Upoznajte maturante drvodjeljske tehničare dizajnere Tehničke škole Virovitica: U dizajnu i kreativnosti kroz koje mogu graditi budućnost i dobro zarađivati smisao vidi sve više mladih

Nedavno smo pisali o vrijednim i nesebičnim učenicima 3. i 4. razreda Tehničke škole Virovitica, smjer drvodjeljski tehničar dizajner, koji su virovitičkom Skloništu za životinje donirali kućicu za pse na kat koju su sami napravili. Bila je to uistinu njihova hvalevrijedna gesta koja je sama po sebi bila odličan povod za priču, a kada smo uz to saznali da je u tom naizgled „muškom“ smjeru više djevojaka nego mladića, odlučili smo pobliže upoznati te mlade ljude i saznati nešto više o njima.

Iako je na početku ovo bila „samo“ priča o odnosu i dinamici ženskih učenika u svijetu koji se često pripisuje muškarcima, ubrzo je postala priča o mladim ljudima koji točno znaju što žele, ruše predrasude i svojim primjerom čine svijet boljim mjestom.
Naši mladi sugovornici, učenici 4. razreda smjera drvodjeljskog tehničara dizajnera, dočekali su nas u svom praktikumu Tehničke škole Virovitica zajedno sa svojim stručnim nastavnikom Darkom Farkašem i profesoricom engleskog jezika Gabrielom Tomljanović. Razgovor smo počeli pitanjem kako su se uopće odlučili upisati srednju školu za drvodjeljskog tehničara dizajnera, a led i malu početnu napetost „razbila je“ Manda Kravaršćan.

– Mama mi nije dala da idem za automehaničara – kao „iz topa“ svoj nam odgovor kroz osmijeh daje Manda, a njena kolegica iz razreda Mihaela Bošnjak nudi svoj:
– Ja sam od 4. razreda osnovne škole znala da ću upisati ovaj smjer. Voljela sam tehnički u školi, obožavala sam drvo i izrađivala sam namještaj i makete. Ne žalim nijedan dan što sam upisala ovu školu. Ovaj smjer potiče našu kreativnost, kao i profesori – ističe Mihaela.
Dok Simon Brešćanski priznaje da mu je smjer drvodjeljski tehničar bio treći izbor na upisima u srednju školu (koji mu se nakon upisivanja jako svidio, nadodaje), Deny Čvek je, poput Mihaele Bošnjak, još u osnovnoj školi znao što će upisati.

– U osnovnoj školi me zanimalo tehničko crtanje, išao sam i na likovna natjecanja za slikovnice. Bilo je tih većih projekata i crtanje me jednostavno privuklo. Općenito volim dizajn i estetiku. Imao sam prosjek ocjena za sve druge škole, ali ovaj smjer mi je bio prvi izbor – zaključuje Deny.

DUPLA 2 copy

UČENIKA OPET SVE VIŠE
Zadovoljstvo smjerom drvodjeljski tehničar dizajner i svojim učenicima ne krije profesorica engleskog Gabriela Tomljanović.
– Ove godine smo prvi put bez problema upisali smjer drvodjeljski tehničar dizajner. Ostala su dva slobodna mjesta za jesenski rok i upisali smo ih bez problema, te sada 1. razred ima 20 učenika. Ove godine, također prvi put, nakon nekoliko godina imamo sve razrede, od 1. do 4. Došli smo do toga da smo imali samo jedan 4. razred i bojali smo se da nećemo upisati prvi. Već nekoliko godina polako raste zanimanje za ovaj smjer i upisuje ga sve više učenika – kaže G. Tomljanović, te na naše pitanje zašto je to tako, odgovara:
– Mislim da su nam u tome dosta pomogle stipendije deficitarnih zanimanja koje su malo „motivirale“ učenike.

S druge strane, imam osjećaj da je u posljednje vrijeme i promidžba strukovnih škola sve veća, pa tako i naša. Nama je Simon napravio jedan predivan video, mislim da je zahvaljujući njemu i došlo do skoka što se tiče upisa u školu te u sam smjer – zaključuje profesorica Tomljanović.

Osim općenitog skoka broja učenika koji upisuju smjer drvodjeljski tehničar dizajner, porastao je i broj djevojaka koje svoju budućnost vide u „drvu“ i upisuju ovaj smjer. Čak toliko da su u 4. razredu – većina.
– Uvijek je bilo djevojaka u ovom smjeru, ali sada zaista raste taj broj – s osmijehom govori naša sugovornica, profesorica engleskog, ističući da 4. razred pohađa 9 djevojaka i 8 mladića.

KREATIVNOST NA DJELU

Kako otkriva stručni nastavnik Darko Farkaš, iza kojega je više od 20 godina nastavničkog iskustva, nije ga iznenadio rastući broj djevojaka u smjeru drvodjeljskog tehničara dizajnera Tehničke škole.

– Dinamika na satu u ovom nastavnom smjeru, za koji mnogi misle da je muški, a prevladavaju djevojke je kao i ona kod kuće: žena vodi glavnu riječ – smije se D. Farkaš te dodaje kako upravo ta ženska energija obogaćuje nastavno okruženje.

– Djevojke su aktivnije, više vole crtati i družiti se, one „tjeraju“ dečke na rad jer su oni malo povučeniji. Dečki su „jači“ u fizičkom radu, a djevojkama više ide crtanje. Nemojte me krivo shvatiti, ima i kreativnih dječaka, ali ovdje se ipak vidi taj istančan ženski osjećaj za kreativnost – zaključuje D. Farkaš.

A da razlike između sposobnosti mladića i djevojaka ne postoje, potvrdila je i prof. Tomljanović.

– Mislim da se u školi na „razliku“, što se brojčanog odnosa djevojaka i mladića tiče, ne gleda. Ona se ne primjećuje. Primjerice, u 4. razredu mehatroničara je jedna djevojka i nitko se nikada nije pitao što ona tamo radi, uklopila se i nema nikakvih problema. Tako je i ovdje kod drvodjeljskih tehničara dizajnera. Svi su jednakih sposobnosti i tu nema razlike.

UMJESTO RUŠENJA DRVEĆA – RUŠENJE PREDRASUDA

S njom se slažu i naši mladi sugovornici. Iako oni sami među sobom ne rade razlike i predrasude uvjetovane spolom, neki od njih priznaju da su se susreli s predrasudama vezanima za samu školu i smjer koji su upisali.

– Naišao sam na predrasude jer sam imao dobre ocjene, a upisao sam „ovaj“ smjer umjesto gimnazije. Upisao sam ga jer me zanima, a osim toga smatram da je korisno imati ovo znanje. Iz srednje škole ću izaći sa znanjem koje će mi koristiti, čak i da ne odlučim nastaviti školovanje – objašnjava D. Čvek, a s njim se slaže i njegova profesorica.

– Obrazovanje se kod nas danas svelo na jednu sasvim drugu granu. Počevši od toga da svi moraju imati petice u osnovnoj školi, do toga da nisi ništa ako ne upišeš gimnaziju. Zašto svi moraju završiti gimnaziju, zašto svi moraju ići na fakultet? Mislim da to nema smisla i da na taj način nikada nećemo dobiti ljude iz struke. Zato nam sada i nedostaje automehaničara, zidara, elektrotehničara… Prednost tehničke škole je ta što, osim što imaš struku, možeš ići i na fakultet. Mi subotama održavamo pripreme za državnu maturu. Jest da učenici imaju malo veći obujam gradiva za razliku od, na primjer, gimnazije, ali oni to uspiju „iznivelirati“ – ističe naša sugovornica.

Isto razmišlja i Simon Brešćanski.

– Mnogi ne shvaćaju da su strukovna usmjerenja bolja nego što misle. Ljudi imaju puno predrasuda, a uopće ne znaju što mi radimo na nastavi. Misle da idemo u šumu rušiti drva, što, naravno, također nije loše, ali jednostavno ne znaju o čemu se radi – kaže Simon.

INTERIJERI IZ SNOVA U KONTURAMA IZ STVARNOSTI

A o čemu se zapravo radi kada govorimo o smjeru drvodjeljski tehničar dizajner?

Osim što već sada zahvaljujući dizajnerskom crtanju učenici mogu nacrtati interijere svojih snova u perspektivi, uče i rade u novim programima na računalima. U današnje vrijeme to informatičko znanje je, kako sami kažu, neprocjenjivo. Iako je zanimljivo vidjeti kako nešto nastaje u virtualnom svijetu, ipak je najljepše vidjeti plodove svog rada u „stvarnom“ svijetu, poput kućice za pse na kat koju su učenici ovog smjera nedavno donirali virovitičkog Skloništu za životinje.

DUPLA 4 copy

– Puno naših učenika „ode“ u građevinu, rade u drvnim tvrtkama kao što su Tvin i Contorte kao inženjeri, šefovi proizvodnje… Neki su se zaposlili i u vojsci i policiji, a neki su otvorili i vlastite obrte. Koliko znamo, velik broj ih je ostao u Hrvatskoj. Lijepo je s njima surađivati, nismo više na „vi“ nego na „ti“ – kaže D. Farkaš.

Mogućnost da i ovi učenici jednog dana postanu kolege svojim nastavnicima i profesorima je, sudeći prema njihovim željama, velika.

Dok Mihaela priznaje kako još ne zna bi li upisala Grafički fakultet ili postala dizajnerica interijera, Simon i Deny, koji imaju afinitete prema fotografiji i video snimanju, više se vide u tom području.

– Fotografija i snimanje se mogu povezati s interijerima. I u tom segmentu ima kreativnosti i potiče se stvaranje. Povezano je jedno s drugim i smatram da sam, što se toga tiče, u ovoj školi stekao dobro znanje i iskustvo – zaključuje Deny Čvek.

(www.icv.hr, eat, Foto: eat, privatni arhiv)

Povezane vijesti

Skip to content