, Foto: D. Dvojak, M. Lovrenc, M. Rođak)