Potpisan Sporazum o partnerstvu između EK i RH: Hrvatskoj omogućuje korištenje bespovratnih devet milijardi eura iz fondova EU do 2027. godine

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje od 2021. do 2027. godine, radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije.

Očekuje se da će ta ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Predsjednik Vlade Plenković u uvodu je sjednice, uz srdačnu dobrodošlicu povjerenici Ferreiri, zahvalio svim dionicima koji su u proteklom razdoblju radili na definiranju ovog partnerskog sporazuma koji predstavlja pravni okvir za korištenje sredstava iz proračuna Europske unije, iz Višegodišnjeg financijskog okvira u razdoblju 2021. – 2027.

Podsjetio da kohezijska politika pridonosi smanjenju razlika u razvijenosti između država članica i oslikava ona temeljna načela zbog kojih postoji europski projekt i europska suradnja, a to su solidarnost i razvoj.

Rekao je da vrijednost sporazuma od devet milijardi eura predstavlja 17 posto hrvatskog BDP-a, a da je zajedno s drugim izvorima financiranja Hrvatskoj u idućem desetljeću Hrvatskoj na raspolaganju 25 milijardi eura namijenjenih razvoju.

Država smo članica koja proporcionalno i u apsolutnom iznosu dobiva najviše sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira i iz Instrumenta EU sljedeće generacije – istaknuo je Plenković.
Kad se tome pridodaju i različiti drugi izvori financiranja, kao i onaj dio Instrumenta EU sljedeće generacije koji podrazumijeva vrlo povoljne zajmove, onda na raspolaganju imamo praktično 25 milijardi eura za razvoj i provođenje naše Nacionalne razvojne strategije i svih prioriteta koje smo stavili u ovaj partnerski sporazum u ovom, po meni ključnom desetljeću snažnog gospodarskog razvoja Hrvatske i lovljenja koraka s razvijenijim članicama, koje su u Europskoj uniji dulje i objektivno su imale i lakše okolnosti od nas.

Ravnomjerni razvoj, kazao je Plenković, jedna je od glavnih sastavnica politike hrvatske Vlade pri čemu je ključno da svi dijelovi Hrvatske imaju jednake razvojne šanse.
Govoreći o strukturi korištenja sredstava nabrojio je: 5,2 milijardi eura kroz Program Konkurentnost i kohezija, 1,569 milijardi eura kroz Integrirani teritorijalni program; 243,7 milijuna eura kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te 1,933 milijardi eura kroz Program Učinkoviti ljudski potencijali.

Sve su to izrazito izdašna sredstva na temelju kojih ćemo u narednim godinama realizirati određene gospodarske i druge ciljeve u dizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva – naglasio je.

Dostići ćemo udjela OIE od 36,6 % u konačnoj proizvodnji energije i udjela električne energije iz OIE od preko 60% u 2030., osigurat ćemo dostupnost vode za piće kroz sustave javne vodoopskrbe za oko 98% stanovnika, smanjit ćemo količine odloženog otpada za 40% do 2029. te obuhvatiti 96 % djece koja sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u dobi od 3 godine do polaska u školu.

Zaključio je da će sve to utjecati na investicije i opću sliku Hrvatske kao destinacije za ulaganje izrazivši uvjerenje da će ovih deset godina razvoja koje su pred nama značajno promijeniti Hrvatsku i uvjete života u njoj.

Sve se to događa nekoliko mjeseci uoči pristupanja Hrvatske u europodručje i Schengenski prostor, u vremenu kad smo započeli pregovore o članstvu u OECD-u, u trenucima kad smo izdašnim paketom mjera omogućili da naši sugrađani budu mirni pred jesen i zimu kad je riječ o energetskoj krizi. Bit ćemo 13. zemlja članica EU koja će popisati ovaj partnerski sporazum – rekao je Plenković, zahvalivši još jednom svima dionicima na doprinosu.

Povjerenica Ferreira ocijenila je da je sporazum EK-a i Hrvatske “puno više od samoga novca” i predstavlja ono što Hrvatska želi biti te je pozitivan moment u životu Hrvatske, put za ulaganja i ravnomjeran razvoj.
Sporazum po njezinim riječima ima tri ambicije.
Prva je rad na stvaranju “pametne i konkurentnije Hrvatske” s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, pri čemu je naglasila da valja proširiti ekonomsku bazu i izvan turizma.

Druga je Hrvatsku učiniti “zelenijom” i usmjeriti je prema “net zero” ekonomiji, a treća poduprijeti hrvatsko društvo i stanovništvo tako da bude zapošljivije, s konkurentnim vještinama i sposobnostima.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak je rekla da sporazum otvara brojne mogućnosti za transformaciju društva te je prilika za jačanje hrvatskih regija, posebno slabije razvijenih. Najavila je ulaganja u Liku, Gorski kotar, Dalmaciju, Baniju, Slavoniju i sjevernu Hrvatsku.

Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. očekuju se do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine. Prijave na natječaje će krenuti s početkom iduće godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.

Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura.

Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.

Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta, a cilj prvog prioriteta, vrijednosti 1,2 milijarde eura, je jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije. Drugi prioritet, “težak” 51,8 milijuna eura, proklamira jačanje digitalne povezivosti, što podrazumijeva nastavak ulaganja u širokopojasne agregacijske mreže. Trećim prioritetom, od 2,1 milijardu eura, poticat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, zaštita okoliša i održivost resursa. Četvrti prioritet, vrijednosti 213,4 milijuna eura, obuhvaća razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo.

Peti prioritet, “težak” 1,01 milijardu eura, zagovara razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mreže (TEN-T) u području cesta i željeznica.

Naposljetku, šesti prioritet, iznosa 648,4 milijuna eura, zagovara ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.

Ciljevi ulaganja su razni – od toga da se do 2030. godine osigura da 96 posto djece starije od tri godine ima mjesto u dječjem vrtiću, više od 1.660 novih mjesta u studentskim domovima, više od 4.300 korisnika socijalnih ustanova u novim ili moderniziranim kapacitetima, a između ostalog proklamira i ulaganja u veteranske centre.
Kada je riječ o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima četiri prioriteta. Prioritet 1. proklamira industrijsku tranziciju hrvatskih regija, vrijednosti 554,8 milijuna eura, a između ostalog podržava inovacijske klastere, strateška partnerstva za inovacije, kao i ulaganja u rast i razvoj start-upova te malih i srednjih poduzeća. Pritom, za Panonsku Hrvatsku je planirano 200 milijuna eura, Jadransku Hrvatsku 140 milijuna eura, a Sjevernu Hrvatsku 100 milijuna eura.

Prioritet 2., naziva “jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”, vrijedan je 146,6 milijuna eura, dok treći prioritet, “težak” 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.

U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681,3 milijuna eura, čije se financiranje u najvećem dijelu, od 509,7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3. Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.

Moguća su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu baštinu, poduzetničke inkubatore, energetsku učinkovitost, čisti i pametni gradski promet.
Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura će biti usmjereno za ulaganje u otoke, što uključuje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu baštinu, prelazak na čistu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.
Naposljetku, tu je i prioritet 4., naziva “pravedna tranzicija”, vrijedan 178,7 milijuna eura, koji proklamira energetsku tranziciju, ulaganja u zelenu i digitalnu ekonomiju te u ljudski kapital.

(vlada.gov.hr)

Povezane vijesti

Skip to content