Kojim se metodama služe provalnici u bankomate? Novac uzme trećina njih

Od bušilice i laptopa, preko pumpi i plinskih smjesa do nešto staromodnijeg vojnog eksploziva. Sve su to alati koje su prošle godine koristili provalnici diljem Lijepe Naše kako bi se dočepali novca koji se krije u bankomatima.

Na području Hrvatske lani je zabilježeno rekordnih 79 provala u bankomate, što je gotovo dvostruko više nego 2020. kada ih je bilo 44, a skok je još veći gledamo li 2019. kada je provaljeno u njih 35. Sličan trend porasta kaznenih djela teške krađe provaljivanjem u bankomate već je niz godina zamjetan i na području mnogih drugih zemalja Europske unije, a ono što je donekle utješno je to da se počinitelji u gotovo dvije trećine slučajeva ipak ne uspiju dočepati novca – prenosi Večernji

Konkretno, prošle godine neuspješno je bilo 55 od 79 provala, preklani 19 od njih 44, a u pretpandemijskoj godini u 18 od 35 pokušaja počinitelji su ostali praznih ruku. Ove godine uzlazni trend se nastavlja, pa je zaključno s 11. veljače zabilježeno 11 provala, od čega su tri bile uspješne, dok ih je 8 ostalo u pokušaju.

Bušilica, laptop, USB…

– Ovo su najsofisticiraniji napadi na bankomate s kojima smo se ikada susreli u Hrvatskoj, nitko do sada nije izveo ništa slično ovome – riječi su kojima je Zvonimir Petrović iz Službe organiziranog kriminaliteta zagrebačke policije još 2017. opisao pohod šestorice Rumunja koji su u samo nekoliko dana iz dvanaest bankomata diljem Hrvatske izvukli čak 1,5 milijuna kuna gotovine.

Metoda s kojom su se naši kriminalisti tada prvi put susreli izgledala je naoko poprilično jednostavna za izvođenje.

Šestorka se pravila da je u Hrvatsku došla na odmor – legalno su unajmili apartmane na području Istre, Primorsko-goranske županije i Zagreba te krenuli u realizaciju pomno smišljenog plana. Oprema im se sastojala od male akumulatorske bušilice, lemilice, laptopa, mobitela i USB kabela.

Operirali su u dvije grupe od po troje ljudi, a pred bankomate bi dolazili u gluho doba noći. Dok bi jedan držao stražu i pazio da netko ne naiđe, druga dvojica bi na brzinu bušilicom napravila rupu promjera nekoliko centimetara pokraj tipkovnice za unošenje PIN-a na bankomatu, a zatim bi USB kabelom spojili laptop i bankomat.

Međutim, ključ cijele operacije bio je program koji su imali na laptopu i mobitelima, a uz pomoć kojeg su bankomatu izdavali naredbu da van izbaci sav novac koji se u njemu nalazi. Takvu hakersku radnju kibernetički stručnjaci nazivaju “jackpotting” jer napadači pritom bankomat natjeraju da im doslovce izbaci jackpot u gotovini.

Najčešća metoda napada kod naših kriminalaca već se duže vrijeme sastoji u izazivanju eksplozije upumpavanjem smjese plina u kućište bankomata. Postupak je to koji se može izvesti u manje od pet minuta, a nakon što razbojnici postave napravu kojom upumpaju plin, najprije se udalje od bankomata te na daljinu aktiviraju električni impuls koji izazove eksploziju koja bi se mogla usporediti i s detonacijom bombe.

Svrha takve eksplozije je izbijanje spremnika s novcem, tzv. kaseta, iz tijela bankomata. Problem za one neiskusne nastaje u tome kada krenu otvarati već spomenute kasete, jer većina njih je napravljena tako da po novčanicama ispusti tintu na bilo kakav nasilni pokušaj provaljivanja u njih te time novac postaje označen i praktički neupotrebljiv u javnosti.

Mnogi stariji bankomati nemaju sustave inteligentnih neutralizacija novčanica (IBNS) što razbojnicima olakšava posao, međutim prema izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija koje su na snagu stupile u svibnju 2021. godine naloženo je kako svi eksterni bankomati koji se od tada postavljaju moraju biti opremljeni sustavom elektrokemijske zaštite koji trajno označavaju i uništavaju novčanice pri pokušaju nasilne provale u bankomat.

Na otvorenom 4.681 bankomata

Konkretno, u Hrvatskoj postoji nešto malo manje od 6 tisuća bankomata od kojih 1257 internih, što znači da su smješteni u matičnim poslovnicama banka, te 4681 eksternih, koji se nalaze na javnim površinama ili u nekim drugim objektima. Također, banke su dužne u roku od tri godine od stupanja izmjena zakona na snagu, dakle do svibnja 2024. godine, i u sve stare bankomate postaviti aktivnu elektrokemijsku zaštitu.

– Na tržištu postoje dva osnovna sustava zaštite novca koji boje i uništavaju novac, a to su pasivni i aktivni sustavi. Aktivni sustavi udovoljavaju svim zakonskim zahtjevima, dok se ispitivanja pasivnih sustava provode samo na djelovanje eksplozivnih sredstava dok na druge načine prodora u bankomate ne reagiraju – pojašnjavaju u MUP-u.

Aktivni sustavi trebali bi biti u mogućnosti spriječiti čak i prije u tekstu opisane fizičko-računalne upade u bankomate jer aktivna zaštita reagira već i na probijanje vanjske maske bankomata. Inače, Francuska je još 2015. uvela slične zakonske promjene, što je dalo vrlo konkretne rezultate jer se broj provala u bankomate spustio s 300 u 2013. na manje od 50 u 2019. godini, od čega ih je tek nekoliko bilo uspješno. Iako se neke od banaka protive, kako kažu, skupom uvođenju aktivne elektrokemijske zaštite, bude li se zakon doista poštovao, od ljeta 2024. uspješne provale u bankomate u Hrvatskoj će biti gotovo pa neizvedive.

(vecernji.hr)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content