Nikad neizvjesnija proljetna sjetva u Slavoniji: COVID kriza, inflacija, rat i poremećaji na tržištu siju strah među proizvođačima

Na slavonskim poljima ovih dana započet će jedna od najneizvjesnijih proljetnih sjetvi. Utjecaju još prisutne pandemije, “priključio” se rat u Ukrajini, pa su cijene sirovina višestruko narasle – plin je poskupio više od deset puta, a posljedično i mineralna gnojiva, sjeme te plavi dizel.

Predviđanja ovogodišnje sjetve iznijeli su predstavnici najvažnijih poljoprivrednih tvrtki i Ministarstva poljoprivrede u Županijskoj komori Osijek, koja inače svake godine uoči proljetne sjetve organizirala konferenciju za novinare. Prema iznesenim podacima, izvjesno je kako će proljetnu sjetvu pratiti brojni problemi, a koji će u konačnici rezultirati poskupljenjem hrane.

-Hrvatska se u dijelu poljoprivrede određuje prema stabilnoj i održivoj proizvodnji. Prošle smo jeseni zasijali 6 posto više žitarica, dok je pšenice, kao i ječma u odnosu na 2020. zasijano 10 posto više. Bilo je manje uljane repice, no očekujemo kako će se u idućoj sjetvi taj trend zaustaviti. U ovoj se proljetnoj sjetvi očekuju sjetva kukuruza na 300 tisuća hektara, suncokreta na preko 40 te soje na preko 80 tisuća hektara, dok će šećerna repa biti na razini od 10 do 11 tisuća hektara. Iako Ministarstvo poljoprivrede prati cijene, na njih ne može utjecati, ali će zbog povećanih izdataka u proizvodnji osigurati dodatne potpore od 200 milijuna kuna, s mogućnošću povećanja. Uskoro se očekuje javni poziv. Na razini prvih 10 hektara potpora će biti 450 kn/ha, a dodatnih 10 hektara još 250 kn/ha. Također je nedavno otvoren natječaj za povećanje i opremanje skladišnih kapaciteta u iznosu od 250 milijuna kuna kako bi se što više žitarica i uljarica zadržalo u našim skladištima – istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, dodavši kako smatra da će planirana sjetva biti na razini prošlogodišnje i na vrijeme, unatoč problemima u dobavi.

Proljetna sjetva Fotor
foto: screenshot, Županijska komora Osijek

Prema Majdakovim riječima procjenjuje se da će kukuruzom biti zasijano oko 300 tisuća hektara, suncokretom 40 tisuća, sojom više od 80 tisuća, dok će šećerna repa biti na razini od 10 i pol tisuća hektara.

-U skladištima i strateškim robnim zalihama imamo dovoljno žitarica do jeseni, a također smo osim redovne godišnje obnove strateških robnih zaliha osigurali i dodatnu dopunu strateškim proizvodima – kukuruzom, pšenicom, svinjskim i pilećim mesom te mlijekom- dodao je Majdak.

Premda bi za proizvođače trebalo biti utješno da sjemena ima dovoljno, više cijene ih sigurno neće obradovati.

-Povećanje cijene kreće se od 2,7 do 15 posto, ovisno o biljnoj vrsti, no domaće selekcijske kuće imaju niže cijene od uvoznog sjemena. Cijena soje je oko 8 i pol kuna, dok ona iz uvoza košta preko 12 kuna. Domaći je kukuruz 30 do 35 eura, a uvozni od 55 do 60 eura. Iako nemamo dovoljno sjemena kukuruza, vjerujem da neće biti problema s uvozom, jer ga osim ukrajinskih imaju i druge sjemenske kuće – istaknuo je voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u HAPIH-u Goran Jukić.

Ni malo optimistične podatke iznio je Damir Leko, direktor prodaje Petrokemije koji je rekao kako su zbog drastičnog poskupljenja plina, poskupjela mineralna gnojiva, pa su ih kupci prestali kupovati zbog čega je Petrokemija djelomično zaustavila proizvodnju.

-Planski smo krenuli u zaustavljanje proizvodnje amonijaka i UREE uz zadržavanje u normalnom režimu rada ostalih linija gnojiva poput KAN-a i NPK. Nova proizvodnja ovisit će o prethodno navedenim utjecajima iz okruženja. Gnojiva za sada ima dovoljno u odnosu na potražnju – rekao je Leko.

S obzirom na situaciju, mali proizvođači dobro će kalkulirati, no neće biti na gubitku s obzirom na cijene žitarica i potporte države, smatra izvršni direktor sektora kooperacije i trgovanja tvrtke Žito Relja Kovačić.

Dodao je kako “Žito” sutra počinje sa sjetvom šećerne repe na 2.200 hektara, te kako su ratari ipak pokazali povećano zanimanje za sjetvu suncokreta, što jamči osiguravanje dovoljnih količina ulja.

Ivan Pirić, voditelj kooperacije tvrtke Granolio želio je priču zaključiti u nešto optimističnijem tonu.

– Mi smo kao organizator proizvodnje, bez obzira na evidentno poremećene dobavne lance, uspjeli nabaviti repromaterijal za većinu naših proizvođača. Također, mineralno gnojivo smo u suradnji sa kooperantima isporučili prije početka rata u Ukrajini i izbjegli zadnji rast cijene od nekih 50-60 posto unazad 20 dana. Što će biti ne usudim se prognozirati, jer na to ne možemo utjecati, ali znam da ćemo od naših proizvođača otkupiti sve što proizvedu – poručio je Pirić.

(www.icv.hr, tj)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content