– Mi smo upozoravali, a to govori i naša klimatologija i podaci iz prošlosti, da je lipanj jedan od najnestabilnijih mjeseci u Hrvatskoj, pogotovo kontinentalnoj. Ove visoke temperature, velika količina vlage, ali i povremeni dotoci hladnog zraka sa sjeverozapada uvjetuju velike nestabilnosti kojima smo svjedoci- objasnila je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” Branka Ivančan Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Čini se kako to lako zaboravljamo i svaka godina se čini najgorom po pitanju vremena, dodaje, no svake godine imamo olujno nevrijeme praćeno tučom, koje uzrokuje velike štete.
– Naši podaci ukazuju na velike štete svake godine. Naravno, nije svaka godina jednaka – naglašava. Poljoprivrednici i njihova proizvodnja najčešće budu pogođeni takvim elementarnim nepogodama.
– Kad govorimo o prijavama šteta, trenutno je elementarna nepogoda proglašena na području šest županija. Do sada je prijavljeno oko 3 tisuće šteta na svojoj imovini- kazao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.
– Državni hidrometeorološki zavod izdaje upozorenja prije vremenskih neprilika, stoga RH u sklopu DHZ-a razvija radarsku mrežu meteoroloških radara. Četiri su nova i suvremena radara u funkciji- rekla je Ivančan Picek, koji ukazuju na pojavu olujnog nevremena nekoliko sati unaprijed.
– Upozorenja koja izdaje naš Zavod rade se na temelju podataka mjerenja, ali i na temelju prognostičkih numeričkih modela. Kad se izdaje takvo upozorenje neki kažu da malo pretjerujemo, ali mislim da je bolje biti pripravan i zaštititi svoju imovinu ako postoje bilo kakve naznake za pojavu bilo kakvog ekstremnog vremenskog uvjeta- istaknula je i dodala kako su u poljoprivredi štete poprilično velike, pa je potrebno na drugačiji način zaštititi svoja poljoprivredna dobra. Korištenje radarskih mreža nije svugdje primjenjivo, ali tamo gdje je to moguće u svakom će slučaju pomoći.
– Tijekom narednih mjeseci prognoze pokazuju kako će biti ekstremno toplo- napominje Ivančan Picek, te da će biti sušnije u većem dijelu godine.
– No, to ne znači da u određenim periodima neće doći do prodora hladnijeg zraka i olujnog nevremena kao posljedica toga. Moramo na to biti spremni i prilagoditi se. Klimatske promjene su ovdje, a one sa sobom nose još veći rizik od ekstremnih vremenskih pojava- zaključuje.
(hrt.hr)