S državnim tajnikom pri Ministarstvu obrazovanja Tomislavom Paljkom Večernji.hr je razgovarao o prvom danu škole, jesu li zadovoljeni svi uvjeti u obrazovnim ustanovama, a koji se odnose na zadovoljavanje epidemioloških mjera, koje su novosti za osnovce i srednjoškolce, koliko ranije učenici moraju saznati kada imaju usmenu i pismenu provjeru znanja i kako je u hrvatskim školama protekao početak jutarnje smjene…
– Sretni smo što ćemo ići u školu jer škole su mjesta koje nas ispunjavaju dob rim vibracijama i srećom. Nadam se da će ova godina proteći upravo tamo gdje i treba. To svima od srca želim – kaže.
Kaže da je Hrvatska spremna cijelu nastavnu godinu održati u školama.
– Ne možemo špekulirati o tome što će se događati, kako će se pandemija razvijati tijekom ove školske godine, nismo to mogli niti uoči prošle školske godine, tada je bila još složenija situacija. Treći val smo prošli vrlo uspješno – kaže.
Cijepljeno je više od 50 posto nastavnika, u gimnazijama više od 60 posto.
– Ne znam je li to zbog osobnog smisla razvijenosti, svijesti ili nečeg drugog. Možda gimnazija okuplja one koji sadržavaju akademski potencijal ove zemlje. No, u osnovnim školama već sada isto imamo preko 60 posto. Ne možemo odvojeno promatrati nastavno i nenastavno osoblje. Na visokim učilištima je taj postotak još veći, ide preko 64 posto, na institutima 70 posto… Svijest i dolazak jeseni i objektivni razlozi koji su ljude sprječavali da se cijepe, sada se mijenjaju i dolazi do situacije u kojoj će to učiniti. Poruka je da razmisle, educiraju se, vjeruju znanosti i svima će nam u odgojno-obrazovnom sustavu biti puno lakše – rekao je Paljak.
Upitan je i o obnovi osnovnih i srednjih škola.
– Može biti različitih stavova oko podjele obnove škola. Nama je u interesu da se te škole obnove bez obzira u kojoj participaciji i iz kojeg izvora.
Ovu školsku godinu počinju s radom i tri nove osnovne škole, to su privatne škole, što država čeka?
– Država nema formalnu mogućnost raditi škole osim ako one direktno ne ugrožavaju sigurnost djece. Sve je na osnivačima, to su jedinice lokalne i regionalne samouprave koje vrlo često nemaju novaca. Zaista svjedočimo padu broja učenika, prostori u smislu prihvata nove djece nisu toliko zahtjevni. Ima tu dosta različitih razloga zbog čega se nešto događa ili ne događa. Država nema mehanizam da samostalno gradi novu školu osim u posebnim uvjetima – rekao je.
Što je s materijalnim pravima učitelja, što mogu očekivati?
– Mi smo dokazali da materijalna prava zapisana kolektivnim ugovorom nisu n i na koji način ugrožena, dapače, u jeku pandemije kad je doista bilo teško mi smo se držali onoga što je bilo potpisano i digli smo plaće čak i u tim vremenima. Pokazali smo ozbiljnost garniture koja vodi ministarstvo. Njihova prava ni na koji način neće biti ugrožena.
Što im se mijenja ove godine?
– Ove godine idemo ustaljenim stopama kao što je i potpisano. Pitanja koja se postavljaju su ona koliko je zbog online nastave bio otežan ili nije bio otežan rad učiteljima, koliko se može definirati smjenski rad. Sve što im pripada oni će to dobiti.
Kada će Hrvatska doći na razinu u kojoj se vrednuje rad kvalitetnog nastavnika i po kojim kriterijima?
– To je proces koji se neće dogoditi od danas do sutra. Imamo u nekim našim smjerovima i nekvalificiranu radnu snagu, to je jedan dio problema. Motivacija studenata da upisuju deficitarna nastavnička zanimanja je pitanje kako ćemo naći način za motivirati ih, hoćemo li ići prema izdašnijim stipendijama. Imamo plan, radimo i na strateškom dokumentu, nacrtu novog zakona o odgoju i obrazovanju u koji ćemo ukorporirati sva ta pitanja i nastojati ih riješiti dugoročno. Nama treba zainteresiranost za upisivanje studija matematike, fizike, informatike, zainteresiranost za rad u osnovnoj školi, rad u dječjim vrtićima. To je veliki izazov.
Je li pandemija pokazala da je obrazovni sustav krajnje trom?
– Prvi val je bio katastrofalan, prvo zatvaranje i nagli prelazak na online nastavu je bio uspješan jer su ga izvukli učitelji svojim kreativnošću i digitalnim kompetencijama.
Koji su noviteti?
– Nacionalni ispiti su veliki novitet. U listopadu će peti razredi pisati nacionalne ispite, krajem nastavne godine to očekuje i osmaše, u 80 škola, neće biti ocjenjivanja, ali to će biti jedan pokazatelj usvojenosti znanja. Bit će zanimljivo vidjeti i bit će to dobra poruka roditeljima, učiteljima…
Kaže kako moramo ići prema razvoju društva koje će biti mjerljivo u svim kategorijama.
– Postoje parametri po kojima bi se u svakom predmetu mogli pratiti uspješnost i neuspješnost rada ljudi u obrazovanju. Imate perfektne učitelje i profesore, a ima i onih koji idu linijom manjeg otpora jer im sustav to također omogućava. Cilj je nacionalnim ispitima da se prije svega dobije uvid u vlastiti rad. Gdje stojim i koliko je ta razina znanja i učenja sukladna onime što dobivamo kroz ocjenu. Sami testovi neće biti ocjenjivani, neće utjecati na konačnu ocjenu učenika, ali škole će dobiti na uvid kako su to riješili.
Hrvatska trenutno ima zakon da je predškola za učenike obvezna, no nitko nije osigurao da to u praksi jest tako odnosno da svako dijete ima mogućnost unutar zone u kojoj stanuje ima mogućnost upisati predškolu.
– Predškola je obvezna u određenom fondu sati. Međutim, on je obvezan mogućnostima sredine u kojoj se dijete nalazi. Nacionalni plan oporavka i otpornosti nam omogućava izgradnju dječjih vrtića gdje oni nedostaju kao što ćemo to činiti i sa školama. Imamo ambiciju napraviti da predškola bude obvezna i da je imaju gdje provoditi te da bude besplatna.
Možemo li očekivati da sljedeće školske godine krene škola s cjelodnevnom nastavom?
– Tamo gdje postoje vrlo male potrebe za dogradnju jednosmjenske nastave, stvorit će se uvjeti za cjelodnevnu nastavu. Hoće li ona ići ili ne već iduće godine, moći će ići u implementaciju. Taj proces će biti višegodišnji. Dosta toga će biti izgrađeno od 2023. do 2025. To je najznačajniji iskorak uopće u reformi školstva u RH.
Vaša poruka nastavnicima što mogu očekivati od države ove školske godine?
– Mogu očekivati dosljednost kao do sada. Naša komunikacija s njihovim zastupnicima i predstavnicima će biti intenzivna kao i do sada. Bit će još intenzivnija jer radimo na nekim strateškim dokumentima.
(vecernji.hr)