Dobavljači voća, povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda nezadovoljni “novom” Školskom shemom: Ugovori na samo tri mjeseca ne prihvatljivi

- PROMO -

Poražavajući podaci iz Europske inicijative praćenja debljine djece za školsku godinu 2018/19. Hrvatska, kažu kako svako treće dijete između 8 i 9 godina ima prekomjernu težinu, dakle više od 35 posto. U Zagrebu je taj postotak nešto manji 29, 7, dok je u kontinentalnom i jadranskom dijelu 36 odnosno 37 posto. Zabrinjavajući je i podatak da čak 76 posto učenika i učenica ne jede voće svaki dan.

Kako bi se stvarale zdravije prehrambene navike, a mliječni obroci i svježe voće i povrće bili dostupniji hrvatskim školarcima, uvedena je 2013./2014. shema školskog voća kojom se osiguravaju besplatni obroci voća i povrća za školsku djecu, od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.

Od tada je shema doživjela brojne izmjene, a najnovije su donesene za započetu školsku godinu krajem srpnja kada je Vlada Republike Hrvatske usvojila izmjene i dopune Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme 2021./2022.

– Izmjene su vidljive i u vrsti voća, pa su tako sada u shemi i smokve, stolno grožđe, bobičasto voće, voćni sokovi, masline, orašasti plodovi.A što se tiče mlijeka, najveće unaprijeđene je dozvoljavanje i pasteriziranog u dijelu svježeg i steriliziranog u dijelu trajnog programa, te pakiranje od 0,2 dcl. Od sada su mlijeko i mliječni proizvodi dostupni učenicima svih razreda, od 1. do 8, razreda, a ne samo onim nižih razreda kako je to bilo do sada. Smanjen je i broj tjedana provedbe, škola traje 35 tjedana, kada se omotnica podijeli na to razdoblje, rezultat nije zadovoljavajući. Ovako škole u 12 do 24 tjedana škola učenicima može dati bolji i kvalitetniji proizvod, bez straha hoće li to omotnica “istrpjeti”- pojasnio je Alen Hrustić, voditelj Odjela za proizvođačke organizacije u čijoj se nadležnosti nalazi i program Školske sheme.

– Nema nikakvih tektonskih poremećaja, cilj je bio pružiti priliku i malim proizvođačima s manjim količinama proizvoda, a koji nisu u mogućnosti isporučivati sezonsko voće i povrće kroz cijelu godinu. Zato smo uveli ugovorne odnose od 1 do 3 mjeseca kako bi neki proizvođač, primjerice šljive a koji ima manje količine mogao 4 ili 8 puta isporučiti voće školi – dodao je Hrustić.

Naglasio je kako su izmjene donesene s obzirom na upitnik proveden među djecom i odgovore učenika da nije bilo dovoljno voća ili da su bile samo jabuke, da škole nisu naručivale povrće itd, pa su prijedlozi za poboljšanje sheme bili raznovrsnija ponuda, edukacija, hrvatsko voće i povrće, te konzumacija tih proizvoda više puta tjedno, s fokusom na male proizvođače.

No, izmjenama Školske sheme voća i povrća, te mlijeka i mliječnih proizvoda, nisu zadovoljni ni osnivači škola, odnosno školsko administrativno osoblja, a ni dobavljači.

Škole kao nedostatak toga sustava ističu dugo čekanje na refundiranje novca koji moraju isplatiti dobavljaču, pa ostaju bez sredstava za tekuće potrebe, povećani obujam administrativnog posla kao i nedostatak kadra za taj posao.

Dobavljači pak zbog takve neizvjesne nabave razmišljaju trebaju li uopće ulaziti u ugovorne obveze.

– Najsporniji su ugovori koji ne smiju biti na dulje razdoblje od 3 mjeseca. Kako planirati količine koje stavljamo u hladnjaču jer smo ih do sada određivali za cijelu školsku godinu? Bojimo se ostaviti sa strane te količine predviđene za shemu, možda ih je bolje prodati na tržištu. Moguće je da nam se pojavi neki dobavljač koji ima skladište u Osijeku i iz njega vozi, pa ispada da je on bliže osječkim školama nego mi iz okolnih mjesta. A što ćemo onda mi s našim proizvodima ostavljenim za školsku shemu? Mi smo recimo svake godine dostavljali mandarine iz Opuzena, a kako će one ove godine “doći” do djece, upitno je – ističu proizvođači iz Erduta.

Na brojne primjedbe od strane dobavljača, iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi odgovorili su kako se u školskoj shemi jako vodila briga o dobavljačima.

– Ali sada je vrijeme i za druge. Svi su na europskom tržištu i sigurno da će se poslije ovoga presložiti stvari, u kojoj će se školi uspjeti ili ne, to će se vidjeti, ali nitko ne može jamčiti dobavljačima ni koliko će škole uzimati od njih, ni koje će to biti škole i koliko njih. Primjerice, previše je jabuka u shemi, a ima i drugog voća – naglašavaju iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

No Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice ističe kako je Europska komisija napravila shemu radi poboljšanja ishrane školske djece, ali ujedno i razvoja lokalnog tržišta prodaje, a toga nema u fokusu.

– Ponovo apeliram na sve osnivače škola da voće ne smije biti uvozno. Ne znam kako je na listu stavljeno sezonsko voće orasi i bademi, koje Hrvatska ne proizvodi – navodi Zorić dodajući kako proizvođači nisu sigurni hoće li ulaziti u ugovorne odnose na samo 3 mjeseca, nakon kojih škola ne mora više produžiti ugovor.

Poziv za osnivače školskih ustanova je bio otvoren do 25. rujna dok je za dobavljače otvoren tijekom cijele godine.

-Morala su biti uvedena određena vrednovanja, kriteriji da li je netko proizvođač ili dobavljač jer u Hrvatskoj postoje područja gdje uopće nema proizvođača i škole su primorane zapravo u maloprodajnim dućanima kupovati robu, a postoje škole gdje je u okruženju velik broj proizvođača. Teško je “pomiriti” sve te razlike ali upravo je školska shema na ovaj način jedan od koraka ka poboljšanju – smatra Hrustić.

(www.icv.hr, tj)

Povezane vijesti

Skip to content